Nakon zna\u010dajnih ulaganja u cestovnu infrastrukturu, prema najavama iz Vlade u idu\u0107em bi razdoblju \u017eeljezni\u010dka infrastruktura u Hrvatskoj trebala do\u017eivjeti pravu renesansu. Ra\u010duna se, naravno, prije svega na sredstva iz EU fondova koji ionako favoriziraju \u017eeljeznice naspram cesta. S obzirom na to da su \u017eeljezni\u010dki pravci, pogotovo od Rijeke do ma\u0111arske granice, klju\u010dni za razvoj hrvatskog gospodarstva, Hrvatska bi trebala dobro iskoristiti financijski potencijal koji se otvara, o \u010demu razgovaramo s Ivanom Kr\u0161i\u0107em, predsjednikom Uprave H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n
H\u017d Infrastruktura u idu\u0107ih desetak godina planira znatna ulaganja. Na \u0161to se konkretna ulaganja odnose i kako \u0107e ona biti raspore\u0111ena?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 U idu\u0107ih 10 godina planiramo ulo\u017eiti \u010dak \u0161est puta vi\u0161e sredstava u infrastrukturu nego \u0161to je ukupno ulo\u017eeno u posljednjih deset godina. U spomenutom razdoblju planiramo ulo\u017eiti vi\u0161e od \u0161est milijardi eura. Trenuta\u010dno paralelno provodimo 27 velikih projekata obnove i modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture od kojih se ve\u0107ina sufinancira EU-ovim novcem. U najve\u0107em dijelu rije\u010d je o projektima na me\u0111unarodnim koridorima, i to na koridoru RH1 od Savskog Marofa do granice sa Srbijom te na koridoru RH2 od Rijeke do granice s Ma\u0111arskom. Upravo na koridoru RH2, odnosno na hrvatskome dijelu Mediteranskoga koridora, imamo trenuta\u010dno najve\u0107e \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te u Hrvatskoj, a radi se o dionici od Kri\u017eevaca do granice s Ma\u0111arskom. Osim sredstava iz EU fondova namijenjenih za obnovu postoje\u0107e \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na me\u0111unarodnim, regionalnim i lokalnim prugama koristit \u0107emo i sredstva iz kredita Europske investicijske banke. Rije\u010d je o dionicama koje nisu kandidati, nazovimo ih tako, za sufinanciranje iz EU-ovih fondova. Radi se o ulaganjima ve\u0107ima od 700 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n Tim projektima, kao i svim ostalim aktivnostima H\u017d Infrastrukture, nastojimo stvoriti atraktivnu, brzu, sigurnu i konkurentnu prometnu uslugu na zadovoljstvo i prijevoznika i putnika. Cilj nam je pove\u0107ati i razinu sigurnosti na \u017eeljezni\u010dko-cestovnim prijelazima. Trenuta\u010dno radimo na dva projekta kojima \u0107emo modernizirati ukupno 145 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza, za dodatnih 26 prijelaza u tijeku je ugovaranje radova, a po zavr\u0161etku svih spomenutih ulaganja na sveukupnoj \u017eeljezni\u010dkoj mre\u017ei u Hrvatskoj imat \u0107emo tristotinjak moderniziranih prijelaza. Obnovom i modernizacijom pruga omogu\u0107it \u0107emo ve\u0107u brzinu vlakova, radimo i na boljemu povezivanju luka i \u017eeljeznice te na poticanju intermodalnog prijevoza, a usmjereni smo i na unapre\u0111enje prigradskog prijevoza radi bolje povezanosti i ve\u0107e mobilnosti gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n U posljednjih desetak godina modernizirane su i obnovljene neke dionice. \u0160to se konkretno radilo na rije\u010dkome podru\u010dju? \u0160to jo\u0161 Rijeku kao klju\u010dno lu\u010dko, prometno i gospodarsko sredi\u0161te \u010deka po pitanju ulaganja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Unatrag desetak godina u \u017eeljeznicu je ulo\u017eeno milijardu eura. Rad na svakoj pru\u017enoj dionici je bitan, pogotovo ako se radi o dijelovima strate\u0161ki va\u017enih koridora RH1 ili RH2 koji Hrvatsku povezuju s europskim mre\u017eama. U skladu s time treba gledati \u0161iru sliku ulaganja. Na primjer, radovi na dionici Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica \u2013 dr\u017eavna granica s Ma\u0111arskom vrlo su va\u017eni za luku Rijeka jer je cijeli taj pravac va\u017ean za \u010desto spominjanu nizinsku prugu ako uzmemo u obzir to da upravo tim pravcem te\u010de velika ve\u0107ina teretnog prijevoza u Hrvatskoj. \u0160to se ti\u010de ulaganja u infrastrukturu u Rijeci, zavr\u0161ili smo dva velika projekta u suradnji s Lu\u010dkom upravom Rijeka, a to su Unapre\u0111enje infrastrukture u luci Rijeka \u2013 kontejnerski terminal Zagreba\u010dko pristani\u0161te te Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata \u2013 Rijeka Brajdica.