\u010cinjenica da se nalazimo u desetlje\u0107u kada su sva svjetla prometnih reflektora usmjerena u \u017eeljeznicu ve\u0107 je op\u0107epoznata, no s vremena na vrijeme pojave se novosti o tome koji \u0107e sve projekti promijeniti sliku \u017eeljezni\u010dkog prijevoza u Hrvatskoj, koliko \u0107e novca biti ulo\u017eeno i iz kojih izvora. Tako je krajem pro\u0161le godine i po\u010detkom ove u fokus do\u0161la vijest o zajmu Europske investicijske banke za revitalizaciju \u017eeljezni\u010dkog sustava u Hrvatskoj od 400 milijuna eura (prvi dio od ukupno planiranih 900 milijuna eura).<\/p>\n\n\n\n
Ugovor za kredit koji \u0107e posredno koristiti H\u017d Infrastruktura i H\u017d Putni\u010dki prijevoz potpisan je izme\u0111u EIB-a i Ministarstva financija, odnosno Vlade Republike Hrvatske. Novac je to kojim \u0107e H\u017d Infrastruktura obnoviti oko 500 kilometara me\u0111unarodnih, regionalnih i ponajvi\u0161e lokalnih pruga koje takore\u0107i nisu pogodne za sufinanciranje iz fondova EU (npr. dionice Knin – Zadar, Karlovac – Ozalj, Pitoma\u010da – Klo\u0161tar – Koprivnica – Vara\u017edin – \u010cakovec, Kutina – Deanovec).<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, financirat \u0107e se izrada tehni\u010dke dokumentacije za pojedine projekte, nabava nove suvremene pru\u017ene mehanizacije, modernizacija telekomunikacijske opreme (FRMCS sustav) te tehni\u010dka za\u0161tita na objektima i \u017eeljezni\u010dkoj infrastrukturi.<\/p>\n\n\n\n
Kada se uzme u obzir i velik broj ve\u0107 pokrenutih projekata obnove i modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, od kojih se 17 sufinancira iz fondova EU, dolazi se do iznosa ve\u0107eg od \u0161est milijardi eura koji \u0107e biti ulo\u017een u sljede\u0107ih desetak godina. Zato se mo\u017ee re\u0107i da se u pruge, kolodvore i prate\u0107u infrastrukturu trenuta\u010dno ula\u017ee i planira ulo\u017eiti najvi\u0161e od hrvatskog osamostaljenja.<\/p>\n\n\n\n
Projekti su u razli\u010ditim fazama: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provo\u0111enja postupaka javne nabave za radove do izvo\u0111enja radova. Glavnina tih projekata provodi se na koridoru RH2 koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpe\u0161te te na koridoru RH1 od Slovenije do Srbije, koji su dio Transeuropske prometne mre\u017ee (TEN-T), odnosno jedinstvene mre\u017ee europskih prometnica.<\/p>\n\n\n\n
Pri kraju je projekt dogradnje i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar, duge 19 kilometara. Sredinom godine je planiran i zavr\u0161etak radova na modernizaciji \u017eeljezni\u010dke pruge u sredi\u0161tu glavnoga grada, na dionici Zagreb Kusto\u0161ija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jednog od najprometnijih \u017eeljezni\u010dkih pravaca u dr\u017eavi kojim na dan pro\u0111e oko 150 putni\u010dkih i teretnih vlakova. U drugoj polovini 2024. zavr\u0161it \u0107e i obnova pru\u017ene dionice izme\u0111u Zaboka i Krapine.<\/p>\n\n\n\n
Na dionici Kri\u017eevci – Koprivnica – dr\u017eavna granica s Ma\u0111arskom, u du\u017eini od 42 kilometra, najve\u0107e je \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te u dr\u017eavi na kojem se izvodi rekonstrukcija postoje\u0107eg i gradnja drugog kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura i trebao bi biti zavr\u0161en 2025. godine. Radovi \u0107e se intenzivirati na rekonstrukciji postoje\u0107eg i gradnji novog kolosijeka izme\u0111u Dugog Sela i Kri\u017eevaca, a radovi se izvode i na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.<\/p>\n\n\n\n
Krajem pro\u0161le godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za radove na dionici Dugo Selo – Novska (na poddionicama Ivani\u0107-Grad – Popova\u010da i Popova\u010da – Kutina). Procijenjena vrijednost radova iznosi 289 milijuna eura. Velik je broj projekata koji su fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Na primjer, za prugu od Oku\u010dana do Vinkovaca, za razvoj \u017eeljezni\u010dkog \u010dvori\u0161ta Zagreb te za prugu na relaciji od Zagreba prema Rijeci koja obuhva\u0107a dionice Karlovac – O\u0161tarije, Skradnik – Krasica – Tijani i \u0160krljevo – Rijeka – Jurdani.<\/p>\n\n\n\n
