Kao \u0161to je tjednik 7dnevno najavio u studenome, Europska unija napravila je klju\u010dni korak prema pro\u0161irenju (reviziji) Transeuropske transportne mre\u017ee ili TEN-T-a (engl. trans-European transport network). Naime, u no\u0107i s 18. na 19. prosinca, nakon dugih i napetih pregovora, Europski parlament i Vije\u0107e kao europski kolegislatori postigli su politi\u010dki dogovor za nadogradnju europske transportne mre\u017ee \u201cprema ve\u0107oj odr\u017eivosti i otpornosti na krize\u201d, \u201csa sna\u017enim poticajem za ve\u0107e kori\u0161tenje odr\u017eivijih oblika transporta i unapre\u0111enjem multimodalnosti\u201d, kako je u utorak 19. priop\u0107ila Op\u0107a uprava za mobilnost i transport Europske komisije.<\/p>\n\n\n\n
Sporazum Parlamenta i Vije\u0107a, koji \u0107e uskoro biti i formaliziran te objavljen u Slu\u017ebenom glasniku Europske unije, a 20 dana nakon toga stupiti na snagu, Vlada premijera Plenkovi\u0107a, kao i dio hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti, do\u010dekali su s ushitom. Puno je razloga za odu\u0161evljenje. Postoji, me\u0111utim, i razlog za duboko razo\u010daranje i veliko nezadovoljstvo, a njega u istupima hrvatskih politi\u010dara i analiti\u010dara nema. Kao \u0161to je dosad Hrvatska na karti europske transportne mre\u017ee bila \u201cbijela mrlja\u201d jer su je glavni europski transportni koridori koje financira Europska unija jedva doticali, u doglednoj budu\u0107nosti \u0107e se to ponoviti, samo na stepenici vi\u0161e, ovoga puta na karti europskih transportnih pravaca najvi\u0161e tehnologije.<\/p>\n\n\n\n
To se zorno vidi i lako prepoznaje na zemljopisnim kartama koje je u utorak 19. prosinca objavila Europska komisija, kartama koje pru\u017eaju druk\u010diji uvid u reviziju TEN-T-a nego njezini tekstualni opisi ili novinski i internetski \u010dlanci.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je to uop\u0107e TEN-T? To je \u201cmre\u017ea\u201d golemog broja \u017eeljezni\u010dkih pruga, autocesta, plovnih putova, glavnih i ve\u0107ih gradova \u201cprometnih \u010dvori\u0161ta\u201d, rije\u010dnih i morskih luka, \u201cmorskih autocesta\u201d, aerodroma, logisti\u010dkih centara, velikih mostova i ostaloga \u010diju je gradnju, pro\u0161irenje i odr\u017eavanje Europska unija spremna sufinancirati jer \u010dini \u201cjedinstvenu\u201d ili \u201czajedni\u010dku\u201d europsku prometnu mre\u017eu. Njezini elementi podijeljeni su na glavne ili \u201cjezgru\u201d, pro\u0161irene i sveobuhvatne, uvijek pod uvjetom da prolaze kroz najmanje tri dr\u017eave \u010dlanice EU-a (preko dvije granice) i da integriraju vi\u0161e modaliteta prihvata, pretovara, obrade i otpreme ljudi i robe, dakle, da su multimodalni. Iznimke su od pravila triju dr\u017eava prometnice kroz \u0160vicarsku ili plovni put Dunavom kroz Srbiju.<\/p>\n\n\n\n
I postoje\u0107a TEN-T mre\u017ea je golema, povezuje 430 ve\u0107ih europskih gradova, a da bi bila preglednija, podijeljena je u devet \u201ckoridora\u201d: Atlantski, Sjeverno more \u2013 Rajna \u2013 Mediteran, Sjeverno more \u2013 Baltik, Skandinavija \u2013 Mediteran, Balti\u010dko more \u2013 Jadransko more, Rajna \u2013 Dunav, Mediteranski, Zapadni Balkan \u2013 Isto\u010dno Sredozemlje, Balti\u010dko more \u2013 Crno more \u2013 Egejsko more. Da bi Europska unija bila spremna sufinancirati neku prometnicu, luku, aerodrom ili most, oni moraju biti formalnopravno uklju\u010deni u neki od tih koridora. No koridori su vi\u0161e bajka nego stvarnost.
