{"id":8460,"date":"2024-03-18T15:17:37","date_gmt":"2024-03-18T14:17:37","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8460"},"modified":"2024-03-18T15:18:10","modified_gmt":"2024-03-18T14:18:10","slug":"18-3-2024-ivan-krsic-u-modernizaciju-i-obnovu-pruga-kolodvora-i-druge-infrastrukture-planiramo-u-iducih-desetak-godina-uloziti-vise-od-sest-milijardi-eura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8460","title":{"rendered":"18.3.2024. – Ivan Kr\u0161i\u0107: U modernizaciju i obnovu pruga, kolodvora i druge infrastrukture planiramo u idu\u0107ih desetak godina ulo\u017eiti vi\u0161e od \u0161est milijardi eura"},"content":{"rendered":"\n

Ve\u0107 se du\u017ee vrijeme govori da nakon gradnje autocesta slijedi desetlje\u0107e \u017eeljeznice. Neki su projekti u tom smislu ve\u0107 zapo\u010deli. Kada mo\u017eemo o\u010dekivati puni zamah ulaganja u toliko o\u010dekivanu modernizaciju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Sva ta ulaganja nisu neka daleka budu\u0107nost. Velike investicije u \u017eeljeznicu ve\u0107 su zapo\u010dele i mislim da su na\u0161i gra\u0111ani i javnost sve vi\u0161e toga svjesni. Vidi se i na terenu da se radi na svim stranama. U \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu trenuta\u010dno ula\u017eemo vi\u0161e nego ikada u povijesti od osamostaljenja Hrvatske. Plan je da u sljede\u0107ih desetak godina u modernizaciju i obnovu pruga, kolodvora i druge infrastrukture ulo\u017eimo preko \u0161est milijardi eura. Najvi\u0161e novca usmjereno je na dva me\u0111unarodna koridora kroz Hrvatsku: na koridor RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom te na koridor RH2 od Rijeke do granice s Ma\u0111arskom. Projekti su u razli\u010ditim fazama: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provo\u0111enja postupaka javne nabave za radove do izvo\u0111enja radova. Ve\u0107ina velikih infrastrukturnih projekata (njih 17) sufinancira se EU-ovim novcem.<\/p>\n\n\n\n

Osim fondova, za revitalizaciju \u017eeljezni\u010dkog sustava u RH na raspolaganju nam je odnedavno i 400 milijuna eura (prvi dio od ukupno planiranih 900 milijuna eura) iz Europske investicijske banke s kojom je Vlada Republike Hrvatske potpisala Ugovor o financiranju.<\/p>\n\n\n\n

Prema tome, brojke ulaganja i investicija nisu kona\u010dne. Novih projekata i izvora financiranja bit \u0107e jo\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Polovinu investicija financira EU<\/h3>\n\n\n\n

Hrvatska u Transeuropskoj prometnoj mre\u017ei sada ima \u010dak \u010detiri koridora. U H\u017d-u su ve\u0107 rekli da je to povijesna prilika koju ne smijemo propustiti. Na koje na\u010dine mo\u017eemo iskoristiti uvr\u0161tavanje Hrvatske na dodatne transeuropske koridore?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

– Prigoda je velika i va\u017ena te nam je drago da se Hrvatska uspjela dodatno pozicionirati na Transeuropskoj prometnoj mre\u017ei (TEN-T) u odnosu na ve\u0107 postoje\u0107e europske koridore koji prolaze na\u0161im teritorijem. Bili smo na dvama koridorima, sada smo na \u010detirima. To Hrvatsku dublje uklju\u010duje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, \u010dime se otvara dodatna mogu\u0107nost za pokretanje novih projekata te za sufinanciranje iz EU-ovih fondova.<\/p>\n\n\n\n

