Te\u0161ko mi je izdvojiti samo jedan infrastrukturni projekt, koji bi bio najve\u0107i i od najve\u0107e va\u017enosti, ali mislim da je za gospodarski razvoj Hrvatske najva\u017enija \u017eeljezni\u010dka pruga Rijeka \u2013 granica s Ma\u0111arskom, ocijenio je Branko Ba\u010di\u0107, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, koji je otvorio 17. Dane Hrvatske komore in\u017eenjera gra\u0111evinarstva, koji su po\u010deli u Opatiji.<\/p>\n\n\n\n
Rijeka je, ka\u017ee, po svom potencijalu, luka kakve nema na Jadranu.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Svaka \u010dast svim lukama sjevernog Jadrana, ali Rijeka ima najve\u0107i potencijal, sa Zagreba\u010dkom obalom, Brajdicom, svojim terminalima, ima najve\u0107i kapacitet, a mi nemamo odgovaraju\u0107u prometnu infrastrukturu koja taj teret mo\u017ee izvesti iz luke.<\/p>\n\n\n\n
Prema studiji, podacima koje smo radili, jedan dolar koji do\u0111e u luku Rijeka, oplemeni se kroz 20 dolara svih sudionika u tom procesu.<\/p>\n\n\n\n
Prema tome, svaki euro koji do\u0111e u Rijeku, dok do\u0111e do krajnjeg odredi\u0161ta, svi sudionici, od brodara, agenata, lu\u010dkog sustava, \u017eeljeznice, kamiona, agenata, \u0161peditera, dobiju 20 eura.<\/p>\n\n\n\n
I kad budemo imali izgra\u0111enu Zagreba\u010dku obalu i realiziranu nizinsku ili dolinsku prugu, kako \u0107emo je nazvati, kad cijeli proces realiziramo, onda mi se \u010dini da je za hrvatske gospodarske interese to u ovom trenutku najva\u017eniji projekt.<\/p>\n\n\n\n
A da ne govorim da Europa rijetko poznaje (su)financiranje cestovnog prometa, s obzirom da je za okoli\u0161 najmanje prihvatljiv, ali \u017eeljezni\u010dki promet, morski, rije\u010dni, ono je \u010demu moramo te\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n
No, nedostaje nam jo\u0161 dovr\u0161etak cjelokupnog projekta cestovne povezanosti i zato nam je va\u017ean nastavak jadransko-jonskog koridora do Dubrovnika, zavr\u0161etak 5c koridora, Sisak, dovr\u0161etak Istarskog ipsilona, Podravski ipsilon, to su sve projekti koje moramo realizirati\u2026<\/p>\n\n\n\n
No, kad gledam objektivno \u0161to je za strate\u0161ke interese Republike Hrvatske najva\u017enije, po meni je to ova \u017eeljezni\u010dka pruga koja bi povezala Rijeku s ma\u0111arskom granicom, rezolutan je Ba\u010di\u0107, koji je sudjelovao i na okruglom stolu u sklopu konferencije pod nazivom \u201cHrvatski New Deal \u2013 biti ili ne biti\u201d \u2013 zna\u010daj velikih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Tomislav Mihoti\u0107, dr\u017eavni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nadovezao se da je cestovna infrastruktura 95 posto realizirana, tako da, veli, i kori\u0161tenje EU fondova ide u smjeru izgradnje \u017eeljezni\u010dke i lu\u010dke infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Dvije glavne pruge su u realizaciji, a najbitnija za nas je pruga Rijeka-Zagreb-ma\u0111arska granica jer time Rijeka postaje luka centralne Europe tj. dobiva daleko bolju poziciju da se bori s konkurencijom u okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n
Najslo\u017eeniji je dio nizinske pruge, no sve \u0107emo napraviti da krenemo k rje\u0161enju. Naravno, pruga nije samoj sebi svrha, pa su tu i lu\u010dki kapaciteti, davanje u koncesiju, opisao je Mihoti\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ba\u010di\u0107 je rekao da je obnova prioritet, no tu su, veli, brojni veliki projekti cestovne, \u017eeljezni\u010dke, morske i zra\u010dne infrastrukture koji \u0107e najve\u0107im dijelom biti financirani sredstvima EU-a, za \u0161to nam je u idu\u0107ih 7 godina osigurano 25 milijardi eura. Treba pripremiti sektor za vrijeme pred nama, rekao je.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Hrvatski gra\u0111evinski sektor osovio se na vlastite noge, rekao je Ba\u010di\u0107, pa opisao bujanje gra\u0111evinskog sektora u Hrvatskoj. Lani je izdano 11.600 gra\u0111evinskih dozvola, \u010diji je ukupan obujam radova gotovo 6 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski BDP lani je iznosio oko 500 milijardi kuna, a 10 posto tog BDP-a u rukama je hrvatskih gra\u0111evinara i svih dionika na projektima. I za rast BDP-a lani, od 6,7 posto, velika je zasluga gra\u0111evinske struke.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 I u prvih deset godina ovog stolje\u0107a imali smo veliku konjunkturu gra\u0111evinskog tr\u017ei\u0161ta, pa je 2008. bilo 135.000 zaposlenih u gra\u0111evinarstvu.<\/p>\n\n\n\n
