{"id":8224,"date":"2023-10-02T08:38:05","date_gmt":"2023-10-02T07:38:05","guid":{"rendered":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8224"},"modified":"2023-10-02T08:38:48","modified_gmt":"2023-10-02T07:38:48","slug":"2-10-2023-prekretnica-u-zeljeznickome-prometu-u-zeljeznicku-infrastrukturu-ulaze-se-vise-nego-ikada-u-povijesti-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8224","title":{"rendered":"2.10.2023. – Prekretnica u \u017eeljezni\u010dkome prometu \u2013 u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu ula\u017ee se vi\u0161e nego ikada u povijesti Hrvatske"},"content":{"rendered":"\n

Provodi se 27 velikih projekata, a u sljede\u0107ih desetak godina plan je ulo\u017eiti pribli\u017eno 6,2 milijarde eura.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Vi\u0161e od dvije i pol tisu\u0107e kilometara pruga, 560 kolodvora i stajali\u0161ta, 1444 \u017eeljezni\u010dko-cestovna prijelaza, vi\u0161e od 540 mostova i stotinu tunela. To je H\u017d Infrastruktura u brojkama, a osnovna djelatnost joj je upravljanje, odr\u017eavanje i izgradnja, kako joj i sam naziv govori, \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, odnosno briga o svim tim kilometrima pruga, \u017eeljezni\u010dko-cestovnim prijelazima, mostovima, tunelima i drugim \u017eeljezni\u010dkim objektima.<\/p>\n\n\n\n

Ta dr\u017eavna tvrtka trenuta\u010dno je najve\u0107i korisnik novca iz EU-ovih fondova koji se ula\u017ee u prometni sektor u Republici Hrvatskoj jer paralelno provodi 27 velikih projekata obnove i modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture od kojih se ve\u0107ina (njih 17) sufinancira upravo europskim novcem. Projekti su u razli\u010ditim fazama provedbe: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provo\u0111enja postupaka javne nabave za radove do faza vidljivijih na terenu \u2013 izvo\u0111enja radova. U \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu trenuta\u010dno se ula\u017ee vi\u0161e nego ikada prije u povijesti na\u0161e zemlje. U sljede\u0107ih desetak godina plan je ulo\u017eiti pribli\u017eno 6,2 milijarde eura (trenuta\u010dna ulaganja vrijedna su oko milijardu i pol eura). Misija H\u017d Infrastrukture je unaprijediti \u017eeljezni\u010dki promet u Hrvatskoj na temelju velikih ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu koja su ponajprije usmjerena u obnovu i modernizaciju, ali i u izgradnju novih pruga i kolosijeka, elektrifikaciju, rekonstrukciju i izgradnju kolodvora i stajali\u0161ta, osiguranje \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza modernijim ure\u0111ajima i sl. Modernizacijom me\u0111unarodnih prometnih koridora koji prolaze kroz Hrvatsku kao tranzitnu dr\u017eavu Europske unije cilj je osigurati sve uvjete za neometan prekograni\u010dni promet i \u017eeljezni\u010dki promet izme\u0111u dr\u017eava EU-a, pove\u0107ati razinu sigurnosti na prugama, podi\u0107i brzinu i ostvariti ve\u0107u gusto\u0107u prometovanja vlakova.<\/p>\n\n\n\n

Br\u017ee, vi\u0161e, sigurnije<\/h3>\n\n\n\n

Glavnina tih velikih infrastrukturnih projekata provodi se na koridoru RH2 ili Mediteranskome koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpe\u0161te, te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom. Oba koridora dio su osnovne Transeuropske prometne mre\u017ee \u2013 jedinstvene mre\u017ee europskih prometnica.<\/p>\n\n\n\n

Na sjeveroistoku zemlje najve\u0107e je \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te rekonstrukcije postoje\u0107ega i izgradnje drugoga kolosijeka na dionici Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica \u2013 dr\u017eavna granica s Republikom Ma\u0111arskom, Foto: H\u017d<\/p>\n\n\n\n