Primjerice, Mediteranski koridor prote\u017ee se od Gibraltara, \u201cte\u010de\u201d du\u017e \u0161panjolske mediteranske obale, zahva\u0107a Madrid u unutra\u0161njosti, nastavlja se uz francusku sredozemnu obalu, prelazi sjevernu Italiju, izbija na sjeverni Jadran, nastavlja se kroz Ljubljanu i Budimpe\u0161tu i zavr\u0161ava (po novome) u ukrajinskom Lavovu.<\/p>\n\n\n\n
No te\u0161ko je zamisliti da bi netko iskrcao kontejner s broda i utovario ga na vlak u \u0161panjolskom Algecirasu da bi ga otpremio u Ukrajinu, \u0161to bi opravdavalo mentalnu konstrukciju Mediteranskog koridora. Ili da \u0107e se neki putnik ukrcati na vlak u norve\u0161kom Narviku i putovati do Palerma na Siciliji, \u0161to bi shvatljivim u\u010dinilo Skandinavsko-mediteranski koridor.<\/p>\n\n\n\n
Prije \u0107e netko putovati od Bologne do Innsbrucka koji se nalaze na tom koridoru, ali to ni s Narvikom ni s Palermom ne\u0107e imati puno veze. No, kad su ve\u0107 tu, ostanimo na tim imaginarnim koridorima jer oni za postoje\u0107e i nove pruge, autoceste ili luke \u010dine razliku izme\u0111u \u017eivota i smrti. A budu\u0107i da su zami\u0161ljeni i ozakonjeni jo\u0161 prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, TEN-T koridori nisu zahva\u0107ali i povezivali neke klju\u010dne hrvatske prometnice i gradove, \u0161to zna\u010di da oni nisu mogli ra\u010dunati na europski novac za svoj razvoj. S aktualnom revizijom TEN-T mre\u017ee to se iz temelja mijenja i to je svakako krupan razlog za hrvatsko zadovoljstvo.<\/p>\n\n\n\n
Ali, nije se to dogodilo samo zbog Hrvatske, nego tako\u0111er i zato \u0161to je u svoju mre\u017eu prometnica Europska unija ovoga puta odlu\u010dila integrirati i preostale dr\u017eave nastale raspadom Jugoslavije \u2013 BiH, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, te Albaniju, Ukrajinu i Bjelorusiju. Ne samo da bi ih ja\u010de privukla u svoje okrilje nego i da ih otrgne gravitacijskoj sili Kine koja u njima investira trgovinske vi\u0161kove i ja\u010da svoj geopoliti\u010dki utjecaj na sjeverozapadnom kraju novoga Puta svile.<\/p>\n\n\n\n
Prema postoje\u0107oj TEN-T mre\u017ei, kroz Hrvatsku prolaze dva koridora, ve\u0107 spomenuti Mediteranski i koridor Rajna \u2013 Dunav. Uz puno natezanja na Mediteranskom se na\u0161la Rijeka te luke, pruge, ceste i ostalo na potezu Rijeka \u2013 Zagreb \u2013 ma\u0111arska granica, te Zagreb \u2013 slovenska granica. Revizija jezgre mre\u017ee sada ka\u017ee da \u0107e se ti potezi nalaziti i na Koridoru Baltik \u2013 Mediteran, ali \u0107e taj koridor biti protegnut i prema Splitu, dakle na autocestu Dalmatinu i Li\u010dku prugu O\u0161tarije \u2013 Split sa sekundarnim odvojcima prema Zadru i \u0160ibeniku.<\/p>\n\n\n\n
No, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, potez od slovenske granice preko Zagreba i Slavonskog Broda do granice Srbije, kao i lu\u010dki grad Plo\u010de, na\u0107i \u0107e se na koridoru Zapadni Balkan \u2013 Isto\u010dno Sredozemlje, tako da \u0107e kroz Rijeku i Zagreb te\u0107i po tri koridora, a Hrvatska \u0107e biti pozicionirana na ukupno \u010detiri, dva vi\u0161e nego sada.<\/p>\n\n\n\n
