Chronotrains<\/a>, koja je ra\u0111ena na temelju podataka nacionalnog \u017eeljezni\u010dkog prijevoznika Njema\u010dke Deutsche Bahna. Podaci su pora\u017eavaju\u0107i, ali u slu\u010daju Hrvatske mo\u017eda \u010dak i preoptimisti\u010dni. Prema navedenim podacima, iz Zagreba do Rijeke se vlakom sti\u017ee za 5 sati. To je oko 130 kilometara zra\u010dne udaljenosti, ili 165 km cestom.<\/p>\n\n\n\nPet sati je jedva dovoljno za putovanje iz Zagreba u Osijek ako se zaputite vlakom, vjerojatno samo u idealnim uvjetima. Ako pak netko planira putovati u Split, 5 sati \u0107e biti dovoljno tek do Knina ili Drni\u0161a. Do Splita treba sedam sati.<\/p>\n\n\n\n
Zapravo se br\u017ee dolazi do Budimpe\u0161te, za sedam sati, nego do Splita. Osam sati je potrebno za putovanje u Veneciju (tri sata sporije nego automobilom), i Be\u010d (4 sata sporije). Pet sati je dovoljno za putovati do Klagenfurta i Graza u Austriji, Trsta u Italiji i ve\u0107ine gradova u jugozapadnoj Ma\u0111arskoj.<\/p>\n\n\n\n
Iz Osijeka nema ni teoretske \u0161anse da se vlakom u Rijeku do\u0111e za osam sati. Automobilom je dovoljno manje od pet sati. Zagreb i Bjelovar su dosti\u017eni i u idealnim uvjetima za pet sati, ali ne Sisak ili \u010cakovec. Pet sati putovanja je dovoljno u idealnim uvjetima za putovanje do Budimpe\u0161te, ali ne i za Karlovac.<\/p>\n\n\n\n
Ako se iz Solina, koji se nalazi pokraj Splita, planira putovati u Zagreb, treba izdvojiti osam sati. Pet sati putovanja vlakom nije dovoljno ni do Ogulina. Rijeka je jedva dosti\u017ena u osam sati, i to u idealnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n
Za to da se u osam sati putuje dalje od Rijeke nema ni teoretske \u0161anse, kao ni dalje od Zaboka i Dugog Sela. Jedina strana dr\u017eava u koju bi se teoretski moglo otputovati vlakom iz Splita za osam sati je Slovenija, ali jedva i u idealnim uvjetima te samo do par mjesta tik uz granicu.<\/p>\n\n\n\n
Iz Vodnjana na jugu Istre se u pet sati ne mo\u017ee otputovati dalje od Rijeke. Pora\u017eavaju\u0107e je ne samo da do Zagreba treba osam sati putovanja, nego i da je to mogu\u0107e napraviti samo preko \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee u Sloveniji, a ako bi se krenulo isklju\u010divo kroz Hrvatsku, stiglo bi se maksimalno do Ogulina u osam sati. <\/p>\n\n\n\n
Vlakom je iz Vodnjana najbli\u017ei glavni grad neke dr\u017eave Ljubljana, a sigurnije je da \u0107e \u010detiri sata putovanja biti dovoljna za sti\u0107i u Trst nego u Rijeku. Putovati do Siska je nemogu\u0107e u osam sati, ali je zato dosti\u017ena Verona u Italiji.<\/p>\n\n\n\n
Koliko brzo putuju vlakovi u Europi?<\/h3>\n\n\n\n
Koliko je spora \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea u Hrvatskoj je najbolje prikazati tako da se poka\u017ee kolika se udaljenost mo\u017ee prije\u0107i za pet sati u drugim dr\u017eavama EU.<\/p>\n\n\n\n
Iz Berlina je pet sati dovoljno za sti\u0107i vlakom do M\u00fcnchena, udaljenog 500 kilometara. Za usporedbu, u istom vremenskom okviru je iz Zagreba jedva dosti\u017ena 160 kilometara udaljena Rijeka, ili 180 kilometara udaljen Graz.<\/p>\n\n\n\n
Do Var\u0161ave je iz Berlina potrebno sedam sati vlakom, a udaljenost iznosi oko 580 kilometara. Iz Zagreba je vremenski potrebno isto sedam sati do 350 km udaljene Budimpe\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
Pet sati putovanja vlakom je sasvim dovoljno za sti\u0107i iz Pariza u ve\u0107inu dijelova Francuske, ve\u0107inu Nizozemske, cijelu Belgiju, velik dio Engleske (\u010dak do Yorka), sjever i istok \u0160vicarske i nekoliko velikih gradova u Njema\u010dkoj. Od 600 do 650 kilometara u sva \u010detiri smjera. \u00a0<\/p>\n\n\n\n
Iz Rima se za pet sati sti\u017ee u ve\u0107inu Italije, a u osam sati i do Francuske, \u0160vicarske, Austrije i Slovenije. Br\u017ee je od Rima do Milana (570 km), nego od Zagreba do Osijeka (280 kilometara). Lak\u0161e je vlakom iz Rima dosti\u017ena \u0160vicarska (6 sati) nego vlakom iz Zagreba Split (6 – 7 sati).<\/p>\n\n\n\n
Iz Be\u010da su potrebna tri sata do Budimpe\u0161te, pet sati do Praga i Katowice u Poljskoj. Dostupnost Zagreba vlakom iz Be\u010da (370 km automobilom) je otprilike ista kao dostupnost Berlina (680 km automobilom) ili Var\u0161ave (680 km automobilom).<\/p>\n\n\n\n
Na Hrvatske \u017eeljeznice se tro\u0161i ogroman novac<\/h3>\n\n\n\n
