\u017deljezni\u010dka pruga na dionici Zapre\u0161i\u0107-Zabok, duljine 23,86 metara, najprometniji je dio \u017eeljezni\u010dke pruge R201 Zapre\u0161i\u0107-\u010cakovec pa veseli informacija kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., ulo\u017eilo znatna sredstva kako bi obnovilo prugu na dionici Zapre\u0161i\u0107-Zabok, s ciljem da osigura sve preduvjete za siguran, ekonomi\u010dan i brz javni prijevoz.<\/p>\n\n\n\n
Upravo na toj dionici svakodnevno putuje najve\u0107i broj putnika do Zaboka kao krajnjeg odredi\u0161ta, ali i dalje prema Krapini i Donjoj Stubici \u017eeljezni\u010dkim prugama koje se odvajaju u Zaboku te se odvija ne\u0161to ve\u0107i prijevoz robe u odnosu na ostale dijelova pruge (osim dionice Vara\u017edin-\u010cakovec).<\/p>\n\n\n\n
Ovim projektom rekonstruirana je cijela pru\u017ena dionica za brzinu od 120 km\/h, provedena je elektrifikacija sustavom AC 25kV\/50Hz, postignuto je oja\u010danje za promet vlakova mase 22,5 t\/o te opremanje odgovaraju\u0107im signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim ure\u0111ajima.<\/p>\n\n\n\n
Elektrifikacijom i postizanjem nazivne projektirane brzine od 120 km\/h omogu\u0107uje se njeno cjelovito uklju\u010divanje u sustav prigradskoga \u017eeljezni\u010dkog prometa na \u0161irem podru\u010dju grada Zagreba, a oja\u010danjem za promet vlakova mase od 22,5 t\/o ukinuta su dana\u0161nja ograni\u010denja u teretnom prometu.<\/p>\n\n\n\n
Obnovljena dionica se prote\u017ee na podru\u010dju Zagreba\u010dke i Krapinsko-zagorske \u017eupanije te je, mo\u017ee se zaklju\u010diti iz navedenoga, iznimno va\u017ena za br\u017ee povezivanje i razvoj zagorskog kraja, kao i okolnih dijelova grada Zagreba.<\/p>\n\n\n\n
Nakon obnove ove dionice pruge, odlazak na posao ili u \u0161kolu od sada \u0107e biti mnogo br\u017ei, ugodniji i sigurniji, a novi sjaj rekonstruirane pruge ima priliku privu\u0107i, osim redovnih putnika, i neke nove korisnike.<\/p>\n\n\n\n
Naime, vozna vremena putni\u010dkih vlakova skratit \u0107e se s nekada\u0161njih 44 na 28 minuta, a kada je rije\u010d o brzim vlakovima, trajanje putovanja bit \u0107e upola kra\u0107e i skratit \u0107e se s 30 na 15 minuta.<\/p>\n\n\n\n
Dionica Zapre\u0161i\u0107-Zabok zna\u010dajna je i za dnevne migracije u prigradskome prometu grada Zagreba, a glavni motiv njene obnove bio je podi\u0107i razinu usluge javnog \u017eeljezni\u010dkog prijevoza i povezati udaljene dijelove hrvatskog sjevera.<\/p>\n\n\n\n
Osim \u0161to je dionica rekonstruirana cijelom du\u017einom i opremljena sigurnosno-signalnim i telekomunikacijskim ure\u0111ajima, kroz projekt su rekonstruirana i \u017eeljezni\u010dka stajali\u0161ta. Tako su kolodvori Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovi\u0161\u0107e i Zabok dobili novi izgled koji uklju\u010duje i nove perone, pothodnike, nadstre\u0161nice, parkirali\u0161ta, ali i rekonstruirane kolodvorske zgrade. U kolodvorima i stajali\u0161tima osiguran je i sustav videonadzora te vizualnog i audio obavje\u0161tavanja putnika.<\/p>\n\n\n\n
Ukupna vrijednost ovog projekta, koji \u0107e zna\u010dajno doprinijeti br\u017eem, ali i udobnijem putovanju, iznosi 773,3 milijuna kuna, a od toga je sredstvima Europske unije sufinancirano 522,2 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim su osigurana sredstva za financiranje prihvatljivih tro\u0161kova projekta, potpisali su Ministarstvo mora, prometa i infrastruktura, H\u017d infrastruktura i Sredi\u0161nja agencija za financiranje programa i projekata EU-a.<\/p>\n\n\n\n
Kona\u010dni cilj je pobolj\u0161anje interoperabilnosti \u017eeljezni\u010dkog prometa \u0161to \u0107e olak\u0161ati pru\u017eanje \u017eeljezni\u010dkih usluga EU operaterima i pove\u0107ati konkurentnost \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee RH.