Sve to u ovome trenutku zvu\u010di obe\u0107avaju\u0107e, me\u0111utim, bez velikog ushi\u0107enja treba biti realan. U pripremnoj fazi potrebno je izraditi studijsku dokumentaciju (studiju izvodljivosti, analizu tro\u0161kova i koristi te studiju o utjecaju zahvata na okoli\u0161) te tehni\u010dku dokumentaciju s isho\u0111enjem svih potrebnih dozvola nakon \u010dega se kre\u0107e s izvo\u0111enjem radova. S obzirom na to da se ovdje radi o tek prihva\u0107enim novim prometnim pravcima, jasno je da je potrebno sve navedeno ugovoriti te provesti, a za \u0161to je prema na\u0161em dosada\u0161njem iskustvu potrebno oko \u0161est do 10 godina.<\/p>\n\n\n\n

Na koliko se procjenjuje vrijednost modernizacije? Da li bi modernizacija \u017eeljezni\u010dke infrastrukture bila mogu\u0107a bez europskog novca i uvr\u0161tavanja Hrvatske u dodatne koridore?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

– Kao \u0161to sam ve\u0107 rekao, do 2035. planiramo ulaganja vrijedna oko \u0161est milijardi eura i taj smo iznos planirali i prije slu\u017ebenih vijesti o uvr\u0161tavanju na koridore. Ve\u0107 smo neko vrijeme najve\u0107i korisnik EU-ovih fondova u prometnom sektoru u Republici Hrvatskoj i nastojat \u0107emo i ostati na toj poziciji u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Trenuta\u010dno se vi\u0161e od polovine planiranih investicija u sljede\u0107ih pet godina odnosi na projekte sufinancirane iz EU-ovih fondova (vi\u0161e od 870 milijuna eura).<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de novca namijenjenog za nove \u017eeljezni\u010dke koridore, jo\u0161 je prerano govoriti o detaljima i to\u010dnim iznosima. Me\u0111utim, kada pogledate ukupan obujam novca koji ula\u017eemo i planiramo ulo\u017eiti, naravno da sve to ne bi bilo mogu\u0107e bez potpore Europske unije i mislim da je to svima jasno.<\/p>\n\n\n\n

Najavljuje se Li\u010dka pruga od O\u0161tarija preko Knina do Splita kojom bi se \u00bbotvorila vata Dalmacije prema Europi\u00ab. Kad je izgledan po\u010detak obnove te va\u017ene pruge za Dalmaciju i jug Hrvatske i kako \u0107e se financirati?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

– Najvi\u0161e koristi od nove uredbe o koridorima imat \u0107e tzv. li\u010dka pruga (dionica O\u0161tarije \u2013 Knin \u2013 Split) koja po novome le\u017ei na koridoru Balti\u010dko more \u2013 Jadransko more. Ta pruga duga preko 320 kilometara stoga bi se trebala obnoviti do 2040., odnosno postati dvokolosije\u010dna, elektrificirana i osposobljena za brzine do 160 km\/h. Radi toga izradit \u0107emo studiju koja \u0107e sadr\u017eavati analizu potrebe izmjene trase postoje\u0107e pruge.<\/p>\n\n\n\n

Kad smo ve\u0107 kod Dalmacije, stara boljka je sporost vlakova na relaciji Zagreb – Split. Mo\u017ee li se to putovanje \u017eeljeznicom ubrzati kako bi \u017eeljeznica barem donekle mogla konkurirati autobusnom prijevozu?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

