{"id":8013,"date":"2022-11-24T22:14:25","date_gmt":"2022-11-24T21:14:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=8013"},"modified":"2022-11-24T22:14:26","modified_gmt":"2022-11-24T21:14:26","slug":"22-11-20222-vlada-zbilja-tvrdi-da-ce-hz-za-8-godina-voziti-na-baterije-a-kupujemo-i-vlakove-na-vodik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=8013","title":{"rendered":"22.11.20222. – Vlada zbilja tvrdi da \u0107e H\u017d za 8 godina voziti na baterije: \u2019A kupujemo i vlakove na vodik!\u2019"},"content":{"rendered":"\n

Izjava premijera Andreja Plenkovi\u0107a<\/strong> da Hrvatska namjerava uvesti vlakove na baterije nedavno je izazvala podsmijeh javnosti. No, iz nedavno objavljenog Prijedloga nacionalnog plana upravljanja \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom i razvoja usluga \u017eeljezni\u010dkog prijevoza, vidi se da je ta namjera zaista ozbiljna. Uz vlakove na baterije, u sklopu modernizacije \u017eeljeznica, Vlada namjerava nabaviti i vlakove na vodik. Radi se o Planu koji se odnosi na razdoblje do 2030. godine.<\/p>\n\n\n\n

Iz dana\u0161nje perspektive, a i s obzirom na dosada\u0161nja iskustva, te\u0161ko je vjerovati da \u0107e za osam godina hrvatskim prugama voziti moderni vlakovi. Obnova pruge Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci, koja je jedan od najve\u0107ih projekata \u017eeljezni\u010dke infrastrukture u posljednjih trideset godina, trebala je biti zavr\u0161ena 2020. godine. No, jo\u0161 nije gotova, pa \u0107e ka\u0161njenje, kako sada stvari stoje, biti najmanje tri godine. Plan je da radovi budu zavr\u0161eni 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n

Brzine od 19 do 45 kilometara na sat<\/h2>\n\n\n\n

Putnici sve vi\u0161e izbjegavaju prijevoz \u017eeljeznicama, zbog \u010destih ka\u0161njenja, pogotovo na duljim relacijama. Uz to, i brzine su nekonkurentne, odnosno vrlo niske u odnosu na druge oblike prijevoza, pa putovanja na dalje relacije traju pola dana.<\/p>\n\n\n\n

To se priznaje i u Nacrtu strategije u kojem se navodi da je komercijalna brzina putni\u010dkih vlakova pala na tek ne\u0161to vi\u0161e od 45 kilometara na sat, \u0161to je i jedan od razloga pada interesa putnika za prijevoz \u017eeljeznicom. U teretnom prijevozu je stanje jo\u0161 i gore jer se tamo posti\u017eu komercijalne brzine od svega 19 kilometara na sat.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od zanimljivijih podataka koji se mo\u017ee prona\u0107i u Nacrtu strategije jest onaj da pruga od Glavnog kolodvora Zagreb do Dugog Sela, koja je duga 22 kilometra, generira gotovo tre\u0107inu (oko 28 posto) putni\u010dkog prometa u zemlji. Op\u0107enito se \u017eeljeznice najvi\u0161e koriste u zagreba\u010dkoj regiji, dok je u nekim drugim dijelovima zemlje kori\u0161tenje \u017eeljezni\u010dkog prometa prakti\u010dki zanemarivo.<\/p>\n\n\n\n

Vo\u017enja u 30 godina starim vlakovima<\/h2>\n\n\n\n

Slu\u017ebeni podaci iz godi\u0161njeg izvje\u0161\u0107a H\u017d Putni\u010dkog prijevoza, citirani u Nacrtu strategije, pokazuju da Zagreba\u010dka \u017eupanija generira oko 21 posto putni\u010dkog prometa, a Grad Zagreb gotovo 30 posto, \u0161to zajedno \u010dini vi\u0161e od 51 posto ukupnog unutarnjeg \u017eeljezni\u010dkog prometa.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, najmanje putnika generira Li\u010dko-senjska \u017eupanija \u2013 tek 0,02 posto i \u0160ibensko-kninska \u017eupanija \u2013 0,41 posto. Slabo kori\u0161tenje \u017eeljeznica u Lici i Dalmaciji posljedica je, naravno, nerazvijene \u017eeljezni\u010dke infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Dok Plenkovi\u0107 ne nabavi vlakove na baterije i vodik, putnicima je na raspolaganju vozni park pred istekom roka trajanja. Prosje\u010dna starost vlakova je oko 30 godina, zbog \u010dega vozni park zahtijeva poja\u010dano odr\u017eavanje koje nosi i velike tro\u0161kove. H\u017d Putni\u010dki prijevoz trenutno ima oko 60 lokomotiva, 125 motornih vlakova, 10 manevarskih lokomotiva i oko 250 putni\u010dkih vagona od kojih je tek oko polovice u upotrebi. Kako \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea nije u potpunosti elektrificirana, uglavnom se radi o dizel-motornim vlakovima.<\/p>\n\n\n\n

Poslovanje H\u017d-ovih firmi daleko ispod prosjeka<\/h2>\n\n\n\n

Poznato je da su H\u017d-ove kompanije godinama bile ili jo\u0161 uvijek jesu gubita\u0161i. Poslovanje im je krpano dr\u017eavnim subvencijama, pa ne bi mogle opstati kada bi \u017eivjele isklju\u010divo od redovnog poslovanja. Ako se produktivnost H\u017d-a promatra kroz prihod po zaposlenom, kao \u0161to je to prikazano u Nacrtu Strategije, vidljivo je da je ona daleko ispod hrvatskog prosjeka.<\/p>\n\n\n\n

Naime, ukupni prihod po zaposlenom na razini RH u 2020. godini iznosio je oko 820 tisu\u0107a kuna, dok je H\u017d Cargo na oko 34 posto tog prosjeka, H\u017d Infrastruktura na oko 30 posto, a H\u017d Putni\u010dki prijevoz na 39 posto prosjeka. Osim toga, upitna je likvidnost i op\u0107enito financijska stabilnost \u017eeljezni\u010dkih kompanija.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos tome \u0161to Hrvatska sada ima na raspolaganju milijarde iz Europskih fondova koje bi se mogle iskoristiti za modernizaciju \u017eeljeznica, zaista je te\u0161ko biti optimisti\u010dan, kada se uzme u obzir da su ambiciozni planovi postojali i u pro\u0161losti, ali gotovo ni\u0161ta nije u\u010dinjeno. Pa i ve\u0107 spomenuti projekt obnove i izgradnje pruge Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci pokazuje da \u0107e se stvari odvijati vrlo sporo i uz brojne pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izjava premijera Andreja Plenkovi\u0107a da Hrvatska namjerava uvesti vlakove na baterije nedavno je izazvala podsmijeh javnosti. No, iz nedavno objavljenog Prijedloga nacionalnog plana upravljanja \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom i razvoja usluga \u017eeljezni\u010dkog prijevoza, vidi se da je ta namjera zaista ozbiljna. Uz vlakove na baterije, u sklopu modernizacije \u017eeljeznica, Vlada namjerava nabaviti i vlakove na vodik. Radi se o […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8013"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8013"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8014,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8013\/revisions\/8014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}