Kakvo je stanje na Hrvatskim \u017eeljeznicama najbolje znaju oni koji su se njihovim uslugama, jo\u0161 uvijek, prisiljeni koristiti. Na gotovo polovici postaja i kolodvora nema ispravnog rasporeda vlakova, a i da postoje, ne bi bili od neke koristi jer vlakovi nerijetko kasne i po sat, dva, tako da vrijeme dolaska i polaska u praksi ne zna\u010di previ\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
No, to su lako ispravljive pote\u0161ko\u0107e, u odnosu na puno ozbiljnije nedostatke na infrastrukturi koja onemogu\u0107ava normalne brzine, pa se vlakovi na mnogim prugama kre\u0107u 40 kilometara na sat. Putovanja na udaljenijim relacijama mjere se danima, a ne satima te je \u017eeljezni\u010dki prijevoz postao sve samo ne jedan od najpouzdanijih i najsigurnijih oblika prijevoza, kao \u0161to je to slu\u010daj u svim razvijenim zemljama.<\/p>\n\n\n\n
Prioritet Hrvatskim \u017eeljeznicama trebala bi biti ulaganja u infrastrukturu i pobolj\u0161anje kvalitete usluga koje pru\u017eaju gra\u0111anima, koji ih uostalom i financiraju, dobrim dijelom kroz dotacije iz prora\u010duna. No, H\u017d Infrastruktura, koja je zadu\u017eena za brigu o prugama i kolodvorima, bavi se gradnjom nove upravne zgrade.<\/p>\n\n\n\n
H\u017d Infrastruktura sprema se na izgradnju nove upravne zgrade, povr\u0161ine od \u010dak 20 tisu\u0107a \u010detvornih metara. Zgrada \u0107e se nalaziti u neposrednoj blizini zagreba\u010dkog Glavnog kolodvora. Nova zgrada trebala bi pripomo\u0107i, smatraju u H\u017d-u, pobolj\u0161anju efikasnosti poslovanja i smanjenju re\u017eijskih tro\u0161kova.<\/p>\n\n\n\n
U \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu nije ulagano desetlje\u0107ima. Pruge su se uglavnom zatvarale, a ne otvarale. Nakon toga, otvorila se mogu\u0107nost obnove infrastrukture kroz financiranje iz EU fondova, ali ni to ne ide glatko, iako nam se nude bespovratna sredstva. Tako je pokrenuta obnova pruge Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci, no njen zavr\u0161etak kasni ve\u0107 tri godine.<\/p>\n\n\n\n
Radovi na toj pruzi, ako bude sre\u0107e, trebali bi biti dovr\u0161eni sredinom 2023. godine, \u0161to je oko tri i pol godine nakon prvotno ugovorenog roka. Ako se projekt ne zavr\u0161i do tada, mogli bi se na\u0107i u situaciji da Europska komisija zatra\u017ei povrat novca, u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Iz ove situacije je vidljivo da problem sa \u017eeljeznicama nije u novcu, nego i u sposobnosti H\u017d-a da odradi posao \u010dak i kada im se novac pokloni.<\/p>\n\n\n\n
\u017deljezni\u010dki prijevoz koji nudi H\u017d ve\u0107 je godinama inspiracija za zbijanje \u0161ala. Ovog ljeta imali smo vi\u0161e slu\u010dajeva u kojima je do\u0161lo do ka\u0161njenja ili otkazivanja vlakova jer je netko od osoblja zaspao ili se jednostavno nije pojavio na poslu. Zbog lo\u0161e infrastrukture na ve\u0107ini pruga imamo vrlo niske brzine kretanja, pa putovanja od kontinenta do Jadrana traju cijeli dan.<\/p>\n\n\n\n
Sve je to rezultiralo drasti\u010dnim padom broja putnika, koji je u desetak godina pao za gotovo 80 posto. Svi ti problemi ne\u0107e se rije\u0161iti gradnjom nove upravne zgrade H\u017d infrastrukture, ali njena gradnja pokazuje da je onima koji trenutno upravljaju \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom vlastita komocija na prvom mjestu, daleko ispred kvalitete \u017eeljezni\u010dkog prijevoza i zadovoljstva korisnika njihovih usluga.<\/p>\n\n\n\n