No, zbog financijske krize do\u0161li smo 2014., 2015. na 90.000 zaposlenih u sektoru, da bismo danas opet u hrvatskom gra\u0111evinarstvu imali zaposlenih 140.000 radnika.<\/p>\n\n\n\n
No, razlika je da smo onda radili velike projekte, prije svega kapitalne projekte cestovne infrastrukture, zadu\u017euju\u0107i se na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu i rastao je tada dug.<\/p>\n\n\n\n
Danas imamo jo\u0161 ve\u0107i obujam gra\u0111evinskih radova, a u isto vrijeme pada nam javni dug jer se veliki dio javnih radova oslanja na fondove EU, navodi Ba\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Veli da su okrenuti obnovi nakon potresa, a velik dio se financirao sredstvima europskog Fonda solidarnosti koji je u roku i u potpunosti iskori\u0161ten.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Oni koji malo poznaju struku misle da je puno 18 ili 20 mjeseci od petrinjskog odnosno zagreba\u010dkog potresa, no nije taj vremenski rok dug, ako znamo da obnavljamo najva\u017enije zgrade koje \u010dine arhitektonsku urbanu vizuru metropole, odnosno gradova na tim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161e ministarstvo pored obnove provodi i druge aktivnosti: Sabor je usvojio izmjene Zakona o prostornom ure\u0111enju, u\u0107i \u0107emo u izmjene Zakona o gradnji, radimo Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasni\u0161tvu RH, a decentralizirat \u0107emo upravljanje dr\u017eavnom imovinom, jer nema potrebe da se o rje\u0161avanju npr. neke male \u010destice ovdje u Opatiji odlu\u010duje na Markovom trgu, to \u0107emo prepustiti \u017eupanu, gradovima, da o tome odlu\u010duju.<\/p>\n\n\n\n
Gradi se puno, uglavnom su to projekti javnih naru\u010ditelja, ali veliki dio gradili\u0161ta naslonjen je i na privatna ulaganja. To dodatno potvr\u0111uje \u010dinjenicu da je Hrvatska veliko gradili\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
Kada je u pitanju stanogradnja, na godi\u0161njoj razini se ulazi u izgradnju 20.000 stanova, \u0161to govori kako puno gra\u0111evinske operative je potrebno.<\/p>\n\n\n\n
I druge industrije naslonjene su na gra\u0111evinu, ovih 6,5 milijardi eura, koliki je obim poslova, ne prolazi dakle samo kroz ovu struku, nego je pokreta\u010d razvoja.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski gra\u0111evinari imaju posla, \u0161to otvara probleme da nedostaje i gra\u0111evinskih tvrtki i zaposlenika. Recimo, od ovih 140.000 zaposlenih u gra\u0111evini, \u010dak 50 tisu\u0107a je stranaca.<\/p>\n\n\n\n
Ne ispunjava nas to zadovoljstvom, ali posao, ugovori, projekti ne mogu \u010dekati i jasno je da \u0107e na\u0161e gra\u0111evinske tvrtke pronalaziti radnu snagu izvan hrvatskih granica.<\/p>\n\n\n\n
To onda otvara i pitanje radnog zakonodavstva i drugih stvari, ali to je tako: kad posla nema, onda je samo to problem, ali kad do\u0111u veliki poslovi, otvaraju niz drugih pitanja i problema, zaklju\u010dio je Ba\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Nina Dra\u017ein Lovrec, predsjednica Hrvatske komore in\u017eenjera gra\u0111evinarstva, ka\u017ee da su na\u0161i in\u017eenjeri pokazali da imamo znanje i mogu\u0107nosti, ali javni naru\u010ditelji, veli, \u201ckada raspisuju natje\u010daje, moraju uzeti u obzir kapacitete i mogu\u0107nosti na\u0161ih projektanata, da natje\u010daj bude takav da se poti\u010de rad na\u0161ih in\u017eenjera i na\u0161eg gra\u0111evinskog sektora\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Konferencija je okupila vi\u0161e od 1.500 gra\u0111evinara na 132 predavanja. Dra\u017ein Lovrec je rekla da je na pitanje \u201cHrvatski New Deal \u2013 biti ili ne biti\u201d, zaklju\u010deno: \u201cBiti, naravno.\u201d<\/p>\n\n\n\n
\u2013 To je izazov, prilika, odgovornost, poticati sve da se uklju\u010de, u segmentu projektiranja, stru\u010dnog nadzora, dok smo s izvo\u0111enjem malo u problemima\u2026<\/p>\n\n\n\n
Fokus je na kvaliteti, edukaciji, ali i izmjeni zakona javne nabave. Radne snage nedostaje, ali to je problem ve\u0107 du\u017ee vrijeme, izme\u0111u ostalog jer i na\u0161i mladi ne \u017eele upisati gra\u0111evinska zanimanja, pa to treba poticati i promovirati, zaklju\u010dila je.<\/p>\n\n\n\n