FRANCUSKA je, izme\u0111u ostalog, poznata po razgranatoj mre\u017ei vrlo brze \u017eeljeznice. Ka\u017eu da to nije dosta.<\/p>\n\n\n\n
Francuska smatra da je \u017eeljeznica budu\u0107nost i da je njen potencijal vidljiv ne samo u smanjenju emisija \u0161tetnih plinova iz prometa ve\u0107 i u aktivnoj borbi protiv vi\u0161ih cijena goriva. <\/p>\n\n\n\n
Tako su iz francuske vlade najavili daljnje pro\u0161irenje mre\u017ee, ali i modernizaciju postoje\u0107e infrastrukture. Plan je te\u017eak \u010dak 100 milijardi eura do 2040. godine. Uklju\u010divat \u0107e i uvo\u0111enje ekspresnih vlakova, poput Paris RER (Rapid Regional Express) sustava, i to u sve ve\u0107e francuske gradove, potvrdila je premijerka Elisabeth Borne. <\/p>\n\n\n\n
Inicijativa dolazi iz \u017eelje za smanjenjem CO2 otiska, ali i radi uravnote\u017eenja trenutnog nesklada u lokalnom prijevozu izme\u0111u Pariza i drugih regija u zemlji gdje je javni prijevoz znatno slabiji. Time bi se trebalo utjecati i na rastu\u0107e cijene goriva, zbog kojih milijuni putnika danas pla\u0107aju skuplju vo\u017enju, pi\u0161e Reuters.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetimo, predsjednik Emmanuel Macron rekao je u studenom da \u017eeli vidjeti uspostavljanje regionalnih \u017eeljezni\u010dkih mre\u017ea u 10 velikih gradova.<\/p>\n\n\n\n
Poznat je i na\u010din financiranja. Nositelj \u0107e biti nacionalna \u017eeljezni\u010dka kompanija SNCF, a dio sredstava osigurat \u0107e EU i regionalne vlade u Francuskoj. Zanimljivo je da je SNCF pro\u0161le godine ostvario rekordne prihode od 41.35 milijardi eura, \u0161to je porast od 19% u odnosu na 2021. godinu i neto dobit od 2.4 milijarde eura.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj se danas malo tko oslanja na \u017eeljeznicu. H\u017d je zbog nesigurnosti linija i besmisleno sporog povezivanja izme\u0111u pojedinih odredi\u0161ta \u010desto na meti izrugivanja. Ka\u0161njenja od pola sata i vi\u0161e su normalna, kao i putovanja uz prosje\u010dnu brzinu na razini zaprege.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska trenutno raspola\u017ee s 2617 km dugom \u017eeljezni\u010dkom mre\u017eom, od \u010dega je samo 274 km dvokolosije\u010dnih pruga, a 980 km je elektrificirano. <\/p>\n\n\n\n
Gledamo li samo H\u017d Putni\u010dki prijevoz<\/a>, u 2022. godini ostvario je prihod od gotovo 100 milijuna eura, ali i gubitak od 29.6 milijuna eura. Financijski plan ka\u017ee da o\u010dekuje manjak i u ovoj godini. H\u017d Infrastruktura<\/a> \u0107e, prema financijskom planu, u 2023. godini uz prihode od 365.2 milijuna eura ostvariti manjak od gotovo 40 milijuna eura. Tijekom 2024. i 2025. godine poslovanje bi trebalo biti u plusu. <\/p>\n\n\n\n Iz ranijih dokumenata vidljivo je da se planiraju daljnja ulaganja u \u017eeljezni\u010dki prijevoz u Hrvatskoj, posebno u infrastrukturu. Tako se, prema vladinim dokumentima, vrijednost ulaganja procjenjuje na 4.4 milijarde eura do 2030. godine, \u0161to \u0107e donijeti 750 km moderniziranih i obnovljenih pruga uz projektiranu brzinu prometovanja od 160 km\/h.\u00a0Uz to, H\u017d Putni\u010dki prijevoz bi 2024. u voznom parku trebao imati gotovo 70 novih vlakova, \u0161to \u010dini vi\u0161e od 50 posto flote.<\/p>\n\n\n\n