Hrvatska \u0107e za godinu i pol imati jo\u0161 jednu agenciju, i to onu za upravljanje dr\u017eavnim tvrtkama, proizlazi iz obrasca prethodne procjene za Zakon o trgova\u010dkim dru\u0161tvima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu koji je Ministarstvo graditeljstva, prostornog ure\u0111enja i dr\u017eavne imovine uputilo u e-Savjetovanja.<\/p>\n\n\n\n
Povijest nam pokazuje da smo dosad imali razli\u010dite agencije za upravljanje dr\u017eavnom imovinom, od Fonda za privatizaciju i Agencije za upravljanje dr\u017eavnom imovinom, preko Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za upravljanje dr\u017eavnom imovinom i Centra za restrukturiranje i prodaju, pa sve do posebnog ministarstva za dr\u017eavnu imovinu, koje se zadnjim ustrojem Vlade spojilo s Ministarstvom graditeljstva, prostornog ure\u0111enja i dr\u017eavne imovine. Ali sve to nije dovelo do u\u010dinkovitijeg, transparentnijeg i profesionalnijeg sustava koji bi gospodario ogromnom dr\u017eavnom imovinom koja, samo s dr\u017eavnim tvrtkama, pridonosi gospodarstvu s \u010dak pet posto udjela i \u010dini oko \u010detiri posto ukupne zaposlenosti.<\/p>\n\n\n\n
No, osnivanje nove dr\u017eavne agencije, barem u teoriji, trebalo bi rije\u0161iti neke osnovne probleme. To nije ne\u0161to \u0161to je vladaju\u0107ima tek tako palo na pamet. To od nas tra\u017ei OECD, koji je detektirao najve\u0107e probleme u upravljanju dr\u017eavnim tvrtkama, a Hrvatska je ove godine po\u010dela pregovore o ulasku u to elitno dru\u0161tvo najrazvijenijih dr\u017eava svijeta. Kao jedan od klju\u010dnih problema koje OECD navodi u svojim smjernicama jest politi\u010dko uplitanje u imenovanje nadzornih odbora koji potom biraju uprave, ali i rascjepkanost upravljanja dr\u017eavnim tvrtkama po ministarstvima, te previ\u0161e zakonskih propisa koji se odnose na to.<\/p>\n\n\n\n
A javni natje\u010daji, poznato je, ionako su samo farsa, jer u ve\u0107ini slu\u010dajeva strana\u010dki ljudi upravljaju dr\u017eavnim tvrtkama te bez amenovanja premijera i ministara nitko ne mo\u017ee do\u0107i na \u010delnu poziciju tvrtke u ve\u0107inskom dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
Novi Zakon o trgova\u010dkim dru\u0161tvima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, osim \u0161to slijedi smjernice OECD-a te je obveza koju smo prihvatili prilikom procesa uvo\u0111enja eura, dio je i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, pa bi za neke projekte trebali dobiti i novac Europske unije.<\/p>\n\n\n\n
Taj zakon, osim uspostava nove neovisne Agencije za korporativno upravljanje trgova\u010dkim dru\u0161tvima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, koja ima za cilj postizanja odre\u0111enog stupnja centralizacije modela upravljanja dr\u017eavnim tvrtkama, donosi i jo\u0161 neke novine koje bi trebale dovesti do neovisnijeg rada tih tvrtki.<\/p>\n\n\n\n
Kao jedna od glavnih to\u010daka koje bi se uvele jest uvo\u0111enje transparentnijeg postupka izbora \u010dlanova nadzornih odbora putem javnog natje\u010daja ili posredstvom headhunting agencije, s naglaskom na stru\u010dnosti i radnom iskustvu kandidata.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, uvela bi se i obveza da u nadzornim odborima sjedi odre\u0111eni broj neovisnih \u010dlanova “kako bi se osiguralo efikasnije, odgovornije i objektivnije izvr\u0161avanje obveza nadzornih odbora”, koji bi potom, barem tako pi\u0161e, potpuno neovisno i autonomno birali \u010dlanove uprava. U NPOO-u \u010dak je navedeno da ve\u0107inu \u010dlanova u nadzornim odborima \u010dine stru\u010dnjaci. To bi bilo mogu\u0107e kod ve\u0107ih dr\u017eavnih tvrtki gdje uz jednog predstavnika radnika, jednog predstavnika Vlade, onda mo\u017ee biti i vi\u0161e neovisnih \u010dlanova nadzornog odbora koji bi \u010dinili ve\u0107inu, ali to \u0107e biti te\u017ee izvesti kod manjih tvrtki gdje \u0107e biti samo tri \u010dlana nadzornog odbora.<\/p>\n\n\n\n