Koridor Zapadni Balkan \u2013 Isto\u010dni Mediteran kao jako \u201crazgranat\u201d prili\u010dno je neobi\u010dan, na sjeverozapadu po\u010dinje u austrijskim Linzu i Salzburgu te ma\u0111arskoj Budimpe\u0161ti, \u201cspu\u0161ta se\u201d kroz Sloveniju i Ljubljanu, prote\u017ee do Kopra, nastavlja kroz Zagreb i prote\u017ee se u Rijeku, zatim zahva\u0107a i Sarajevo, Beograd, Pri\u0161tinu, Tiranu, Skoplje i Sofiju, izbija na granicu Turske, potom se prote\u017ee u Gr\u010dku do Igumenice, Patrasa i Pireja te \u201cmorskom autocestom\u201d \u201cplovi\u201d na Kretu i Cipar koji u nazivu koridora opravdava destinaciju \u201cisto\u010dnog Sredozemlja\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Taj koridor, osim na popre\u010dni pravac jug \u2013 sjever, Rijeka \u2013 ma\u0111arska granica, vra\u0107a u Hrvatskoj promet na transverzalu zapad \u2013 istok, slovenska granica \u2013 granica Srbije, zamrlu i zapu\u0161tenu nakon raspada SFR Jugoslavije, te omogu\u0107ava dotjecanje robe i ljudi iz Plo\u010da na sjever do te transverzale i dalje.<\/p>\n\n\n\n
To su sve izvanredne novosti za Hrvatsku koje se otkrivaju analizom zemljopisne karte jezgre TEN-T mre\u017ee. No nezadovoljstvo i razo\u010daranje izazivaju karte \u201csveobuhvatne, pro\u0161irene jezgre i jezgre mre\u017ee\u201d (eng. \u201ccomprehensive, extended core and core\u201d) (Annex I) s kojih se mogu i\u0161\u010ditati detalji revizije koju su ispregovarali Europski parlament i Vije\u0107e, a koja bi tijekom idu\u0107e godine trebala biti formalizirana u europski zakon i objavljena. Prema tim kartama, Europska unija do daljnjega ne namjerava u Hrvatskoj sufinancirati niti jednu prugu za brzine vlakova od 200 i vi\u0161e kilometara na sat, samo one od 160 kilometara na sat.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od Hrvatske, sve pruge jezgre mre\u017ee kroz Italiju bit \u0107e za brzine od 200 i vi\u0161e kilometara na sat, uz postoje\u0107e gradit \u0107e se i nove na potezu od Padove do Milana po sjevernom obodu Padske nizine, od Palerma do Napulja na mediteranskoj obali, te na jug od Salerna. I u Austriji \u0107e se graditi nova ultrabrza pruga od Graza do Klagenfurta te u Sloveniji od Ljubljane prema Trstu, \u010dime Europska unija prvu austrougarsku prugu Be\u010d \u2013 Trst podi\u017ee za kvantni skok, na najvi\u0161u tehnolo\u0161ku razinu. U Hrvatskoj \u0107e Europska unija dati potporu samo prugama koje i sama naziva \u201ckonvencionalnima\u201d, za brzine do 160 kilometara na sat.<\/p>\n\n\n\n
Recimo odmah, i 160 km\/h je za Hrvatsku golem iskorak, prava revolucija, i kad bi pogled obuhva\u0107ao samo lokalne prilike, u odnosu na postoje\u0107e, i te bi pruge bile ostvarenje sna. Ali, sufinanciranje samo konvencionalnih pruga te\u0161ka je europska pljuska Hrvatskoj iz vi\u0161e razloga. Prvi je da Europa ostavlja Hrvatsku kao \u201cpraznu rupu\u201d za bilo kakav ozbiljniji putni\u010dki promet i, drugo, smatra je samo prostorom za teretni promet, za koji je 160 km\/h zaista vi\u0161e nego dovoljno.<\/p>\n\n\n\n
