Hrvatska udruga poslodavaca nije podr\u017eala kona\u010dni prijedlog izmjena Zakona o radu jer su nakon dvije godine rada unutar radne skupine socijalnih partnera u zadnjoj fazi, tvrde, uba\u010dene neke izmjene o kojima se uop\u0107e nije raspravljalo. Finalne izmjene, tvrde poslodavci, dovele su do prenormiranog zakona koji nije moderan i fleksibilan u skladu s brzim promjenama na sve zahtjevnijem globalnom tr\u017ei\u0161tu. Poslodavcima je, me\u0111u ostalim, sporno ure\u0111enje i ograni\u010davanje rada nedjeljom, pro\u0161irenje mogu\u0107nosti kori\u0161tenja prava na nedostupnost u odnosu na prvo predlo\u017eeno takvo pravo radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada, niz novih administrativnih optere\u0107enja za poduzetnike te dio odredbi koje su potencijalno suprotne Ustavu vezane uz pojedina prava samo za \u010dlanove sindikata. HUP je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i slu\u017ebeno izvijestio da ne podr\u017eavaju kona\u010dni prijedlog izmjena Zakona o radu. Ovo su glavne izmjene koje su sporne poslodavcima.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d kritikama poslodavaca, u kona\u010dnom prijedlogu izmjena Zakona o radu ostala je odredba o pla\u0107anju rada nedjeljom najmanje u visini 50 posto redovne satnice. Poslodavci tvrde kako je resorno ministarstvo tijekom dvije godine rada na radnoj skupini komuniciralo pove\u0107anje od 30 posto te su u zadnji trenutak propisali 50 posto bez konzultacija, analiza i obrazlo\u017eenja, \u010dime, tvrde, derogiraju kolektivne pregovore i dodatno optere\u0107uju tvrtke koje su ve\u0107 isplanirale bud\u017eete za 2023. Iz kona\u010dnog prijedloga ipak je izba\u010deno pravo radnika na odbijanje rada nedjeljom ili takozvani priziv savjesti.<\/p>\n\n\n\n
Novi zakon uvodi dodatnu obvezu poslodavcu da pisani ugovor o radu radniku dostavi prije po\u010detka rada ili je u prekr\u0161aju uz nov\u010danu kaznu. Ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, ugovor mora sadr\u017eavati i mjesto rada s time da poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radnik slobodno bira mjesto rada. Poslodavci ovdje upozoravaju na nejasno ure\u0111enje za\u0161tite na radu i potencijalne odgovornosti za ozljedu na radu u uvjetima koji nisu pod njihovom kontrolom. U ugovoru o radu ubudu\u0107e mora stajati i bruto pla\u0107a te vi\u0161e nije mogu\u0107e u tom dijelu pozvati se na zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.<\/p>\n\n\n\n
Dodatno se ograni\u010dava mogu\u0107nost sklapanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme koji se mogu samo iznimno sklopiti zbog objektivne potrebe za privremenim obavljanjem posla. Poslodavac \u0107e ve\u0107 u prvom ugovoru o radu na odre\u0111eno morati navesti razlog za sklapanje takvog ugovora. S istim radnikom mo\u0107i \u0107e sklopiti najvi\u0161e tri uzastopna ugovora na odre\u0111eno s ukupnim trajanjem do najvi\u0161e tri godine. Uzastopni ugovori pritom su i oni sklopljeni s vi\u0161e poslodavaca ako su povezani unutar trgova\u010dkih dru\u0161tava. Novost je i pravo radnika koji rade du\u017ee od 6 mjeseci na odre\u0111eno kao ugovoreni probni rok da nakon isteka tog ugovora od poslodavca mogu tra\u017eiti zapo\u0161ljavanje na neodre\u0111eno. Poslodavac je du\u017ean odgovoriti u roku od 30 dana.<\/p>\n\n\n\n
Uvodi se rad na izdvojenom mjestu rada koji nije u prostoru poslodavca, ve\u0107 kod ku\u0107e i na daljinu. Ovisno o dogovoru radnika i poslodavca, takav rad mo\u017ee biti stalan, privremen ili povremen, pod uvjetom da je to mogu\u0107e ovisno o poslu i malim rizicima. Poslodavci upozoravaju kako je nejasno tuma\u010denje propisanog malog rizika za\u0161tite na radu i na koji na\u010din bi se on utvr\u0111ivao, kao i obveze i odgovornosti oko za\u0161tite na radu. Novost je i mogu\u0107nost da poslodavac s radnikom u slu\u010daju izvanrednih okolnosti bez izmjena ugovora o radu dogovori rad od ku\u0107e. Za to je potreban dogovor, a ako bi takav rad trajao dulje od 30 dana, poslodavac je radniku du\u017ean ponuditi sklapanje ugovora o radu na izdvojenom mjestu. Poslodavci upozoravaju na nejasnu poziciju ako radnik ne pristaje na rad od ku\u0107e ili ne \u017eeli potpisati ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada u slu\u010daju izvanrednih okolnosti.<\/p>\n\n\n\n
Novi zakon detaljno regulira definiranje pla\u0107e i ostalih primitaka. Pla\u0107a mora biti ugovorena u bruto iznosu. Pla\u0107a se obra\u010dunava i ispla\u0107uje radniku na ra\u010dun, a iznimno se ostali primici mogu isplatiti u novcu sukladno posebnim propisima. Poslodavci pla\u0107u moraju isplatiti najkasnije 15. dana u mjesecu za teku\u0107i mjesec, a vi\u0161e nije mogu\u0107e propisati ili ugovoriti kasniji rok. Zbog neisplate pla\u0107e, radnik mo\u017ee izvanredno otkazati ugovor o radu.<\/p>\n\n\n\n
Sindikati \u0107e mo\u0107i kolektivnim ugovorom za svoje \u010dlanove ugovoriti ve\u0107a prava u odnosu na ona ostalih radnika. To se ne odnosi na osnovna prava kao \u0161to je pla\u0107a, ve\u0107 isklju\u010divo na prava koja nisu propisana Zakonom o radu, kao i materijalna prava, kao \u0161to su jubilarna nagrada, bo\u017ei\u0107nica i sli\u010dno. Poslodavci tvrde kako ova odredba otvara put diskriminaciji i suprotna je na\u010delu prema kojem je \u010dlanstvo u sindikatu dobrovoljno jer kolektivnim ugovorom ugovorena ve\u0107a prava za \u010dlanove sindikata predstavljaju utjecaj na odluku o u\u010dlanjenju u sindikat. Tako\u0111er, sporno im je i to da pove\u0107ana prava imaju samo \u010dlanovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora, pa su diskriminirani \u010dlanovi sindikata koji nisu potpisnici kolektivnog ugovora.<\/p>\n\n\n\n