Nadzorne odbore u tom bi slu\u010daju Vladi predlagala novoosnovana, neovisna agencija, no nije nam poznato tko bi onda birao upravno vije\u0107e te agencije, i na koji bi na\u010din ona bila neovisna. Vlasnik tvrtki je dr\u017eava, odnosno Vlada, a jedan od na\u010dina onda bi bio da se upravno vije\u0107e bira u Saboru, ali znamo da se i sada mnoga upravna vije\u0107a neovisnih regulatornih agencija ili tijela bira obi\u010dnom ve\u0107inom u Saboru, gdje glavnu rije\u010d ima vladaju\u0107a stranka.<\/p>\n\n\n\n
Kao ostale novine koje se navode da \u0107e se uvesti ovim novim Zakonom o trgova\u010dkim dru\u0161tvima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu su i uspostava sustava financijskih i nefinancijskih ciljeva koje trgova\u010dka dru\u0161tva u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu trebaju ispunjavati te njihovo pra\u0107enje od strane vlasni\u010dkih tijela.<\/p>\n\n\n\n
Vlada bi trebala donijeti i dokument vlasni\u010dke politike kojim bi se jasno i transparentno definirala uloga dr\u017eave u upravljanju trgova\u010dkim dru\u0161tvima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, obrazlo\u017eili razlozi za vlasni\u0161tvo dr\u017eave te odgovornosti pojedinih tijela dr\u017eavne administracije koja su uklju\u010dena u provedbu vlasni\u010dke politike, odnosno ministarstava.<\/p>\n\n\n\n
Procijenjeni vremenski okvir u kojem bi trebali biti vidljivi prvi u\u010dinci Zakona je dvije godine, kada \u0107e biti mogu\u0107e, ka\u017eu u Ministarstvu graditeljstva, prostornog ure\u0111enja i dr\u017eavne imovine, i provo\u0111enje naknadne procjene u\u010dinaka propisa sukladno \u010dlanku 17. Zakona o procjeni u\u010dinaka propisa.<\/p>\n\n\n\n
NOVO TIJELO<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osnovat \u0107e se za godinu i pol<\/strong><\/p>\n\n\n\n U drugom kvartalu 2024. godine trebala bi se osnovati potpuno nova, neovisna agencija koja \u0107e upravljati dr\u017eavnim tvrtkama. Uz upravljanje, bit \u0107e nadle\u017ena i za predlaganje Vladi stru\u010dnih kandidata s radnim iskustvom za \u010dlanove nadzornih odbora u tvrtkama u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, na temelju raspisanih javnih natje\u010daja ili putem headhunting agencija.<\/p>\n\n\n\n AUTONOMIJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci u ve\u0107ini nadzornih odbora<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema uputama OECD-a, uvela bi se, me\u0111u ostalim, obveza da u nadzornim odborima sjedi odre\u0111eni broj neovisnih \u010dlanova, koji bi potom, potpuno neovisno i autonomno, birali \u010dlanove uprava. U velikim dr\u017eavnim tvrtkama od politike neovisni \u010dlanovi \u010dinili bi ve\u0107inu u nadzornom odboru, dok kod manjih tvrtki gdje su tri \u010dlana, a od toga jedan predstavnik radnika, a jedan Vlade, to, naime, nije mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n JASNE SMJERNICE<\/strong><\/p>\n\n\n\n Definirat \u0107e se uloga dr\u017eave u upravljanju<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uspostavit \u0107e se tako\u0111er i sustav financijskih i nefinancijskih ciljeva koje tvrtke trebaju ispunjavati te njihovo pra\u0107enje od strane vlasni\u010dkih tijela. Vlada bi trebala donijeti i dokument vlasni\u010dke politike kojim bi se definirala uloga dr\u017eave u upravljanju tvrtkama, obrazlo\u017eili razlozi za vlasni\u0161tvo dr\u017eave te odgovornosti tijela koja provode vlasni\u010dke politike.<\/p>\n\n\n\n