Najavljena je nova reforma mirovinskog sustava Hrvatske, koja uz nekoliko dobrih mjera sadr\u017ei jednu koja predstavlja grubo ru\u0161enje principa individualizirane mirovinske \u0161tednje u drugom stupu. Dobre mjere su uglavnom kozmeti\u010dke naravi i stvara se dojam da se njima samo \u017eeljela prikriti prava namjerna reforme, a to je tiha nacionalizacija privatnih uplata gra\u0111ana u drugi mirovinski stup.<\/p>\n\n\n\n
Naime, planira se da dr\u017eava osnuje alternativni investicijski fond u koji bi mirovinski fondovi (2. stup) bili obavezni izdvajati najmanje 5 posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova (2. stup), individualne mirovinske \u0161tednje radnika u Hrvatskoj. Zauzvrat bi dr\u017eava garantirala glavnicu tog fonda.<\/p>\n\n\n\n
To bi bila svojevrsna inovacija Hrvatske, jer nema primjera takve prakse u svijetu. Implikacije bi bile dalekose\u017ene, ne samo financijske nego i \u0161ire ekonomske prirode, pa i dru\u0161tvene.<\/p>\n\n\n\n
“Ona \u0107e definitivno biti upam\u0107ena…”, rekao je Plenkovi\u0107ev ministar Marin Pileti\u0107 prilikom predstavljanja reforme u saboru. I ho\u0107e, ali ne po dobrome nego kao poku\u0161aj prevare radnika u Hrvatskoj putem nacionalizacije privatne mirovinske \u0161tednje a s klijentelisti\u010dkom namjerom.<\/p>\n\n\n\n
Reformom se dopu\u0161ta ulaganje u nove vrste imovine, kao \u0161to su nekretnine i infrastrukturni projekti. Jednokratna isplata individualne mirovinske \u0161tednje iz 2. stupa se pove\u0107ava na do 20 posto od ukupnog iznosa. Trenutni iznos koji se mo\u017ee jednokratno isplatiti na temelju kapitalizirane mirovinske \u0161tednje je 15 posto, pa se novom izmjenom ne samo pove\u0107ava postotak mogu\u0107e isplate nego dopu\u0161ta i isplata bilo kojeg iznosa do 20 posto, umjesto kao do sada isklju\u010divo 15 posto.<\/p>\n\n\n\n
Uvodi se mogu\u0107nost da se mirovina ispla\u0107uje bez uskla\u0111ivanja s inflacijom. Izjedna\u010dava se dodatak na osnovnu mirovinu izme\u0111u onih koji su odabrali primati mirovinu iz samo prvog stupa te onih koji primaju i iz drugog stupa, s 20.25 posto koliko je do sada iznosio za one koji nisu isklju\u010divo u prvom stupu na 27 posto za sve.<\/p>\n\n\n\n
Predla\u017ee se administrativno rastere\u0107enje ukidanjem ulazne naknade od 0.5 posto koju mirovinsko dru\u0161tvo napla\u0107uje na svaki mjese\u010dni iznos upla\u0107enog doprinosa te smanjenje naknade za upravljanja od po\u010detka sljede\u0107e godine s 0.27 na 0.25 posto te postupno do 2029. na 0.2 posto.<\/p>\n\n\n\n
To su sve dobre izmjene, koje je uglavnom podr\u017eala i oporba. Ali glavna promjena, koja se odnosi na obvezu ulaganja mirovinskih fondova u alternativni investicijski fond, poni\u0161tava sve dobro \u0161to nova reforma donosi.<\/p>\n\n\n\n
Alternativni investicijski fond je zami\u0161ljen kao fond koji bi ulagao sredstva koja su u njega uplatili obvezni mirovinski fondovi (2. stup), i to 5 posto neto imovine. To zna\u010di da bi odmah prilikom nastanka takvog alternativnog investicijskog fonda mirovinski fondovi morali u njega ulo\u017eiti 5 posto do sada prikupljenih sredstava od doprinosa radnika iz pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Kako je neto imovina obveznih mirovinskih fondova krajem kolovoza ove godine iznosila 19.3 milijarde eura, to zna\u010di da bi se zakonski prisililo mirovinske fondove da oko milijardu eura transferiraju u novi alternativni investicijski fond.<\/p>\n\n\n\n
Fond bi te novce dalje ulagao u vrijednosne papire, kao \u0161to su dionice i udjeli u kompanijama koje nisu izlistane na burzi. Iako nije eksplicitno re\u010deno u predstavljanju reforme, vlasnik tog fonda bi vjerojatno bila dr\u017eava i slijedom toga bi dr\u017eava postavljala ljude koji \u0107e ga voditi tj. upravljati sredstvima u fondu.<\/p>\n\n\n\n
Obveza bi vrijedila za fondove A i B kategorije, \u0161to \u010dini veliku ve\u0107inu od ukupnih sredstava u fondovima. A kategorija je najrizi\u010dnija, jer im je omogu\u0107eno vi\u0161e rizi\u010dnijih ulaganja (dionice) nego kod B kategorije. Ve\u0107ina radnika je po automatizmu u B kategoriji. Paralelno s uvo\u0111enjem obveze ulaganja u alternativni investicijski fond smanjuje se obveza ulaganja u dr\u017eavne obveznice za 5 posto od ukupne neto imovine.<\/p>\n\n\n\n