– Br\u017ee putovanje od Zagreba do Splita nije daleka budu\u0107nost, ve\u0107 neko vrijeme radimo na tome. Naime, na 12 kolodvora od O\u0161tarija do Gra\u010daca u rad se postupno pu\u0161taju postavljeni elektroni\u010dki signalno-sigurnosni ure\u0111aji koji bi trebali pove\u0107ati propusnu mo\u0107 pruge i brzinu prometovanja. Tako su do sada u punu funkciju regulacije prometa pu\u0161teni ure\u0111aji u svim kolodvorima od Josipdola do Li\u010dkog Le\u0161\u0107a (vi\u0161e od 80 km pruge). To zna\u010di da se ukidaju ograni\u010dene vo\u017enje koje su bile na snazi i ubrzava se putovanje. Tako\u0111er, sredinom ove godine zapo\u010det \u0107e intenzivni radovi na istim takvim ure\u0111ajima u kolodvorima prema Kninu i Splitu. U kona\u010dnici \u0107e se stvoriti cjelina od ukupno 29 kolodvora i 11 odjavnica kojima \u0107e se mo\u0107i upravljati iz sredi\u0161njeg mjesta u Kninu, koji je, zanimljivo, jedan od najve\u0107ih kolodvora u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Kada su u pitanju ulaganja iz EU-ovih fondova u radove na li\u010dkoj pruzi, pomaci su po\u010deli. Naime, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planiramo ulo\u017eiti 40 milijuna eura (od ukupno planiranih 100 milijuna eura) u modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih ure\u0111aja te obnovu infrastrukture u kolodvorima Drni\u0161, Perkovi\u0107, Labin i Ka\u0161tel Stari.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, nakon modernizacije i ugradnje elektroni\u010dkih signalno-sigurnosnih ure\u0111aja u kolodvorima te daljinskoga upravljanja putovanje bi se znatno skratilo pa bismo tako od Zagreba do Splita mogli putovati za \u010detiri i pol sata.<\/p>\n\n\n\n

Dvije istarske dionice u TEN-T mre\u017ei<\/h3>\n\n\n\n

Lani se puno govorilo o modernizaciji istarskih pruga. \u0160to je dosad u\u010dinjeno i ho\u0107e li se istarska pruga prijaviti za sufinanciranje iz EU fondova?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– \u010cinjenica je da Istra \u017eeljeznicom nije povezana s ostatkom Hrvatske. Me\u0111utim, nakon niza godina nedovoljnog ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu diljem Hrvatske pokrenuli smo veliki investicijski ciklus i prioriteti su nam bile koridorske pruge za koje smo mogli dobiti novac iz EU-ovih fondova.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, situacija se pomalo mijenja. Usvojen je prijedlog da se pruge od Lupoglava do Pule i od Lupoglava do Ra\u0161e uvrste na sveobuhvatnu TEN-T mre\u017eu. Iako je to tek preduvjet za ulazak na osnovnu mre\u017eu, neke mogu\u0107nosti ipak imamo za povla\u010denje EU-ovih sredstava.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 smo u sklopu trenuta\u010dnih investicija pokrenuli aktivnosti vezane uz obnovu i modernizaciju pruga u Istri, za \u0161to su izra\u0111eni projektni zadaci te su zavr\u0161eni postupci javne nabave za dvije studije.<\/p>\n\n\n\n

U tijeku je izrada studijske dokumentacije, odnosno studija izvodljivosti za revitalizaciju \u017eeljezni\u010dke pruge L213 Lupoglav \u2013 Ra\u0161a i \u017eeljezni\u010dkih kolosijeka u luci Rijeka \u2013 bazen Ra\u0161a. Ugovor je potpisan u studenome pro\u0161le godine te je u tijeku njegova provedba, tj. izrada idejnih rje\u0161enja, studije izvodljivosti te analiza tro\u0161kova i koristi. Time se razmatra i analizira opravdanost revitalizacije pruge s obzirom na predvi\u0111ene koli\u010dine teretnoga prijevoza prema potrebama Lu\u010dke uprave Rijeka za terminal Br\u0161ica te \u0107e se odrediti smjernice za izradu daljnje dokumentacije. Vrijednost ugovora iznosi 157 tisu\u0107a eura, a za izradu dokumentacije predvi\u0111eno je 12 mjeseci.<\/p>\n\n\n\n

