{"id":8042,"date":"2023-01-18T20:09:51","date_gmt":"2023-01-18T19:09:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=8042"},"modified":"2023-01-18T20:13:43","modified_gmt":"2023-01-18T19:13:43","slug":"18-1-2023-2022-godina-protekla-je-u-znaku-eu-projekata-a-desetljece-zeljeznice-stize-pogled-kroz-povecalo-hz-infrastrukture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8042","title":{"rendered":"18.1.2023. &#8211; 2022. godina protekla je u znaku EU projekata, a desetlje\u0107e \u017eeljeznice sti\u017ee. Pogled kroz pove\u0107alo H\u017d Infrastrukture"},"content":{"rendered":"\n<p>2617 kilometara pruga. 1498 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih i pje\u0161a\u010dkih prijelaza. 546 kolodvora i stajali\u0161ta. U pripremi i provedbi \u2013 25 velikih infrastrukturnih projekata. Cilj \u2013 750 kilometara moderniziranih i obnovljenih pruga.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je ukratko H\u017d Infrastruktura u brojkama. A u misiji &#8211; stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te unaprijediti \u017eeljezni\u010dki promet i pribli\u017eiti ga putnicima kao ekolo\u0161ki najprihvatljiviji na\u010din prijevoza.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cinjenica da se paralelno provodi \u010dak 25 velikih projekata obnove i modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, potvr\u0111uje da \u0107e 2023. godina za H\u017d Infrastrukturu poslovno biti vrlo dinami\u010dna, ali i izazovna ba\u0161 kao \u0161to je bila i pro\u0161la. Od tih 25 projekata, 16 ih se sufinancira iz fondova Europske unije. Rije\u010d je o zahtjevnim i vi\u0161egodi\u0161njim projektima koji su u ovom trenutku u razli\u010ditim fazama pripreme i provedbe. Ve\u0107ina njih odnosi se na obnovu i izgradnju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na koridoru RH1 &#8211; od dr\u017eavne granice sa Slovenijom do dr\u017eavne granice sa Srbijom i na koridoru RH2 &#8211; od Rijeke do dr\u017eavne granice s Ma\u0111arskom.<\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107u prometnu transformaciju do\u017eivjela je Rijeka koja je najve\u0107a hrvatska luka i jedna od glavnih luka na Mediteranskom koridoru koji vodi do Ma\u0111arske. Zavr\u0161etkom modernizacije \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagreba\u010dko pristani\u0161te, Rijeka je dobila nove teretne kolodvore s pove\u0107anim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetima, \u0161to olak\u0161ava transport tereta izme\u0111u luke i \u017eeljeznice. Oba projekta znatno utje\u010du na podizanje razine konkurentnosti \u017eeljeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a uz obnovu postoje\u0107e i izgradnju nove transportne \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na koridoru RH2, dodatno \u0107e se potaknuti razvoj \u017eeljezni\u010dkih prometnih usluga, pobolj\u0161ati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini. Sljede\u0107i prioritet na podru\u010dju rije\u010dkog bazena jest projekt \u0160krljevo \u2013 Rijeka \u2013 Jurdani procijenjene vrijednosti 310 milijuna eura. Projekt je vrlo slo\u017een jer dionica ve\u0107im dijelom prolazi kroz gusto izgra\u0111eno gradsko tkivo na vrlo specifi\u010dnom i kompleksnom terenu te kroz zonu za\u0161ti\u0107enoga kulturnog dobra grada Rijeke. Tako\u0111er, unutar koridora nalaze se brojne gra\u0111evine (nadvo\u017enjaci, podvo\u017enjaci, nathodnici, pothodnici, tri tunela i \u010detiri galerije), a najve\u0107i broj slo\u017eenih objekata koncentriran je upravo na podru\u010dju grada Rijeke izme\u0111u kolodvora Su\u0161ak-Pe\u0107ine i kolodvora Rijeka. Upravo iz toga proizlaze brojni dodatni zahtjevi projektiranja i uskla\u0111ivanja s posebnim uvjetima javnopravnih tijela, posebno Ministarstva kulture i Hrvatskih voda. Uz to, bilo je i odre\u0111enih problema s tvrtkom koja izra\u0111uje projektnu dokumentaciju, no unato\u010d svemu projekt je u fazi prijave za sufinanciranje iz europskih fondova nakon \u010dega \u0107e se raspisati natje\u010daj za izvo\u0111enje radova.