Cilj projekata modernizacije i obnove \u017eeljezni\u010dke infrastrukture jest podi\u0107i brzinu prometovanja i razinu sigurnosti, bolje povezati luke i \u017eeljeznicu te pove\u0107ati kapacitete pruga za prijevoz \u0161to ve\u0107eg broja putnika i tereta. Tako bi se brzine na me\u0111unarodnim prugama trebale pove\u0107ati do 160 km\/h, na regionalnima do 120 km\/h, a na lokalnima do 80 km\/h.<\/p>\n\n\n\n
Brzina i sigurnost pove\u0107at \u0107e se i uklanjanjem uskih grla na \u017eeljezni\u010dkoj infrastrukturi \u010dime je obuhva\u0107ena gradnja i rekonstrukcija mostova, vijadukata, propusta i usjeka.<\/p>\n\n\n\n
U tijeku je i projekt ugradnje opreme za osiguranje tehni\u010dke kontrole \u017eeljezni\u010dkih vozila u pokretu i razmjenu informacija na osnovnoj mre\u017ei (TEN-T) u Hrvatskoj. Bit \u0107e uveden i automatizirani sustav za nadzor \u017eeljezni\u010dkih vozila, automatsko prikupljanje podataka i tehni\u010dkih parametara vlakova te za interakciju vlakova i \u017eeljezni\u010dke infrastrukture u stvarnom vremenu na devet lokacija.<\/p>\n\n\n\n
Diljem zemlje pove\u0107ava se i razina sigurnosti na \u017eeljezni\u010dko-cestovnim prijelazima (\u017dCP) ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme. Trenuta\u010dno se modernizira ukupno 145 \u017dCP-a, a za dodatnih 26 prijelaza radovi su ugovoreni. Nakon zavr\u0161etka svih spomenutih ulaganja na cijeloj \u017eeljezni\u010dkoj mre\u017ei u Hrvatskoj broj moderniziranih prijelaza bit \u0107e ve\u0107i za 300.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, u Europskom parlamentu prihva\u0107en je prijedlog Vije\u0107a Europske unije o izmjenama TEN-T uredbe \u010dime \u0107e Republika Hrvatska uz postoje\u0107a dva prometna koridora TEN-T mre\u017ee (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) biti pozicionirana na jo\u0161 dva: Balti\u010dko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Isto\u010dni Mediteran. To Hrvatsku dublje uklju\u010duje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, \u010dime se otvara dodatna mogu\u0107nost sufinanciranja projekata iz fondova EU te za pokretanje novih projekata.<\/p>\n\n\n\n
Na konkretnom primjeru to zna\u010di da \u0107e se na koridoru Balti\u010dko more – Jadransko more na\u0107i i dionica pruge O\u0161tarije – Split koja bi do 2040. trebala postati dvokolosije\u010dna, elektrificirana te osposobljena za brzine do 160 km\/h. S obzirom na to predstoji izrada studije koja \u0107e sadr\u017eavati analizu potrebe izmjene trase postoje\u0107e pruge, H\u017d Infrastruktura \u0107e nakon slu\u017ebenog usvajanja revidirane TEN-T uredbe, \u0161to se o\u010dekuje u travnju, po\u010deti s aktivnostima potrebnima za izradu spomenute studije.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de zavr\u0161enih projekata, obnovljena je pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor na \u0161to se nadovezuju radovi izme\u0111u zagreba\u010dkog Zapadnog i Glavnog kolodvora pa \u0107e nakon njihova zavr\u0161etka biti obnovljena cijela dionica od granice sa Slovenijom do Zagreba. Tako\u0111er, modernizirana je i elektrificirana dionica Zapre\u0161i\u0107 – Zabok, koja je prvenstveno prijevoz putnika u prigradskom prometu podigla na novu razinu. \u0160to se ti\u010de teretnog prijevoza, veliki je benefit ostvaren u najve\u0107oj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskom koridoru – Rijeci. U suradnji s Lu\u010dkom upravom Rijeka, H\u017d Infrastruktura zavr\u0161ila je dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagreba\u010dko pristani\u0161te, \u010dime je olak\u0161an transport tereta izme\u0111u luke i \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n
Osim pruga diljem Hrvatske, obnavljaju se i kolodvori od Slavonije do Istre. Tako je u cijelosti obnovljena zgrada \u017eeljezni\u010dkog kolodvora Osijek, radi se na interijeru zgrade u Rijeci, na kojoj je ve\u0107 zavr\u0161ena obnova pro\u010delja, a u planu su jo\u0161 obnove kolodvorskih zgrada Zagreb Glavni i Zapadni kolodvor, Sesvete, Slavonski Brod, Pleternica, Virovitica, Pula, Vodnjan, Kanfanar, Pazin, Lupoglav, Buzet, Opatija-Matulji, Moravice i dr.<\/p>\n\n\n\n