{"id":8053,"date":"2023-02-07T14:15:00","date_gmt":"2023-02-07T13:15:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=8053"},"modified":"2023-02-07T14:15:01","modified_gmt":"2023-02-07T13:15:01","slug":"7-2-2023-hoce-li-nam-eu-uzeti-novac-prugu-trebali-dovrsiti-do-2020-a-jos-nije-gotova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8053","title":{"rendered":"7.2.2023. – Ho\u0107e li nam EU uzeti novac? Prugu trebali dovr\u0161iti do 2020., a jo\u0161 nije gotova"},"content":{"rendered":"\n

Rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka \u017eeljezni\u010dke pruge na dionici Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci izniman je \u017eeljezni\u010dki infrastrukturni projekt \u010dija je procijenjena vrijednost ukupno prihvatljivih tro\u0161kova iznosi milijardu i 517 milijuna kuna. Ve\u0107ina sredstava osigurana je iz fodova Europske unije, \u010dak 85 posto, a zbog ka\u0161njenja izvo\u0111enja radova periodi\u010dno se pojavljuju informacije kako \u0107e Hrvatska, odnosno investitor H\u017d infrastruktura morati vratiti novac u prora\u010dun Europske unije.\u00a0N1<\/a>\u00a0je odlu\u010dio provjeritii ho\u0107emo li doista morati vratiti novac Europskoj uniji i kad \u0107e se projekt, na kojem su radovi po\u010deli 25. srpnja 2016. i zavr\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n

Rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka \u017eeljezni\u010dke pruge na dionici Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci dio je projekta uspostave dvokolosije\u010dne \u017eeljezni\u010dke pruge visoke u\u010dinkovitosti na Mediteranskom koridoru jedinstvene transeuropske prometne mre\u017ee TEN-T.\u00a0 Tako \u0107e se izgraditi i drugogi kolosijek\u00a0na cijeloj pru\u017enoj dionici duljine\u00a036,4 km\u00a0<\/strong>i napraviti rekonstrukcija starog.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, napravit \u0107e se rekonstrukcija lukova na postoje\u0107em kolosijeku ukupne duljine 9,4 km, rekonstrukcija postoje\u0107ih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Kri\u017eevci<\/strong> te pripadaju\u0107ih stajali\u0161ta, izgradnja novog kolodvora Gradec, <\/strong>izgradnja \u0161est novih mostova i rekonstrukcija sedam postoje\u0107ih, ukidanje pru\u017enih prijelaza na cijeloj dionici koje \u0107e zamijeniti 12 kri\u017eanja (denivelacija) u dvije razine i dvaju pje\u0161a\u010dkih prijelaza koje \u0107e zamijeniti novi pothodnici. <\/strong>Tu su jo\u0161 i bukobrani, servisne ceste, postrojenja za elektri\u010dnu vu\u010du i sli\u010dnih, za H\u017d infrastrukturu bitnih stvari.<\/p>\n\n\n\n

Radovi su po\u010deli 25. srpnja 2016. Da se slikovito podsjetimo kad su radovi po\u010deli, sve\u010danosti potpisivanja ugovora o gradnji te davne 2016. godine prisustvovali su prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko, <\/strong>ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolu\u0161i\u0107, <\/strong>ministar pomorstva, prometa i infrastrukture OIeg Butkovi\u0107 i ministar graditeljstva i prostornog ure\u0111enja Lovro Ku\u0161\u010devi\u0107. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvo\u0111a\u010di su dva puta prolongirali rok zavr\u0161etka radova. Prvi rok bio je po\u010detkom 2020. godine. Hrvatski konzorcij koji \u010dine Dalekovod, DIV i Zagreb Monta\u017ea, od H\u017d Infrastrukture tra\u017eio je produ\u017eenje radova do o\u017eujka 2021. godine.  No i taj je rok probijen, pa je hrvatski konzorcij od H\u017d Infrastrukture zatra\u017eio produ\u017eetak radova za 700 dana i 60 milijuna kuna naknade zbog prolongiranja roka. H\u017d infrastruktura je to odbila, a sve je zavr\u0161ilo pred Vije\u0107em za rje\u0161avanje sporova koje je dopustilo prolongiranje radova, ali ne i financijsku naknadu.<\/p>\n\n\n\n

H\u017d Infrastrukturi, konzorcij je tada uputio novi plan izvr\u0161enja radova u kojem se navodilo da bi se radovi trebali zavr\u0161iti u ljeto 2023. godine, tri i pol godine nakon ugovorom predvi\u0111enog roka za zavr\u0161etak. Sljede\u0107i rok je kraj 2023. godine, a ako se dotad ne zavr\u0161i, navodilo se, da \u0107e Hrvatska mo\u017eda morati vratiti neutro\u0161ena sredstava Europskoj uniji i projekt dovr\u0161iti sama.<\/p>\n\n\n\n

Resorna ministarstva tvrde: Brige nema<\/h3>\n\n\n\n

No kako tvrde resorna ministarstva, Ministarstvo mora, prometa i infarstrukture te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, brige nema. Ta dva ministarstva tvrde da je rok za kori\u0161tenje bespovratnih sredstava fondova Europske unije, sukladno regulativi Europske unije za financijsko razdoblje 2014.-2020., 31. prosinca 2023. godine, dok je najkasniji mogu\u0107i rok za dovr\u0161etak projekta sredstvima korisnika 15. velja\u010de 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n

\u201cAko korisnik bespovratnih sredstava zavr\u0161i projekt do 15. velja\u010de 2027. godine, bespovratna sredstva koja je iskoristio do 31. prosinca 2023. ne\u0107e morati vratiti jer bi projekt do tada bio zavr\u0161en i funkcionalan. Do sada je korisniku ispla\u0107eno oko 50 posto sredstava iz Kohezijskog fonda za navedeni projekt, a do kraja ove godine korisnik mo\u017ee koristiti bespovratna sredstva koja su mu na raspolaganju\u201d, ka\u017eu iz Ministarstva reginalnog razvoja i fondova Europske unije.<\/p>\n\n\n\n

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ka\u017eu i da se u skladu s trenutnom dinamikom, kraj projekta o\u010dekuje u 2024. godini. Tako\u0111er, navode da je prihvatljivost tro\u0161kova do kraja 2023. godine, nakon \u010dega \u0107e se nastavak projekta financirati iz drugih izvora.<\/p>\n\n\n\n

\u201cObzirom da se zavr\u0161etak radova o\u010dekuje u 2024. godini te da je sukladno Smjernicama o zaklju\u010denju operativnih programa najkasniji mogu\u0107i rok za zavr\u0161etak projekta 15.2.2027. u kojem projekt mora biti funkcionalan kako se ne bi morao vr\u0161iti povrat ispla\u0107enih EU sredstava, ne vidimo povrat sredstava kao opciju\u201d, tvrde iz Ministarstva prometa.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka \u017eeljezni\u010dke pruge na dionici Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci izniman je \u017eeljezni\u010dki infrastrukturni projekt \u010dija je procijenjena vrijednost ukupno prihvatljivih tro\u0161kova iznosi milijardu i 517 milijuna kuna. Ve\u0107ina sredstava osigurana je iz fodova Europske unije, \u010dak 85 posto, a zbog ka\u0161njenja izvo\u0111enja radova periodi\u010dno se pojavljuju informacije kako \u0107e Hrvatska, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8053"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8053"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8053\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8054,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8053\/revisions\/8054"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}