Ritam vlaka je \u010disti blues. Nema ve\u0107eg gu\u0161ta nego do\u0107i na \u017eeljezni\u010dki kolodvor, sjesti u kupe i \u010dekati da strojovo\u0111a pokrene kompoziciju. Za nas u Rijeci svejedno je putuje li se prema Zagrebu ili prema Ljubljani. Onako rano ujutro krene blues dok je \u010dovjek pospan. A kroz vagonski prozor ni\u017eu se prekrasni pejsa\u017ei, svjedno je li rije\u010d o onima prema Sloveniji ili onima gorskokotarskim. \u010cista milina.<\/p>\n\n\n\n
Problem je u tome \u0161to se ve\u0107ina gra\u0111ana gotovo pa ne sje\u0107a kada je zadnji put sjela u vlak. Tome se ne treba \u010duditi s obzirom na to da \u017eivimo u vremenu kada je vrijeme novac, na\u017ealost, a putovanje vlakovima Hrvatskih \u017eeljeznica je po tom pitanju \u010dista lutrija. Uglavnom je sigurno vrijeme polaska, a vrijeme dolaska je provizorno. \u010cak i kada vlakovi sti\u017eu na vrijeme, te\u0161ko tko \u0107e se odlu\u010diti na put \u017eeljeznicom jer on traje beskrajno dugo. I sad tko ima vremena, moglo bi se re\u0107i da je sretan \u010dovjek jer \u0107e satima slu\u0161ati blues udaranja kota\u010da o \u0161ine. Ne \u017euri se \u010dovjeku pa mo\u017ee u\u017eivati u ulasku na \u017eeljezni\u010dke kolodvore, u i\u0161\u010dekivanju tko \u0107e to nepoznat netko sjesti na sjedalo do njega.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda \u0107e mu u tom \u010dekanju na pamet pasti i pjesma Zdravka \u010coli\u0107a \u00bbStanica Podlugovi\u00ab. Neka putovanja vlakom starijim generacijama ostat \u0107e cijeli \u017eivot u sje\u0107anju. Brojni su vlakovi odvozili rije\u010dke regrute u vojsku do kasarni po cijeloj biv\u0161oj dr\u017eavi. Nekada se vlakom odlazilo na \u0161kolske izlete u Zagreb, u Ljubljanu. I onda je sve stalo. Danas se vlakom voze rijetki romanti\u010dari i oni koji moraju.<\/p>\n\n\n\n
Zato \u0161to je \u017eeljeznica nekonkurentna zbog sporosti autobusima, a i jedan i drugi oblik prijevoza nekonkurentni su automobilima zbog na\u0161e komocije na koju smo se nau\u010dili. Bez obzira na cijene cestarine i goriva.<\/p>\n\n\n\n
U nekim drugim i zapadnijim dr\u017eavama nije tako. Puno se pri\u010da o smanjenju zaga\u0111enja ispu\u0161nim plinovima, o elektrifikaciji automobila, ali to je za gra\u0111ane koji \u017eive u zemljama kao \u0161to je Hrvatska jo\u0161 uvijek na dugom \u0161tapu. Oni zbog niskog standarda moraju razmi\u0161ljati \u0161to im je najjeftinije, a ne \u0161to je ekolo\u0161ki svjesno. I dok se taj standard ne pribli\u017ei zemljama zapadne Europe da gra\u0111anin s prosje\u010dnom pla\u0107om mo\u017ee razmi\u0161ljati o nekom hibridnom ili elektri\u010dnom vozilu, alternativa bi mogla biti kvalitetna \u017eeljeznica. Kako za me\u0111ugradski, tako za lokalni i javni gradski prijevoz.<\/p>\n\n\n\n
Da je netko rekao prije 30 godina da \u0107e mre\u017ea autocesta u Hrvatskoj izgledati ovako kako danas izgleda i da \u0107e cijela Hrvatska biti spojena tom mre\u017eom, proglasili bi ga ludim. A danas je to realnost. To zna\u010di kada iza nekog projekta \u010dvrsto stanu hrvatske vlade i proglase ga strate\u0161kim, on se u kona\u010dnici i realizira. Godinama se najavljuje da je razvoj \u017eeljezni\u010dke infrastrukture ono \u0161to treba nastaviti kao strate\u0161ki nacionalni prometni infrastrukturni projekt. Tim vi\u0161e \u0161to je \u017eeljezni\u010dka infrastruktura ne\u0161to \u0161to Europska unija podr\u017eava i izdvaja sredstva za njezin razvoj. I bilo bi stvarno \u0161teta da se ne osmisle kvalitetni projekti kako bi i Hrvatska \u017eeljeznica u\u0161la u 21. stolje\u0107e, a ne bauljala po slijepim kolosijecima 20 stolje\u0107a bez strojovo\u0111e i bez voznog reda.<\/p>\n\n\n\n
U niz je navrata velika ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu najavljivao ministar prometa Oleg Butkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pri\u010da se o brojnim projektima, pri\u010da se o spajanju modernom prugom Rijeke i Zagreba pa sve do Ma\u0111arske, ali sve to ide pu\u017eevim korakom, brzinom sli\u010dnoj onoj hrvatskih \u017eeljezni\u010dkih kompozicija. Lagano i u \u010distom bluesu.<\/p>\n\n\n\n
Malo svjetlo na kraju \u017eeljezni\u010dkog tunela je nova najava Butkovi\u0107eva. Ministar prometa potvrdio je da bi se sljede\u0107e godine mogao aktivirati povoljni kredit od 1,3 milijarde eura za obnavljanje lokalnih i regionalnih pruga te nabavku vlakova.<\/p>\n\n\n\n
Kreditno zadu\u017eenje zbog toga \u0161to se EU sredstva iz fondova kohezije i programa CEF mogu koristiti samo za velike me\u0111unarodne koridore. Bilo bi bolje da nije tako i da se lokalni i regionalni prvaci tako\u0111er mogu financirati bespovratnim sredstvima. Ali tako je kako je.<\/p>\n\n\n\n
Ulaganje u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu mora biti prioritet da bi se \u017eeljezni\u010dke pruge i suvremeni vlakovi napokon s papira preselili u realnost. Jer jedino tako \u017eeljeznica mo\u017ee hrvatskim gra\u0111anima postati atraktivan na\u010din prijevoza, a uz to je ekolo\u0161ki prihvatljiv.<\/p>\n\n\n\n
Vrijeme je da ministar Butkovi\u0107, kao u slu\u010daju cestovne infrastrukture, prije\u0111e s rije\u010di na djela.<\/p>\n\n\n\n