U svim kolodvorima i stajali\u0161tima su izgra\u0111ena parkirali\u0161ta za automobile, a montirani su i dr\u017ea\u010di za bicikle.<\/p>\n\n\n\n
U blizini \u017eeljezni\u010dkih kolodvora smje\u0161tena su i stajali\u0161ta javnog autobusnog prijevoza \u010dime je omogu\u0107ena bolja povezanost i konkurentnost \u017eeljezni\u010dkog prijevoza.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, \u017eeljezni\u010dka pruga Zapre\u0161i\u0107-Zabok-Vara\u017edin-\u010cakovec, poznata i kao Zagorska magistrala, regionala je pruga duljine 100 km. Ve\u0107i dio pruge prolazi kroz Hrvatsko zagorje, izravno povezuju\u0107i najve\u0107i dio Hrvatskog zagorja i Me\u0111imurja sa Zagrebom, ali i Ma\u0111arskom. Pu\u0161tena je u promet 1886. godine. Pruga se odvaja u kolodovoru Zapre\u0161i\u0107 od me\u0111unarodne pruge Savski Marof-Zagreb Glavni kolodvor.<\/p>\n\n\n\n
Velika ulaganja u obnovu \u017eeljezni\u010dke infrastrukture<\/strong><\/p>\n\n\n\n Do sada je u razvoj hrvatske \u017eeljeznice ulo\u017eeno sveukupno 10,94 milijardi kuna, od \u010dega je 7,63 milijardi kuna sufinancirano sredstvima Europske unije. U izgradnju i obnovu \u017eeljezni\u010dke infrastrukture trenuta\u010dno se ula\u017ee vi\u0161e nego tijekom proteklih pola stolje\u0107a, a H\u017d Infrastruktura provodi 25 velikih projekata od kojih se 16 sufinancira iz fondova EU.<\/p>\n\n\n\n Desetlje\u0107e pred nama bit \u0107e obilje\u017eeno ulaganjima u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu, a plan je do 2030. godine obnoviti i modernizirati 788 km pruga. Recentnija ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu o\u010dituju se u projektima kao \u0161to su rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac te vrijedna investicija obnove starog i izgradnje novog kolosijeka na dionici Dugo Selo-Novska.<\/p>\n\n\n\n Uz brojne projekte obnove \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, pokrenuta je i obnova voznog parka H\u017d Putni\u010dkog prijevoza. Trenutno se proizvodi 21 vlak sufinanciran EU sredstvima, a prvi vlakovi bit \u0107e isporu\u010deni ve\u0107 krajem ove godine pa \u0107e u voznom parku H\u017d Putni\u010dkog prijevoza 2025. godine biti 70 novih vlakova.<\/p>\n\n\n\n Ekolo\u0161ki na\u010din prijevoza<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ulaganje u hrvatsku \u017eeljeznicu, osim bolje prometne povezanosti, predstavlja jedan od na\u010dina ekolo\u0161kog o\u010duvanja i za\u0161tite okoli\u0161a, a svi ovi projekti trebali bi promijeniti na\u010din prijevoza \u017eeljeznicom u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n \u017deljezni\u010dki promet ekolo\u0161ki je najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara, a okoli\u0161no je i socijalno odr\u017eiv sustav te bi \u017eeljeznica trebala biti okosnica bilo kojeg odr\u017eivog prometnog sustava.<\/p>\n\n\n\n Naime, \u017eeljeznica prevozi 7% svih putnika i 11 % sve robe, a odgovorna je za manje od 0,5 % emisija stakleni\u010dkih plinova povezanih s prometom. Cilj EU zacrtan Europskim zelenim planom je do 2050. za 90 % smanjiti emisiju stakleni\u010dkih plinova iz prometa, i to izme\u0111u ostaloga i tako da se znatan dio od 75 % kopnenog tereta, koji se danas prevozi cestama, do tada po\u010dne prevoziti \u017eeljeznicom i unutarnjim plovnim putovima.<\/p>\n\n\n\n