<\/p>\n\n\n\n Zavr\u0161etkom projekata modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na dva spomenuta kontejnerska terminala Rijeka je kao najve\u0107a hrvatska luka i jedna od osnovnih luka na mediteranskome koridoru dobila modernizirane teretne kolodvore s pove\u0107anim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetima, \u0161to je preduvjet za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza iz luke na \u017eeljeznicu. Oba spomenuta projekta znatno utje\u010du na podizanje razine konkurentnosti \u017eeljeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a uz obnovu postoje\u0107e i izgradnju nove transportne \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na koridoru RH2 dodatno \u0107e se potaknuti razvoj \u017eeljezni\u010dkih prometnih usluga, pobolj\u0161ati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini te olak\u0161ati i ubrzati transport kontejnera s brodova na \u017eeljeznicu i obratno, a \u0161to je u skladu s europskim zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti. Oba kontejnerska terminala, Brajdica i Zagreba\u010dka obala, projektirana su i izgra\u0111ena za ukupan kapacitet od 1.200.000 TEU, od \u010dega je maksimalno 60 posto predvi\u0111eno za prijevoz \u017eeljeznicom, a preostali dio cestovnim prijevozom. Na samu Rijeku svakako \u0107e utjecati modernizacija dionice Karlovac \u2013 O\u0161tarije, za koju su u tijeku zavr\u0161na faza izrade studijske dokumentacije te postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije, i dionice Skradnik \u2013 Krasica \u2013 Tijani, za koju se izra\u0111uje idejni projekt s isho\u0111enjem lokacijskih dozvola za izgradnju nove dvokolosije\u010dne pruge. Na podru\u010dju rije\u010dkoga bazena prioritet nam je i zavr\u0161etak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te isho\u0111enje dozvola za izgradnju drugoga kolosijeka te modernizaciju i obnovu pruge \u0160krljevo \u2013 Rijeka \u2013 Jurdani.<\/p>\n\n\n\n O nizinskoj pruzi puno se pri\u010da, no kada \u0107e krenuti znatniji zahvati? Nedavno su, koliko je poznato, potpisani ugovori vrijedni oko 295 milijuna eura za neke od dionica?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dio sredstava od 295 milijuna eura koje ste spomenuli, a koja su nam nedavno dodijeljena iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), od \u010dega je 5,8 milijuna eura ugovoreno za izradu projektne dokumentacije (idejni projekt s isho\u0111enjem lokacijske dozvole) za dionicu nove dvokolosije\u010dne pruge Skradnik \u2013 Krasica \u2013 Tijani. Na toj dionici planira se izgradnja 72 kilometra nove dvokolosije\u010dne \u017eeljezni\u010dke pruge koja se nalazi na sveobuhvatnoj \u017eeljezni\u010dkoj mre\u017ei Mediteranskoga koridora i dio je globalnog projekta \u010dija je svrha nadogradnja i izgradnja \u017eeljezni\u010dke pruge Zagreb Glavni kolodvor \u2013 Rijeka. Tim \u0107e se projektom promicati razvoj u\u010dinkovitoga i konkurentnoga \u017eeljezni\u010dkog prijevoza du\u017e Mediteranskoga koridora.<\/p>\n\n\n\n Koje bi mogle biti prepreke, problemi, pote\u0161ko\u0107e u izvedbi \u00bbrije\u010dke dionice\u00ab, odnosno u njezinoj modernizaciji i izgradnji drugoga kolosijeka?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Pojedini projekti koji obuhva\u0107aju dionice od Zagreba do Rijeke zahtjevniji su od drugih. Takav je, na primjer, projekt \u0160krljevo \u2013 Rijeka \u2013 Jurdani koji ve\u0107im dijelom prolazi kroz gusto izgra\u0111eno gradsko tkivo na vrlo specifi\u010dnome i slo\u017eenome terenu te kroz zonu za\u0161ti\u0107enoga kulturnog dobra grada Rijeke. Tako\u0111er, unutar koridora nalaze se brojne gra\u0111evine: nadvo\u017enjaci, podvo\u017enjaci, nathodnici, pothodnici, tri tunela i \u010detiri galerije, a najve\u0107i broj slo\u017eenih objekata koncentriran je upravo na podru\u010dju grada Rijeke, izme\u0111u kolodvora Su\u0161ak Pe\u0107ine i Rijeka. Upravo iz toga proizlaze brojni dodatni zahtjevi projektiranja i uskla\u0111ivanja s posebnim uvjetima javnopravnih tijela, posebno Ministarstva kulture i