Hrvatske \u017eeljeznice su jedna od stvari koje gra\u0111ani financiraju bez obzira na to koristili ih ili ne i imaju li koristi do toga. Pri tom se H\u017d-ovi (Infrastruktura, Cargo, Putni\u010dki prijevoz) ne financiraju isklju\u010divo direktnim davanjima iz dr\u017eavnog prora\u010duna, nego i iz tro\u0161arina na goriva.<\/p>\n\n\n\n
Tako svi koji voze automobil, motor ili drugo cestovno vozilo godi\u0161nje pla\u0107aju odr\u017eavanje Hrvatskih \u017eeljeznica, bez obzira na to koriste li ih ili ne. \u010cak i oni koji ne tro\u0161e na gorivo, ali koriste gradski ili me\u0111ugradski autobusni prijevoz, pla\u0107aju skuplje karte zbog ve\u0107e cijene goriva, tj. tro\u0161arina na gorivo koje su prihod H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n
Za H\u017d Infrastrukturu bi se moglo argumentirati da je trebaju pla\u0107ati svi gra\u0111ani Hrvatske jer odr\u017eava \u017eeljezni\u010dku mre\u017eu. Prema podacima o brzini vlakova u Hrvatskoj te usporedbi s drugim dr\u017eavama, taj posao ne obavljaju ba\u0161 dobro, ali mo\u017eda se mo\u017ee opravdati pod nategnutim argumentom “nacionalnog interesa”.<\/p>\n\n\n\n
H\u017d Cargo, koji se bavi prijevozom tereta, potpuno je nepotreban. Nema nikakvog argumenta da ga se odr\u017eava javnim novcem jer isti posao obavljaju privatne kompanije. To\u010dnije, obavljaju ga bolje jer H\u017d Cargo od liberalizacije teretnog \u017eeljezni\u010dkog prometa, na koju je Hrvatsku natjerala EU, kontinuirano gubi tr\u017ei\u0161ni udio i ostvaruje gubitke.<\/p>\n\n\n\n
Dok nije do\u0161la konkurencija, bili su dr\u017eavni monopolist i jedini koji su smjeli prevoziti teret \u017eeljeznicom. Sada je ta kompanija sasvim nepotrebna, ali se svejedno redovito i obilato subvencionira iz dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n
U prosincu 2022. H\u017d Cargo dobio je 1.28 milijardi kuna dr\u017eavnih poticaja, a krajem 2021. bio je prisiljen prodavati vagone u staro \u017eeljezo iako je prethodnih godina dobio 1.7 milijardi kuna dr\u017eavnih poticaja.<\/p>\n\n\n\n
Bit \u0107e potrebne ogromne investicije da se \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea iz 19. stolje\u0107a dovede u 21.<\/h3>\n\n\n\n
\u017deljezni\u010dki putni\u010dki promet u Hrvatskoj nije na izdisaju, nego je odavno mrtav. Prema podacima DZS-a, 2022. je \u017eeljeznicom prevezeno 18.6 milijuna putnika. Za usporedbu, 2010. je prevezeno 69.5 milijuna.<\/p>\n\n\n\n
Kakva-takva \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea se odr\u017eava gotovo isklju\u010divo dr\u017eavni subvencijama i tro\u0161arinama iz goriva. Da se financira samo od putni\u010dkih karata, putni\u010dki promet bi propao. H\u017d Cargo bi odavno zavr\u0161io u bankrotu da ga dr\u017eava ne subvencionira novcem poreznih obveznika, \u0161to je potpuno neshvatljivo jer istu djelatnost obavljaju privatne kompanije bez ikakvih dr\u017eavnih poticaja.<\/p>\n\n\n\n
\u017deljeznice u Hrvatskoj su nacionalna sramota, s prosje\u010dnom brzinom vlakova koje su usporedive s vlakovima na parni pogon, kolodvorima koji se uru\u0161avaju i zarastaju u korov i prugama koje su toliko stare da njima nije ni sigurno voziti vi\u0161e od nekoliko desetaka kilometara na sat.<\/p>\n\n\n\n
Najavljuje se obnova koju \u0107e financirati EU i porezni obveznici Hrvatske. Koliko \u0107e trajati i koliki \u0107e biti tro\u0161ak dovo\u0111enja hrvatskog \u017eeljezni\u010dkog sustava iz 19. stolje\u0107a u 21., te\u0161ko je zamisliti.<\/p>\n\n\n\n
IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017dELJEZNI\u010cKI sustav u Hrvatskoj je zastario, spor, neprofitabilan i postaje sve gori kako prolazi vrijeme. U pro\u0161losti je putovanje vlakom me\u0111u gradovima Hrvatske bilo br\u017ee nego danas. Unato\u010d tome \u0161to se u H\u017d godi\u0161nje slijevaju veliki novci iz tro\u0161arina i op\u0107eg dr\u017eavnog prora\u010duna, infrastruktura propada, putnika je sve manje, a putovanja su sve du\u017ea. Trenutno […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8151"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8151"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8152,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8151\/revisions\/8152"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}