Drugom studijom, studijom obnove i modernizacije \u017eeljezni\u010dke pruge R101 dr\u017eavna granica \u2013 Buzet \u2013 Pula detaljno \u0107e se definirati opravdanost modernizacije s mogu\u0107no\u0161\u0107u elektrifikacije te istra\u017eiti potencijalni spoj pruge s ostatkom mre\u017ee RH s obzirom na mogu\u0107e ponovno uvo\u0111enje teretnog prijevoza i pove\u0107anje putni\u010dkog prijevoza uz uklju\u010divanje svih dionika projekta i razrade prometnih prognoza. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 309,5 tisu\u0107a eura, a za izradu studije predvi\u0111eno je 14 mjeseci od potpisa ugovora. Ugovor obuhva\u0107a izradu idejnih rje\u0161enja varijantnih rje\u0161enja ure\u0111enja kriti\u010dnih dionica te korekcije trase i elektrifikacije, studiju izvodljivosti predlo\u017eenih varijantnih rje\u0161enja s izborom optimalne varijante, ekonomsko-financijsku analizu odabranog varijantnog rje\u0161enja i prethodnu studiju utjecaja na okoli\u0161 za odabrano varijantno rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n

U Istri radimo i na podizanju sigurnosti tako \u0161to ugra\u0111ujemo polubranike i svjetlosno-zvu\u010dnu signalizaciju na 13 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza od kojih su radovi zavr\u0161eni na njih \u0161est (jo\u0161 \u010dekamo dozvole za pu\u0161tanje u rad), na jednom prijelazu radovi su u tijeku, a jo\u0161 je u planu modernizirati njih \u0161est.<\/p>\n\n\n\n

Obnavljamo i kolodvorske zgrade u Puli, Vodnjanu, Kanfanaru, Pazinu, Lupoglavu i Buzetu, a obnavljaju se i stajali\u0161ta Jur\u0161i\u0107i i \u010cabruni\u0107i. Uglavnom je rije\u010d o obnovama koje izravno utje\u010du na zadovoljstvo putnika, a to su ure\u0111enje \u010dekaonica, zamjena stolarije, sanacija krovi\u0161ta te javnih sanitarnih \u010dvorova. Ve\u0107ina je radova u zavr\u0161noj fazi.<\/p>\n\n\n\n

Jesu li istarske pruge slijepo crijevo? Jo\u0161 je predsjednik Tu\u0111man 90-ih otvorio radove na \u017eeljezni\u010dkom tunelu U\u010dka koji nikada nije probijen. \u0160to se radi na \u017eeljezni\u010dkom povezivanju Istre s Europom?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

– Dobre vijesti za Istru, uz uklju\u010divanje dviju istarskih pruga u sveobuhvatnu TEN-T mre\u017eu, stigle su iz Europskog parlamenta i oko tunela U\u010dka. U sveobuhvatnu mre\u017eu planirana je i odobrena i tunelska dionica. Op\u0107enito, politika TEN-T-a temelji se na uredbi koja definira EU-ove prometne koridore i sveobuhvatnu TEN-T mre\u017eu koja je podijeljena u dvije kategorije: osnovnu i sveobuhvatnu mre\u017eu. Osnovna mre\u017ea (core network) uklju\u010duje samo one dijelove sveobuhvatne mre\u017ee koji su strate\u0161ki najva\u017eniji, a treba biti uspostavljena najkasnije do kraja 2030., dok sveobuhvatna mre\u017ea (comprehensive network) predstavlja op\u0107i sloj TEN-T-a i uklju\u010duje svu postoje\u0107u i planiranu infrastrukturu koja treba biti uspostavljena najkasnije do kraja 2050. To zna\u010di da je stvorena prilika za odre\u0111eno sufinanciranje sveobuhvatne mre\u017ee iz EU-ovih fondova.<\/p>\n\n\n\n

Kako stojimo s dugo najavljivanim projektom Nizinske pruge? U kojoj su fazi pojedine dionice i koliko bi njezinim dovr\u0161etkom trebalo trajati putovanje od ma\u0111arske granice do Rijeke?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