Hrvatskih voda, a to tako\u0111er zahtijeva odre\u0111eno vrijeme. Tako\u0111er, u sklopu projekta predvi\u0111eno je uklanjanje oko 140 objekata. U ve\u0107ini slu\u010dajeva rije\u010d je o pomo\u0107nim objektima u nadle\u017enosti H\u017d Infrastrukture, no na trasi postoje i privatni objekti, njih tridesetak, te parcele koje \u0107e trebati otkupiti. Na temelju glavnih projekata \u010dija je izrada u tijeku pripremit \u0107e se parcelacijski elaborati kojima \u0107e biti to\u010dno definirane parcele koje se otkupljuju te objekti koje je potrebno sru\u0161iti zbog dogradnje drugoga kolosijeka. Po\u010deli smo rje\u0161avati imovinskopravne odnose te su u tijeku postupci prikupljanja dokumentacije potrebne za dokaz pravnog interesa, a sve u cilju izdavanja potrebnih gra\u0111evinskih dozvola po pojedinim fazama. Ne zaboravimo da je uza sve to potrebno uskladiti i autobusne i \u017eeljezni\u010dke linije javnog prijevoza jer, unato\u010d radovima, \u017eivot ne staje.<\/p>\n\n\n\n Europski zeleni plan strate\u0161ki propisuje da \u0107emo do 2050. morati preusmjeriti 75 posto opsega kopnenog tereta na \u017eeljeznicu. Mo\u017ee li to Hrvatska ispuniti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Mislim da Hrvatska mo\u017ee ispuniti Europski zeleni plan jer su pokrenuta ulaganja usmjerena upravo na koridorske pravce kojima se prevozi 84 posto tereta. Veliku ulogu u tome ima i Europska investicijska banka koja se u Hrvatskoj zauzima za pro\u0161irenje suradnje u razvoju i financiranju projekata odr\u017eivog prometa te zelene i digitalne transformacije zemlje. Modernizacija hrvatskoga prometnog sektora nije samo preduvjet za unutarnji razvoj, ve\u0107 i klju\u010dni \u010dimbenik konkurentnosti zemlje u regiji i \u0161ire. Cilj EU-a zacrtan Europskim zelenim planom jest smanjiti emisiju stakleni\u010dkih plinova iz prometa za 90 posto do 2050. godine. To se, me\u0111u ostalim, namjerava posti\u0107i i tako da se znatan dio od 75 posto kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama do tada po\u010dne prevoziti \u017eeljeznicom i unutarnjim plovnim putovima. Uspjeh Europskoga zelenog plana ovisi o na\u0161oj sposobnosti da prometni sustav u cjelini u\u010dinimo odr\u017eivim. Usredoto\u010deni smo na pove\u0107anje kapaciteta pruga, a na najiskori\u0161tenijim dijelovima i na izgradnju drugoga kolosijeka. Cilj nam je i pove\u0107ati brzine na me\u0111unarodnim prugama do 160 km\/h, na regionalnima do 120 km\/h, a na lokalnima do 80 km\/h. Obnovom i modernizacijom pruga omogu\u0107ujemo ve\u0107u brzinu vlakova, radimo na boljemu povezivanju luka i \u017eeljeznice. Sve to zajedno doprinosi ve\u0107oj popularizaciji \u017eeljeznice, posljedi\u010dno i smanjenju emisije ugljikova dioksida.<\/p>\n\n\n\n Ulo\u017eili ste i u obnovu zgrade rije\u010dkoga kolodvora, \u010dije pro\u010delje sada izgleda ljep\u0161e, me\u0111utim radovi na interijeru jo\u0161 traju. \u0160to se to\u010dno napravilo, \u0161to se jo\u0161 radi i kada je predvi\u0111en zavr\u0161etak radova?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013 Kolodvorska zgrada u Rijeci bez sumnje je jedna od najljep\u0161ih u Hrvatskoj i radovima pristupamo oprezno kako bismo o\u010duvali povijesnu ostav\u0161tinu na zgradi. Radovi na obnovi koji se ti\u010du sanacije pro\u010delja, slu\u017ebenih prostora prometnog osoblja te sanitarnog \u010dvora za putnike i klimatizaciju zgrade su zavr\u0161eni. Tijekom radova na sanaciji prostora za prijam i otpremu putnika u vestibulu kolodvorske zgrade prona\u0111eni su izvorna zidna plastika i oslici na zidovima, zbog \u010dega su daljnji radovi na tome dijelu zgrade zaustavljeni jer se \u010dekala izrada projekta unutra\u0161njeg ure\u0111enja prema zahtjevu konzervatora, a koja je izra\u0111ena u svibnju 2023. Od tada se \u010deka izdavanje potvrde Konzervatorskog odjela u Rijeci na izra\u0111eni glavni projekt. Prema trenuta\u010dnoj procjeni, radovi bi mogli biti ugovoreni sredinom 2024. i trebali bi trajati osam mjeseci. U skladu s time zgrada bi trebala biti u cijelosti obnovljena i otvorena sredinom 2025.<\/p>\n\n\n\nVa\u017eno za Rijeku<\/h2>\n\n\n\n
Nizinska pruga<\/h2>\n\n\n\n
Zeleni plan<\/h2>\n\n\n\n
Zavr\u0161etak obnove rije\u010dkog kolodvora do sredine 2025.<\/h2>\n\n\n\n