U sjeni izgradnje cestovnih projekata potpuno neopravdano prolazi realizacija najskupljeg infrastrukturnog projekta u hrvatskoj povijesti. Na sjeveroistoku Hrvatske u tijeku je modernizacija 42,6 kilometara postoje\u0107eg i izgradnja novog kolosijeka dionice \u017eeljezni\u010dke pruge Kri\u017eevci – Koprivnica \u2013 granica Ma\u0111arskom. Rije\u010d je o projektu vrijednom 322,4 milijuna eura (bez PDV-a). Prema podacima H\u017d Infrastrukture, u ovom trenutku dovr\u0161eno je 33,7 posto radova, a krajem godine bi 50 posto projekta trebalo bi zavr\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n
Iako se to mo\u017eda \u010dini malo, u H\u017d Infrastrukturi uop\u0107e ne sumnjaju da \u0107e radovi biti zavr\u0161eni u predvi\u0111enom roku. Ivan Juri\u0107<\/strong>, biv\u0161i voditelj projekta, jo\u0161 je sredinom pro\u0161le godine najavio da \u0107e prvi vlak ovom novom prugom pro\u0107i 11. rujna 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n U ovom trenutku, najintenzivniji radovi izvode se na nadvo\u017enjacima Lepavina 1 i 2, vijaduktima Komari i Carevdar, kolodvoru Novo Drnje te mostu Drava.<\/p>\n\n\n\n Most Drava jedan je od impresivnijih novih objekata na ovoj dionici. Rije\u010d je o \u010deli\u010dnom mostu koji se gradi u Botovu, u blizini granice s Ma\u0111arskom. Novi most nalazi se pored konstrukcije starog koji je izgra\u0111en prije 61 godinu i kojim prolazi jedna kolosije\u010dna pruga. Novi \u0107e imati dva kolosijeka, bit \u0107e dug 300 metara, visok i \u0161irok 10 metara, a montira se na obali. Most \u0107e biti postavljen na dva stupa koji su ve\u0107 izgra\u0111eni u koritu rijeke Drave. Da bi mogli nositi most te\u017eine 4 tisu\u0107e tona 30 metara ispod dna korita rijeke, ukopana su ukupno 134 armiranobetonska pilota. Na njima su izgra\u0111eni temelji dva stupa i dva upornjaka preko kojih \u0107e se most protezati. U stupove i upornjake ugra\u0111eno je vi\u0161e od 13 tisu\u0107a kubnih metara betona i 1300 tona armaturnog \u017eeljeza.<\/p>\n\n\n\n U ovom trenutku, radnici turske kompanije “Cengiz Insaat” koja gradi cijelu dionicu pruge na licu mjesta varenjem sklapaju cijelu konstrukciju mosta. O koliko je kompleksnom poslu rije\u010d govori podatak da varenje jednog vara traje oko \u010detiri sata jer varilac po istom mjestu mora pro\u0107i 40 puta kako bi postigao \u017eeljenu debljinu vara. Da se svi ti varovi s mosta posla\u017eu jedan do drugoga, bili bi dugi 100 kilometara, kao put od Zagreba do Koprivnice.<\/p>\n\n\n\n Osim spajanja cijele konstrukcije varenjem, istu se na obali, prije postavljanja na stupove, mora pjeskarit te prebojati s dva sloja antikorozivne i temeljne boje. U kona\u010dnici, most \u0107e biti zelene boje.<\/p>\n\n\n\n Kako bi za\u0161titili sebe i rasponsku konstrukciju od ki\u0161e, vjetra, sunca i niskih temperatura, radnici su podigli veliki \u0161ator unutar kojeg izvode poslovi varenja i pjeskarenja te pripreme konstrukcije za antikorozivnu za\u0161titu. \u0160ator nije fiksno postavljen, ve\u0107 se kre\u0107e po tra\u010dnicama i kada se zavr\u0161e radovi na jednome segmentu mosta \u0161ator se pogurne naprijed te radnici nastavljaju raditi na novome dijelu.<\/p>\n\n\n\n Prema projektu, most \u0107e s jedne na drugu stranu obale biti preguran metodom uzdu\u017enog potiskivanja koja u Hrvatskoj do sada jo\u0161 nije primijenjena pri izgradnji \u017eeljezni\u010dkih objekata. Kada na obali bude sastavljeno 230 metara re\u0161etkaste konstrukcije, krenut \u0107e njeno guranje do prvog stupa. To bi trebalo trajati sedam do 10 dana. Kada most jednim krajem bude stajao na mostu, a drugim na obali, turski \u0107e radnici sastaviti jo\u0161 70 metara konstrukcije i spojiti je s glavninom konstrukcije. Potom \u0107e krenuti njeno guranje preko drugog stupa na drugu stranu obale. O\u010dekuje se da bi most na svojem mjestu trebao biti u listopadu. Nakon toga kre\u0107e i izgradnja dva kolosijeka preko mosta.<\/p>\n\n\n\n Postoje\u0107i \u017eeljezni\u010dki most, kojim se sada odvija \u017eeljezni\u010dki promet, nalazi se nedaleko od lokacije novog mosta. Prema svemu sude\u0107i, on se ne\u0107e ru\u0161iti. Do sada je predstavljeno nekoliko inicijativa za njegovu revitalizaciju. Predlagalo se njegovo pretvaranje u muzej rijeke koju premo\u0161\u0107uje, a prema najnovijim informacijama, lokalne vlasti imaju ideju da ga se prenamjeni u biciklisti\u010dku stazu.<\/p>\n\n\n\n Radovi na ovoj dionici trebali bi zavr\u0161iti sljede\u0107e godine nakon \u010dega bi vlakovi njome trebali voziti brzinom do 160 kilometara na sat. U sklopu projekta, uz izgradnju novog kolosijeka, vijadukata, nadvo\u017enjaka i mostova bit \u0107e izgra\u0111eno ili renovirano nekoliko kolodvora i stajali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n