U procesu provedbe projekta najvidljivije je izvo\u0111enje radova. Do kraja godine trebali bi biti zavr\u0161eni radovi na nadogradnji i elektrifikaciji pruge Vinkovci \u2013 Vukovar duljine 18,7 kilometara i ugovorene vrijednosti 58 milijuna eura. Vlakovi \u0107e njome mo\u0107i voziti i do 120 km\/h, \u010dime \u0107e vrijeme putovanja izme\u0111u tih dvaju gradova trajati upola kra\u0107e, pa \u0107e se putni\u010dkim vlakom stizati za 20 minuta, a teretni \u0107e vlakovi voziti 30 minuta. Elektrifikacijom dionice promet \u017eeljeznicom postat \u0107e ekonomski i energetski isplativiji. Ta dionica va\u017ena i za me\u0111unarodni promet omogu\u0107it \u0107e pove\u0107anje opsega teretnoga \u017eeljezni\u010dkog prometa preko luke Vukovar te bolju povezanost s glavnim prometnim koridorima i drugim \u017eupanijama. Potreba i va\u017enost te rute ve\u0107 se pokazuje jer je krenuo i prijevoz \u017eita preko Hrvatske iz ratom zahva\u0107ene Ukrajine. Tako bi nova \u017eeljezni\u010dka infrastruktura trebala doprinijeti i gospodarskome razvoju lokalne zajednice te oporavku isto\u010dnoga dijela Slavonije.<\/p>\n\n\n\n

A na sjeveroistoku zemlje najve\u0107e je \u017eeljezni\u010dko gradili\u0161te na kojemu se izvodi rekonstrukcija postoje\u0107ega i izgradnja drugoga kolosijeka na dionici Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica \u2013 dr\u017eavna granica s Republikom Ma\u0111arskom, a do kraja godine plan je zavr\u0161iti polovinu radova. Projekt je to koji zbog ugovorene vrijednosti od 350 milijuna eura uspore\u0111uju s Pelje\u0161kim mostom, \u010dija je izgradnja bila ne\u0161to jeftinija. Na 42 kilometra pruge gradi se i tridesetak novih objekata poput podvo\u017enjaka, nadvo\u017enjaka, stajali\u0161ta i kolodvora. Nastavlja se i modernizacija dionice Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci, a radovi se izvode i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.<\/p>\n\n\n\n

Pruga se modernizira i u srcu glavnoga grada: u punome su zamahu radovi na projektu Zagreb Kusto\u0161ija \u2013 Zagreb Zapadni kolodvor \u2013 Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jedne od najprometnijih \u017eeljezni\u010dkih pruga u dr\u017eavi kojom na dan pro\u0111e oko 150 putni\u010dkih i teretnih vlakova. Putnici bi se novom, br\u017eom i sigurnijom prugom trebali voziti od druge polovine 2024. godine. Dug je i popis projekata o kojima \u0161ira javnost mo\u017eda ne zna puno jer se jo\u0161 ne vide \u201cfizi\u010dki\u201d, odnosno jer su u fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Pri kraju je izrada projektne dokumentacije za unaprje\u0111enje, obnovu i izgradnju nove dvokolosije\u010dne pruge Dugo Selo \u2013 Novska te je krajem godine planirana objava postupka javne nabave za radove. Projektna dokumentacija izra\u0111uje se i za modernizaciju dionice od Oku\u010dana do Vinkovaca. U tijeku je i postupak javne nabave za izradu studijske dokumentacije za razvoj \u017eeljezni\u010dkoga \u010dvori\u0161ta Zagreb koje se nalazi na kri\u017eanju dvaju me\u0111unarodnih koridora.<\/p>\n\n\n\n

Na koridoru RH2, od granice s Ma\u0111arskom do Rijeke, za dionicu od Zagreb Glavnog kolodvora do Hrvatskog Leskovca izra\u0111uje se projektna dokumentacija, a za dionice Karlovac \u2013 O\u0161tarije te O\u0161tarije \u2013 \u0160krljevo izra\u0111uje se studijska dokumentacija.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107i prioritet na podru\u010dju rije\u010dkoga bazena jest zavr\u0161etak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te isho\u0111enje dozvola za izgradnju drugoga kolosijeka, modernizaciju i obnovu pruge \u0160krljevo \u2013 Rijeka \u2013 Jurdani.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da je na \u017eeljeznici imperativ sigurnost, H\u017d Infrastruktura provodi i projekte pove\u0107anja razine sigurnosti na \u017eeljezni\u010dko-cestovnim prijelazima (\u017dCP), \u0161to se posti\u017ee ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme ili denivelacijom ceste. Na 50 lokacija u Hrvatskoj provodi se projekt Svjetske banke \u201cOdr\u017eive hrvatske \u017eeljeznice u Europi\u201d kroz koji je vi\u0161e od 30 novih \u017dCP-ova ve\u0107 pu\u0161teno u rad. Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija bit \u0107e modernizirano dodatnih 95 \u017dCP-ova. Kada budu zavr\u0161eni svi projekti modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture diljem Hrvatske, broj novomoderniziranih prijelaza popet \u0107e se na vi\u0161e od 300.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, u provedbi je Projekt unaprje\u0111enja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture kroz uspostavu mjernih stanica za sigurnosne i tehni\u010dke kontrole koji \u0107e unaprijediti mehanizme za\u0161tite \u017eeljezni\u010dke infrastrukture te pove\u0107ati razinu sigurnosti \u017eeljezni\u010dkog prometa.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de uspje\u0161no zavr\u0161enih projekata, nedavno je obnovljena pruga Savski Marof \u2013 Zagreb Zapadni kolodvor, a na \u0161to se sada nadovezuje projekt od Zagreb Zapadnog do Zagreb Glavnog kolodvora tako da \u0107e biti obnovljena cijela dionica od granice sa Slovenijom do glavnoga grada.<\/p>\n\n\n\n