No jo\u0161 gore od toga je (tre\u0107e) da EU i dalje ne vidi Hrvatsku kao glavnu vezu zapadne Europe i crnomorskih te isto\u010dnomediteranskih zemalja i naroda, kao i da je (\u010detvrto) ostavlja izvan dosega visokih tehnologija \u017eeljeznice, koje su najbli\u017eem susjedstvu ve\u0107 svakodnevica.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eemo razumjeti da Parlament i Vije\u0107e smatraju kako je brzina vlakova od 160 kilometara na sat od Zagreba do Splita vi\u0161e nego dovoljna, ali da bi netko u Split putovao, primjerice, iz Frankfurta ili Var\u0161ave, ta \u0107e brzina putovanje \u010diniti predugim i opet \u0107e putnike tjerati na avion ili u vlastita cestovna vozila \u2013 upravo suprotno od onoga \u0161to Europa \u017eeli svojim ambicioznim Zelenim planom.<\/p>\n\n\n\n
Longitudinalni \u017eeljezni\u010dki pravac od Ljubljane preko Zagreba do Beograda, pak, glavna je veza izme\u0111u Njema\u010dke i Srbije, BiH, Albanije, Bugarske, Turske i Gr\u010dke, \u0161to se vi\u0161e nego lijepo vidi po cestovnom prometu na tom pravcu kada milijuni gastarbajtera krenu ku\u0107i na praznike ili se vra\u0107aju u Njema\u010dku na posao. Mnogi od njih putovali bi vlakom ili svoje automobile i kamione ukrcali na \u017eeljezni\u010dke vagone, ali ne da bi pritom napredovali jednako brzo kao i cestom. Ako, dakle, od Bologne do Napulja vlakovi voze 200 kilometara na sat i br\u017ee, za\u0161to ne bi tom brzinom prometovali i od Ljubljane do Beograda, pa i od Budimpe\u0161te do Splita? Ako to po aktualnoj reviziji TEN-T mre\u017ee ne bude tako, pitanje je ho\u0107e li biti i za 50 godina.<\/p>\n\n\n\n
Dakako, pruge za velike brzine, koje su u zapadnoj Europi ve\u0107 dulje vrijeme konvencionalne, tehnolo\u0161ki su puno zahtjevnije od onih za 160 km\/h i puno skuplje. No to je tehnologija koju Hrvatska tako\u0111er mora savladati i koja ne bi bila namijenjena samo njoj nego jo\u0161 vi\u0161e transferu putnika na liniji legendarnog Orient Expressa, koji je u verziji Simplon Orient Expressa prvi put od Venecije do Istanbula slavonskim \u017eeljeznicama pro\u0161ao davne 1919. Ovih dana Orient Express pokre\u0107e novu superluksuznu ina\u010dicu, ali hrvatske pruge po kojima \u0107e se kretati ne\u0107e se bitno razlikovati od onih od prije sto godina.<\/p>\n\n\n\n
Ako za aktualnu reviziju nije prekasno, a vjerojatno jest, Hrvatska se treba udru\u017eiti sa Slovenijom, Srbijom, Makedonijom, Albanijom, Bugarskom, Gr\u010dkom i Turskom (barem s njima) i aplicirati Europskom parlamentu i Vije\u0107u zahtjev da se barem u sljede\u0107oj reviziji TEN-T-a i te dr\u017eave pove\u017eu prugama velikih brzina, kao \u0161to bi to rado u\u010dinili Kinezi, samo da im se dopusti.<\/p>\n\n\n\n