<\/p>\n\n\n\n<p>Nastavljaju se radovi na dionicama Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci i Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica \u2013 dr\u017eavna granica dok se intenziviranje radova na dionici Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac o\u010dekuje u ovoj godini. U postupku je i javna nabava za izradu studijske dokumentacije za razvoj \u017eeljezni\u010dkog \u010dvori\u0161ta Zagreb te za izradu projektne dokumentacije za modernizaciju dionice od Glavnog kolodvora u Zagrebu do Hrvatskog Leskovca. U tijeku je i izrada studijske dokumentacije za dionice Karlovac \u2013 O\u0161tarije te O\u0161tarije \u2013 \u0160krljevo.<\/p>\n\n\n\n<p>Zavr\u0161eni su i radovi na i modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zapre\u0161i\u0107 \u2013 Zabok, a u ovoj godini planiran je i zavr\u0161etak radova na dionici Vinkovci \u2013 Vukovar.<\/p>\n\n\n\n<p>Svi projekti na \u017eeljezni\u010dkoj infrastrukturi obuhva\u0107aju i radove vezane uz pove\u0107anje sigurnosti na \u017eeljezni\u010dko-cestovnim prijelazima, u smislu ugradnje i modernizacije signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste\/pruge. U tijeku su radovi na modernizaciji 50 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza (\u017dCP-a). Njih 27 ve\u0107 je pu\u0161teno u rad. U tijeku je i priprema ugovora za izvo\u0111enje radova na modernizaciji dodatnih 69 prijelaza, dok je za njih 26 u pripremi dokumentacija o nabavi za radove.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz sve ove radove koji su zahtjevni sami po sebi, dodatan izazov u 2022. godini predstavljala je i eskalacija cijena gra\u0111evnog materijala i energenata (kao posljedica koronakrize, rata u Ukrajini, inflacije). No unato\u010d pove\u0107anju cijena, nije raskinut ni jedan postoje\u0107i ugovor. Problematika koja prati ovaj, ali i sve ostale prometne sektore, jest nedostatak izvo\u0111a\u010da koji su sposobni izvoditi tako velike projekte. Tako\u0111er, dugotrajnost postupaka javne nabave te velik broj neosnovanih \u017ealbi kojima je cilj njezino odugovla\u010denje, utje\u010du na dinamiku i provedbu radova stoga se i rokovi ponekad probijaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Modernizacija cjelokupnog hrvatskog \u017eeljezni\u010dkog sustava trenuta\u010dno je jedna od najve\u0107ih investicija u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske. U sljede\u0107ih 10 godina u njezinu modernizaciju ulo\u017eit \u0107e se 5 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n<p>U H\u017d Infrastrukturi svjesni su toga da organizacija \u017eeljezni\u010dkog prometa tijekom radova izaziva odre\u0111ena negodovanja, jer se putnike tada prevozi autobusima, dok teretni vlakovi \u010dekaju otvaranje pruge. No obnovom postoje\u0107e i izgradnjom nove infrastrukture, pove\u0107at \u0107e se kvaliteta \u017eeljezni\u010dke usluge kao i razina sigurnosti, vlakovi \u0107e voziti br\u017ee, a pove\u0107at \u0107e se i kapacitet pruga. Promijenit \u0107e se na\u010din \u017eeljezni\u010dkog prijevoza u Republici Hrvatskoj. Putnicima \u0107e vo\u017enja vlakom postati bolja, br\u017ea, ugodnija i privla\u010dnija. Nakon zavr\u0161etka svih radova, \u017eeljeznica bi se trebala transformirati u \u017eeljeznicu budu\u0107nosti jer je to prijevoz s brojnim prednostima u odnosu na sve ostale vrste prijevoza. U kontekstu dana\u0161njice, putovanje vlakom je jeftinije, zelenije i br\u017ee. Nadamo se da \u0107e takve biti i godine pred nama.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/2022-godina-protekla-je-u-znaku-eu-projekata-a-desetljece-zeljeznice-stize-pogled-kroz-povecalo-hz-infrastrukture-1648959\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:100px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>2617 kilometara pruga. 1498 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih i pje\u0161a\u010dkih prijelaza. 546 kolodvora i stajali\u0161ta. U pripremi i provedbi \u2013 25 velikih infrastrukturnih projekata. Cilj \u2013 750 kilometara moderniziranih i obnovljenih pruga. Ovo je ukratko H\u017d Infrastruktura u brojkama. A u misiji &#8211; stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te unaprijediti \u017eeljezni\u010dki promet i pribli\u017eiti ga [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8042"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8042"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8042\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8046,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8042\/revisions\/8046"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}