Podizanje konkurentnosti<\/h3>\n\n\n\n

Tako\u0111er, pro\u0161le su godine stanovnici oko Zapre\u0161i\u0107a i Zaboka dobili moderniziranu i elektrificiranu prugu koja povezuje ta dva grada. Rekonstruirana su \u010detiri kolodvora i tri stajali\u0161ta, a ugra\u0111eni su urbana oprema, sustav videonadzora te sustav vizualnog i audioobavje\u0161tavanja putnika. Izgra\u0111ene su nove pru\u017ene gra\u0111evine poput mostova, propusta i kanala, ugra\u0111eni novi signalno-sigurnosni i telekomunikacijski ure\u0111aji te ure\u0111aji daljinskog upravljanja prometom, a modernizirano je i 16 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza. Dionicom od gotovo 24 kilometra prometuje se brzinom do 120 km\/h. H\u017d Infrastruktura se najvi\u0161e mo\u017ee pohvaliti zavr\u0161enim projektima u najve\u0107oj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskome koridoru \u2013 Rijeci. Grad Koji Te\u010de do\u017eivio je veliku prometnu transformaciju uspje\u0161no zavr\u0161enom modernizacijom kontejnerskih terminala Brajdica i Zagreba\u010dko pristani\u0161te koja je provedena u suradnji s Lu\u010dkom upravom Rijeka. Rijeka je tako dobila teretne kolodvore pove\u0107anih ukrcajnih i iskrcajnih kapaciteta, \u0161to olak\u0161ava transport tereta izme\u0111u luke i \u017eeljeznice. Oba projekta znatno utje\u010du na podizanje razine konkurentnosti \u017eeljeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a obnovom postoje\u0107e i izgradnjom nove transportne \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na koridoru RH2 potaknut \u0107e se razvoj \u017eeljezni\u010dkih prometnih usluga te pobolj\u0161ati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini.<\/p>\n\n\n\n

U daljnjim planovima te tvrtke je i obnova \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na me\u0111unarodnim, regionalnim i lokalnim prugama koja bi se financirala kreditom Europske investicijske banke (EIB). U sklopu toga je, me\u0111u ostalim brojnim projektima, sklopljen ugovor za izvo\u0111enje radova na obnovi pru\u017ene dionice Zabok \u2013 Krapina, a radovi bi trebalo po\u010deti najesen. Tako\u0111er, ugovoreni su radovi na obnovi dionice Karlovac \u2013 Ozalj. U novome ruhu zasjala je zgrada \u017eeljezni\u010dkog kolodvora u Osijeku \u010dija je obnova zavr\u0161ena, a pri kraju su radovi na obnovi kolodvorske zgrade u Rijeci. U planu je i da kroz nekoliko godina i zgrade dvaju zagreba\u010dkih kolodvora \u2013 Glavni i Zapadni \u2013 budu u skladu s potrebama putnika 21. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Provodi se 27 velikih projekata, a u sljede\u0107ih desetak godina plan je ulo\u017eiti pribli\u017eno 6,2 milijarde eura. Vi\u0161e od dvije i pol tisu\u0107e kilometara pruga, 560 kolodvora i stajali\u0161ta, 1444 \u017eeljezni\u010dko-cestovna prijelaza, vi\u0161e od 540 mostova i stotinu tunela. To je H\u017d Infrastruktura u brojkama, a osnovna djelatnost joj je upravljanje, odr\u017eavanje i izgradnja, kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8224"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8224"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8224\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8227,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8224\/revisions\/8227"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}