Sljede\u0107e godine kre\u0107e velika obnova regionalnih i lokalnih \u017eeljezni\u010dkih pruga. Obnovit \u0107e se 337 kilometara pruga, ve\u0107i broj \u017eeljezni\u010dkih kolodvora i signalno-sigurnosni ure\u0111aji.<\/p>\n\n\n\n
Rekonstruirat \u0107e se Podravska magistrala, od Osijeka preko Na\u0161ica, \u010caglina i Virovitice prema \u010cakovcu, dionice Karlovac – Mahi\u0107no i Zabok – Krapina. Uz to, obnovit \u0107e se i ve\u0107i broj kolodvora. Primjerice, kolodvori Virovitica, Sesvete i Glavni kolodvor u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Najavljeno je to, izme\u0111u ostalog, na konferenciji “Povezana Hrvatska: ozelenjavanje mobilnosti” u organizaciji Europske investicijske banke, Jutarnjeg lista i Hanza Medije.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima predsjednika Uprave H\u017d Infrastrukture\u00a0Ivan Kr\u0161i\u0107a<\/strong>, radovi na ovim projektima mogu po\u010deti vrlo brzo jer nije potrebno isho\u0111enje gra\u0111evinskih dozvola. Radovi \u0107e trajati oko pet godina, a financirat \u0107e se novim kreditom koji je Vlada dogovorila s Europskom investicijskom bankom.<\/p>\n\n\n\n – Kre\u0107emo u obnovu 70 posto regionalnih i lokalnih pruga. U suradnji s EIB-om ulazimo u novo zadu\u017eenje u iznosu od 900 milijuna eura kojim \u0107emo financirati ovaj projekt. Uzeli smo kredit jer obnovu ovih pruga EU ne financira – pojasnio je na konferenciji ministar prometa Oleg Butkovi\u0107.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Naglasio je da se u ovom trenutku zahvaljuju\u0107i fondovima EU i kreditima u Hrvatskoj financira izgradnja prometne infrastrukture u iznosu od 3,5 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n Od 900 milijuna eura novog kredita H\u017d Infrastrukturi namijenjeno je 715 milijuna eura, a preostalih 185 milijuna H\u017d Putni\u010dkom prometu. Tim \u0107e sredstvima H\u017dPP financirati nabavku \u0161est novih dizel-elektri\u010dnih vlakova za relaciji Zagreb – Split, \u010detiri baterijska vlaka za splitsko i istarsko podru\u010dje i \u010detiri elektrobaterijska vlaka za relacije Zagreb – Krapina i Zagreb – Bjelovar.<\/p>\n\n\n\n Financirat \u0107e se i izgradnja dviju punionica za baterijske vlakove u Lupoglavu i Po\u017eegi, izgradnja Tehni\u010dko-logisti\u010dkog centra na Ran\u017eirnom kolodvoru u Zagrebu i radionice za odr\u017eavanje vlakova u Splitu. U H\u017d PP-u planiraju da \u0107e vlakovi biti pu\u0161teni u promet tijekom 2026. i 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n Razvoj \u017eeljezni\u010dke infrastrukture jedan je od najva\u017enijih ciljeva Europske komisije, EIB-a i hrvatske Vlade u realizaciji optimisti\u010dnog projekta Europske unije o smanjenju stakleni\u010dkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n – Promet je jedini sektor u kojem raste emisija stakleni\u010dkih plinova. EIB je klimatska banka i 80 posto svih na\u0161ih zajmova u 2022. godini je bilo u svrhu ozelenjavanja prometa – istaknula je\u00a0Teresa Czerwi\u0144ska,\u00a0<\/strong>potpredsjednica Europske investicijske banke.<\/p>\n\n\n\n Na njene rije\u010di nadovezao se i ministar financija\u00a0Marko Primorac<\/strong>, koji je naglasio kako projekt ozelenjavanja prometa nije samo tro\u0161ak, nego ulaganje u bolju budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n A kako bi u praksi u Hrvatskoj trebalo izgledati to ulaganje otkrio je ministar Butkovi\u0107. Prema njegovim najavama, do 2030. godine nabavit \u0107e se 412 autobusa na alternativni pogon, 21 novi elektromotorni vlak, dva baterijska vlaka, dvije tisu\u0107e vozila na elektri\u010dni pogon i vodik, 20 tramvaja za gradski promet i 10 tramvaja za grad Osijek. Stjepan Barana\u0161i\u0107<\/strong>, \u010dlan Uprave Hrvatskih autocesta, najavio je da \u0107e na 150 lokacija na autocestama kojima upravlja HAC tijekom sljede\u0107e godine biti instalirane punionice za elektri\u010dne automobile. No, upozorio kako je upitno koliko \u0107e se te punionice koristiti s obzirom na mali broj elektri\u010dnih vozila u optjecaju.<\/p>\n\n\n\n Nakon konferencije Teresa Czerwi\u0144ska potpisala je s predsjednikom Uprave HAC-a\u00a0Borisom Huzjanom<\/strong>\u00a0i zagreba\u010dkim gradona\u010delnikom\u00a0Tomislavom Toma\u0161evi\u0107em<\/strong>\u00a0ugovore o davanju tehni\u010dke pomo\u0107i HAC-u u gradu Zagrebu. EIB \u0107e HAC-u davati tehni\u010dku pomo\u0107 u implementaciji novog sustava naplate cestarine te u pove\u0107anju energetske u\u010dinkovitosti. U Gradu Zagrebu EIB \u0107e davati tehni\u010dku pomo\u0107 ZET-u oko bolje funkcionalnosti gradskog prometa.<\/p>\n\n\n\nNovo zadu\u017eenje<\/h3>\n\n\n\n
Bolja budu\u0107nost<\/h3>\n\n\n\n