– Nizinska pruga sastoji se od nekoliko kompleksnih projekata koji su u razli\u010ditim fazama provedbe i vrlo su va\u017eni za luku Rijeka jer upravo koridorom RH2 te\u010de velika ve\u0107ina teretnog prijevoza u Hrvatskoj. \u0160to se ti\u010de ulaganja u infrastrukturu u Rijeci, zavr\u0161ili smo dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagreba\u010dka obala, u suradnji s Lu\u010dkom upravom Rijeka. Time je Rijeka kao najve\u0107a hrvatska luka i jedna od osnovnih luka na Mediteranskome koridoru dobila modernizirane teretne kolodvore s pove\u0107anim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetima, \u0161to je preduvjet za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na \u017eeljeznicu. Oba spomenuta projekta znatno utje\u010du na podizanje razine konkurentnosti \u017eeljeznice u odnosu na ostale vrste prometa. Uz obnovu postoje\u0107e i izgradnju nove transportne \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na koridoru RH2 dodatno \u0107e se potaknuti razvoj \u017eeljezni\u010dkih prometnih usluga, pobolj\u0161ati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini te olak\u0161ati i ubrzati transport kontejnera s brodova na \u017eeljeznicu i obratno, a \u0161to je u skladu s europskim zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti.<\/p>\n\n\n\n

Ako pogledamo \u0161iru sliku nizinske pruge, od Rijeke preko Zagreba do Ma\u0111arske, trenuta\u010dno se radovi najve\u0107eg intenziteta izvode na najve\u0107em \u017eeljezni\u010dkom gradili\u0161tu u zemlji, gdje se radi rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica \u2013 dr\u017eavna granica. Radovi se izvode na sva 42 kilometra pruge, napreduju dobro (zavr\u0161eno je 53 posto radova), a planirani je zavr\u0161etak projekta 2025. Tako\u0111er bi iste godine trebao zavr\u0161iti i projekt Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci na kojemu je provedena nova preraspodjela radova izme\u0111u izvo\u0111a\u010da te se radovi na terenu intenziviraju, a radi se i na dionici Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac.<\/p>\n\n\n\n

Dionice nizinske pruge koje su u fazi izrade dokumentacije jesu modernizacija dionice Karlovac \u2013 O\u0161tarije za koju je u tijeku zavr\u0161na faza izrade studijske dokumentacije te postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije. Za izgradnju nove dvokolosije\u010dne pruge na dionici Skradnik \u2013 Krasica \u2013 Tijani izra\u0111uje se idejni projekt s isho\u0111enjem lokacijskih dozvola. Na podru\u010dju rije\u010dkoga bazena prioritet nam je i zavr\u0161etak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te isho\u0111enje dozvola za izgradnju drugoga kolosijeka te modernizaciju i obnovu pruge \u0160krljevo \u2013 Rijeka \u2013 Jurdani.<\/p>\n\n\n\n

Zbog izrazite kompleksnosti cijele te dionice i svakog zasebnog projekta u ovome trenutku te\u0161ko je to\u010dno odrediti kada \u0107e u potpunosti biti gotova, ali planirano je u sljede\u0107ih deset do 12 godina.<\/p>\n\n\n\n

Novi telekomunikacijski sustav u \u017eeljeznici<\/h3>\n\n\n\n

H\u017d Infrastruktura nedavno je pokrenula najve\u0107i postupak javne nabave u povijesti H\u017d-a, vrijedan \u010dak 450 milijuna eura. O kakvom je poslu rije\u010d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o projektiranju i izgradnji Globalnog sustava pokretnih komunikacija za \u017eeljezni\u010dki promet (GSM-R) i migraciju na FRMCS (Budu\u0107i \u017eeljezni\u010dki mobilni komunikacijski sustav), odnosno novu radijsku tehnologiju za komunikaciju s pru\u017enim vozilima na \u017eeljezni\u010dkim prugama kojima upravlja H\u017d Infrastruktura.<\/p>\n\n\n\n

Detaljnije, GSM-R (Global System for Mobile Communications for Railways) jest me\u0111unarodni komunikacijski be\u017ei\u010dni standard za \u017eeljezni\u010dku komunikaciju i aplikacije, a koristi se za komunikaciju izme\u0111u vlakova i kontrolnih sredi\u0161ta za regulaciju \u017eeljezni\u010dkog prometa.<\/p>\n\n\n\n