Inovativni manevar s alternativnim investicijskim fondom se brani preporukom OECD-ja o smanjenju ulaganja mirovinskih fondova u dr\u017eavne obveznice. Cilj te preporuke je da se sudbina mirovinskog sustava dr\u017eave ne ve\u017ee za sudbinu dr\u017eavnih financija, jer se time poni\u0161tava sami cilj individualizirane mirovinske \u0161tednje.<\/p>\n\n\n\n
Ali OECD nigdje nije tra\u017eio da se uz smanjenje izlo\u017eenosti dr\u017eavnim obveznicama sredstva umjesto tu transferiraju u alternativni investicijski fond pod kontrolom dr\u017eave. To i nema smisla, jer se time uop\u0107e ne smanjuje izlo\u017eenost mirovinskog sustava dr\u017eavnim financijama, a upravo na to je OECD mislio pod prijedlogom smanjenja izlo\u017eenosti fondova dr\u017eavnim obveznicama.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska dr\u017eava bi trebala garantirati povrat mirovinskim fondovima iz takvog investicijskog fonda. Iako postoje investicijski fondovi s garantiranim povratom, u svijetu nema primjera ni jednog investicijskog fonda \u010diji bi povrat garantirala dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n
Osnivanje alternativnog investicijskog fonda s dr\u017eavno garantiranim povratom nema smisla u kontekstu smanjenja izlo\u017eenosti mirovinskog sustava dr\u017eavnim financijama jer bi, u slu\u010daju da takav fond ostvari negativan prinos (gubi novce zbog lo\u0161ih investicija), dr\u017eava zbog garancije povrata trebala nadoknaditi taj minus iz dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n
Narodski re\u010deno, iz \u0161upljeg u prazno. Izlo\u017eenost mirovinskog sustava dr\u017eavnim financijama nije smanjena, a samo je stvoren potencijalni rizik novog investicijskog fonda i stvorena su dodatna mjesta u dr\u017eavnom sektoru, jer bi taj fond bio u vlasni\u0161tvu dr\u017eave i ona bi odre\u0111ivala ljude koji \u0107e ga voditi.<\/p>\n\n\n\n
Zapravo bi najavljeni dr\u017eavni investicijski fond predstavljao oblik dr\u017eavne subvencije, jer bi dr\u017eava garantirala sigurnost investicije u tvrtke u koje ula\u017ee fond, te tvrtke bi birali ljudi iz fonda koje je postavila dr\u017eava, a preko fonda bi se zaobilazili kanali kontrole dr\u017eavnih subvencija.<\/p>\n\n\n\n
Kao uvijek s investicijama koje garantira dr\u017eava, izgledno je da \u0107e oni koji budu kontrolirali fond imati puno ve\u0107u sklonost rizi\u010dnijem pona\u0161anju i investicijama, a zbog manjka transparentnosti i odsustva odgovornosti za povrat sredstava investitorima (jer mirovinskim fondovima dr\u017eava garantira da ne\u0107e izgubiti novce), nastaje veliki prostor za neodgovorno, potencijalno koruptivno, pona\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na to da EU ima sna\u017ena pravila po pitanju dopu\u0161tenih dr\u017eavnih subvencija i op\u0107enito direktnog zadiranja dr\u017eave u slobodno tr\u017ei\u0161te, \u0161to je definitivno problem s predlo\u017eenim dr\u017eavnim garantiranim alternativnim investicijskim fondom, nije vjerojatno da \u0107e EU podr\u017eati ovakvo “inovativno” rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n
S tim da je ideja dr\u017eavno garantiranog investicijskog fonda problemati\u010dna, sla\u017eu se i stru\u010dnjaci okupljeni oko Udruge \u010dlanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. U o\u010ditovanju koje su poslali svim zastupnicima Hrvatskog sabora o\u0161tro su osudili ideju dr\u017eavno garantiranog alternativnog investicijskog fonda.<\/p>\n\n\n\n
Navode da njihovim pregledom podataka OECD-ja o mirovinskim regulativama u vi\u0161e od 90 zemalja svijeta nisu mogli prona\u0107i primjer da dr\u017eava nala\u017ee mirovinskom fondu da 5 posto imovine mora ulo\u017eiti u alternativne investicijske fondove, jer se naj\u010de\u0161\u0107e ograni\u010dava maksimalni iznos koji se mo\u017ee u njih ulo\u017eiti zbog toga \u0161to predstavljaju rizi\u010dnu investiciju.<\/p>\n\n\n\n
