Nakon godina izgradnje cesta, luka i zra\u010dnih luka kona\u010dno je do\u0161lo vrijeme i za revitalizaciju \u017eeljeznice. Desetlje\u0107e \u017eeljeznice o kojemu toliko slu\u0161amo trebalo bi biti u znaku ba\u0161 te vrste prometa.<\/p>\n\n\n\n
Korak po korak ili bolje re\u010deno prag po prag i hrvatske \u017eeljeznice pribli\u017eavaju se europskim standardima.<\/p>\n\n\n\n
Paralelno se odvija 25 velikih projekata obnove i modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture od kojih se ve\u0107ina financira iz EU fondova. H\u017d Infrastruktura je u ovome trenutku najve\u0107i korisnik EU sredstava u prometnome sektoru, a plan je kroz deset godina u \u017eeljeznicu ulo\u017eiti ukupno 5 milijardi eura i obnoviti 750 kilometara pruga.<\/p>\n\n\n\n
Europski projekti odvijaju se na dva zna\u010dajna me\u0111unarodna koridora. Na RH2 ili Mediteranskom koridoru koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpe\u0161te te na RH1 – od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom.<\/p>\n\n\n\n
Sigurnost na prvom mjestu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Cilj svih tih projekata je omogu\u0107iti sigurniji, br\u017ei i kvalitetniji prijevoz. Kada se govori o sigurnosti na \u017eeljeznici, \u201ccrne\u201d to\u010dke su \u017eeljezni\u010dko-cestovni prijelazi kojih u Hrvatskoj ima 1449 i svi su obilje\u017eeni na jedan od zakonom propisanih na\u010dina, bilo da je rije\u010d o prometnim znakovima bilo o svjetlosno-zvu\u010dnim signalima bilo o polubranicima. Realizacijom projekata broj \u017dCP-a \u0107e se postupno smanjivati, naj\u010de\u0161\u0107e izgradnjom nadvo\u017enjaka i podvo\u017enjaka jer je to najsigurniji na\u010din kri\u017eanja \u017eeljezni\u010dkog i cestovnog prometa, a radi se i na modernizaciji postoje\u0107ih prijelaza.<\/p>\n\n\n\n Trenuta\u010dno se u sklopu projekta Svjetske banke modernizira 50 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih i pje\u0161a\u010dkih prijelaza u Hrvatskoj, od kojih je tridesetak ve\u0107 pu\u0161teno u rad. Bit \u0107e obnovljeno i dodatnih 95 \u017dCP-ova, \u0161to se sufinancira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Zajedno s prijelazima koji \u0107e se obnoviti u sklopu spomenutih EU projekata, ukupna brojka penje se do 300 moderniziranih \u017dCP-a u Hrvatskoj, od kojih su u Dalmaciji primjerice \u017dCP Ka\u0161tel Luk\u0161i\u0107 mali te \u017dCP-a Mandalina stajali\u0161te na pruzi Perkovi\u0107 – \u0160ibenik.<\/p>\n\n\n\n A gdje je u cijeloj pri\u010di Dalmacija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U planu je i obnova jedine \u017eeljezni\u010dke veze Dalmacije s ostatkom Hrvatske i Europske \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee \u2013 pruge O\u0161tarije \u2013 Knin \u2013 Split. U projekt osuvremenjivanja pruge planira se ulo\u017eiti oko 100 milijuna eura iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost te iz kredita s dr\u017eavnim jamstvom. Projekt obuhva\u0107a modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu kolodvora (Labin Dalmatinski, Perkovi\u0107, Drni\u0161) te modernizaciju i obnovu signalno – sigurnosnih ure\u0111aja na pruzi.<\/p>\n\n\n\n Tijekom Domovinskog rata najve\u0107i dio pruge bio je okupiran, a samim time i devastiran. Zbog svega toga dionica vapi za modernizacijom kojom \u0107e se pove\u0107ati propusna mo\u0107 te pove\u0107ati brzine prometovanja. O\u010dekivano vrijeme putovanja od Zagreba do Splita iznosilo bi najvi\u0161e 4 i pol sata, \u0161to predstavlja smanjenje vremena putovanja od 35%.<\/p>\n\n\n\n Povezivanje Splita<\/strong><\/p>\n\n\n\n U planu je i povezivanje Splita brzom prigradskom \u017eeljeznicom od kolodvora Split preko trajektne luke (Isto\u010dna obala) do Zra\u010dne luke, uz izgradnju intermodalnog \u010dvora novog glavnog kolodvora Split (Kopilica). Za taj projekt u tijeku je izrada Studije izvodljivosti \u0161to je u nadle\u017enosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Studija \u0107e dati potrebne podatke za dimenzioniranje kolodvora Split Predgra\u0111e (Kopilica), tehni\u010dko rje\u0161enje kolodvora Split te odabranu trasu nove pruge.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d globalnim problemima s kojima se susre\u0107e i cijeli svijet – od eskalacija cijena gra\u0111evinskog materijala i energenata do nedostatka radne snage, dolaze godine koje bi trebale promijeniti na\u010din \u017eeljezni\u010dkog prijevoza u Hrvatskoj. Jer u kontekstu inflacije i klimatskih promjena, putovanje vlakom je jeftinije, zelenije i br\u017ee.<\/p>\n\n\n\n