FRMCS (Future Railway Mobile Communication System) postupno \u0107e zamijeniti aktualni GSM-R jer trenuta\u010dno dostupne specifikacije ne pokrivaju cijeli niz funkcionalnosti koje su potrebne upraviteljima infrastrukture i \u017eeljezni\u010dkim prijevoznicima. Modernizacijom se planira pokriti cjelokupna \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea u Hrvatskoj na vi\u0161e od 2600 km pruga. Predvi\u0111eno je trajanje provedbe ugovora sedam godina. Projekt se financira iz fondova EU-a (CEF \u2013 Instrument za povezivanje Europe) i kredita Europske investicijske banke. Projekt se sastoji od triju faza: izrade projekta odnosno tehni\u010dke dokumentacije, izgradnje GSM-R mre\u017ee te u kona\u010dnici migracije s GSM-R-a u FRMCS.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, komunikacija na prugama H\u017d Infrastrukture trenuta\u010dno se posti\u017ee radiodispe\u010derskim (RD) sustavom iz osamdesetih godina. To je poseban telekomunikacijski sustav \u010dija je osnovna namjena uspostavljanje komunikacijske veze (radiotelefonske i digitalne telegramom) izme\u0111u strojovo\u0111e vu\u010dnog vozila u pokretu i odre\u0111enoga dispe\u010derskog sredi\u0161ta te obratno.<\/p>\n\n\n\n

Uvo\u0111enje novog telekomunikacijskog sustava na \u017eeljeznici u Hrvatskoj podr\u017eavaju i socijalni partneri i Agencija za sigurnost \u017eeljezni\u010dkog prometa. Ciljeva i koristi je mnogo: posti\u017ee se neometan prekograni\u010dni promet i \u017eeljezni\u010dki promet izme\u0111u dr\u017eava EU-a, zamijenit \u0107e se postoje\u0107i analogni radiodispe\u010derski sustav komunikacija te izgradnja primarnoga i pri\u010duvnoga dispe\u010derskog i nadzornog sredi\u0161ta, zamijenit \u0107e se postoje\u0107i i izgraditi novi sredi\u0161nji sustav za glasovno i vizualno informiranje putnika. Time se pru\u017eaju i nove komunikacijske usluge \u017eeljezni\u010dkim prijevoznicima, znatno se pove\u0107ava iskoristivost kapaciteta \u017eeljezni\u010dkih pruga, \u010dime se pove\u0107ava gusto\u0107a prometovanja vlakova i ve\u0107i prihodi. U kona\u010dnici, novim telekomunikacijskim sustavom postupno se uvodi Europski sustav upravljanja \u017eeljezni\u010dkim prometom (ERTMS) na mre\u017ei \u017eeljezni\u010dkih pruga u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Najva\u017enije je to da se novim sustavom komunikacija znatno podi\u017ee razina sigurnosti jer GSM-R omogu\u0107uje pouzdanu komunikaciju me\u0111u dispe\u010derima, vlakovima i ostalim operativnim jedinicama, \u0161to je klju\u010dno za sigurno prometovanje vlakova, brze reakcije u slu\u010daju hitnih situacija, za sprje\u010davanje incidenata, prijetnji, opasnosti i nesre\u0107a na pruzi. GSM-R ina\u010de se koristi na 130 tisu\u0107a kilometara pruga u Europi i 210 tisu\u0107a kilometara pruga diljem svijeta, a svi imaju obvezu postupno se prebaciti na FRMCS.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 se du\u017ee vrijeme govori da nakon gradnje autocesta slijedi desetlje\u0107e \u017eeljeznice. Neki su projekti u tom smislu ve\u0107 zapo\u010deli. Kada mo\u017eemo o\u010dekivati puni zamah ulaganja u toliko o\u010dekivanu modernizaciju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture? – Sva ta ulaganja nisu neka daleka budu\u0107nost. Velike investicije u \u017eeljeznicu ve\u0107 su zapo\u010dele i mislim da su na\u0161i gra\u0111ani i javnost […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8460"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8460"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8462,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8460\/revisions\/8462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}