Prema njihovim saznanjima i podacima Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tr\u017ei\u0161te kapitala (ESMA), u dr\u017eavama OECD-ja i EU ne postoje alternativni investicijski fondovi s dr\u017eavnom garancijom. Napominju da ni samo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ne mo\u017ee navesti ni jedan primjer, a InvestEU na koji su se referirali u odgovoru na jedan novinarski upit, nije ni investicijski fond, niti garantira povrat glavnice u potpunosti. <\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107aju da su alternativni investicijski fondovi jako rizi\u010dni, puno vi\u0161e od tradicionalnih fondova, a ujedno su manje transparentni i nelikvidni. Prema njima, kada bi se osnovao takav fond u Hrvatskoj, ne bi bilo jasno tko je nadle\u017ean za nadgledanje rada i ulaganja takvog fonda, jer ne postoji ni teorija ni praksa za takvo \u0161to.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, smatraju da bi takav fond bio bi u opasnosti moralnog hazarda jer \u0107e upravitelj takvog fonda biti vi\u0161e sklon izlagati se riziku jer \u0107e gubitak fonda snositi porezni obveznici, pa treba biti itekako zabrinut ho\u0107e li upravitelj takvog fonda djelovati u najboljem interesu osiguranika i poreznih obveznika.<\/p>\n\n\n\n
Analiza takvog fonda na dr\u017eavni prora\u010dun i fiskalnu odr\u017eivost nije u\u010dinjena, a s obzirom na to da bi dr\u017eava sredstvima poreznih obveznika garantirala novi investicijski fond, onda bi njegove eventualne gubitke snosio dr\u017eavni prora\u010dun i porezni obveznici.<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107aju i da sve dr\u017eavne garancije ulaze u izra\u010dun javnog duga, zbog \u010dega je potrebna i procjena u\u010dinaka na javni dug. OECD u izvje\u0161\u0107u o Hrvatskoj nigdje ne spominje dr\u017eavno garantirani alternativni investicijski fond, a Svjetska banka nigdje ne navodi da bi investicije u infrastrukturu trebali voditi alternativni investicijski fondovi, ve\u0107 sami mirovinski fondovi i to nu\u017eno kao ko-investitor uz druge iz privatnog sektora.<\/p>\n\n\n\n
“Posve smo uvjereni da vladin prijedlog donosi promjene koje su \u0161tetne za trenutne i budu\u0107e osiguranike, te dodatne tro\u0161kove za porezne obveznike. Osim \u0161to prijedlog nije u skladu s financijskom teorijom i praksom, smatramo da je i duboko netr\u017ei\u0161an i neuklopiv u tr\u017ei\u0161ne slobode garantirane Ustavom”, zaklju\u010duje svoje o\u010ditovanje Udruga \u010dlanova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.<\/p>\n\n\n\n
“Sukladno navedenom, na\u0161i \u010dlanovi koji su zabrinuti za svoje mirovine s pravom se pitaju o svrsishodnosti ove legislative te od Vas o\u010dekuju da se maksimalno zalo\u017eite da ovaj prijedlog u ovom obliku ne bude prihva\u0107en jer je, bez iznimke, \u0161tetan za sve gra\u0111ane RH”, pozvali su sve saborske zastupnike.<\/p>\n\n\n\n
Zaustavljanje ideje o dr\u017eavno garantiranom alternativnom investicijskom fondu trebao bi biti cilj svih gra\u0111ana Hrvatske, posebice radnika. Oko toga se treba posti\u0107i konsenzus svih politi\u010dkih opcija, svih gra\u0111anskih udruga i inicijativa, op\u0107enito svih kojima je u interesu dobrobit gra\u0111ana Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga \u0161to je takav fond potpuno beskoristan i potencijalno \u0161tetan, s obzirom na razinu korupcije u Hrvatskoj i umre\u017eenost politike s pojedincima i kompanijama u privatnom sektoru, sasvim je mogu\u0107e da oduzeta sredstva od mirovinskih fondova budu kori\u0161tena za saniranje posljedica krivih investicijskih ili politi\u010dkih odluka. Hipotetski, mogli bi se iskoristiti za refinanciranje dugova Fortenove, u \u010demu bi dr\u017eavni investicijski fond djelovao kao sredstvo za transfer privatnih sredstava radnika iz mirovinskih fondova.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eava, odnosno oni koji su na vlasti i kontroliraju dr\u017eavu, ovime dobivaju na\u010din da pro\u0161ire klijentelisti\u010dko-koruptivne odnose u Hrvatskoj. Ideja kori\u0161tenja privatne imovine radnika u Hrvatskoj, koja se nalazi u 2. mirovinskom stupu, putem fonda kojem bi upravljala politika i koji bi birao gospodarske subjekte koji \u0107e time biti privilegirani na tr\u017ei\u0161tu je nedopustiva.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 gore je to \u0161to bi potencijalne tro\u0161kove tih investicija trebali pokrivati preko dr\u017eavnog prora\u010duna i javnog duga isti gra\u0111ani kojima su novci prisilno oduzeti da bi se preko fonda hranila klijentelisti\u010dka hobotnica. Ideju dr\u017eavno garantiranog alternativnog investicijskog fonda treba hitno zaustaviti.<\/p>\n\n\n\n