Izmjena ZOR-a predvi\u0111a da \u010dlanovi sindikata koji pregovaraju o kolektivnim ugovorima mogu imati malo ve\u0107a materijalna prava, a to se opravdava time \u0161to pla\u0107aju \u010dlanarinu.<\/p>\n\n\n\n
“Hrvatska udruga poslodavaca ne podr\u017eava predlo\u017eene izmjene i dopune Zakona o radu iz principijelnih razloga, s obzirom na to da sadr\u017ee niz manjkavosti, odredbu koja diskriminira zaposlenike i ne pridonose modernizaciji tr\u017ei\u0161ta rada”, poru\u010dila je danas glavna direktorica te udruge Irena Weber.<\/p>\n\n\n\n
U formalnom, proceduralnom smislu ta njena izjava nema va\u017enost, ali je ona dio lobisti\u010dkog pritiska budu\u0107i da je prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a na putu u Sabor i trebao bi biti raspravljen i izglasan do kraja godine.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to poslodavci smatraju diskriminacijom je pak nova odredba koja \u010dlanovima sindikata omogu\u0107ava neka ve\u0107a prava u odnosu na radnike koji nisu \u010dlanovi sindikata, a to se odnosi na ve\u0107e bo\u017ei\u0107nice ili dodatke za djecu, primjerice.<\/p>\n\n\n\n
“To ne mo\u017eemo podr\u017eati. Hrvatski poslodavci ne\u0107e dijeliti svoje zaposlenike ovisno o time jesu li u sindikatu ili nisu. Mi ne\u0107emo ispla\u0107ivati zaposlenicima bo\u017ei\u0107nice i nagrade ovisno o tome jesu li u sindikatu ili nisu tako da \u0107emo u praksi ispraviti nepravdu koja se poku\u0161ava implementirati u ovaj zakon o radu”, poru\u010dila je Weber u izjavi koju su nam poslali iz HUP-a, nakon dana\u0161njeg sastanka Gospodarsko-socijalnog vije\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107i opseg prava za \u010dlanove sindikata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vlada je, naime, uvrstila u prijedlog izmjena ZOR-a da se omogu\u0107i ugovaranje ve\u0107eg opsega prava za \u010dlanove sindikata zato \u0161to, kako stoji u obrazlo\u017eenju u e-savjetovanju, “\u010dlanovi financiraju rad sindikata odnosno kolektivno pregovaranje, a prava ugovorena kolektivnim ugovorima potom se, sukladno va\u017ee\u0107em radnom zakonodavstvu, primjenjuju na sve radnike”.<\/p>\n\n\n\n Iznos koji se dodatno mo\u017ee ugovoriti za \u010dlanove sindikata je pritom ograni\u010den i to tako da na godi\u0161njoj razini ne smije biti vi\u0161i od “dvostrukog iznosa prosje\u010dne godi\u0161nje sindikalne \u010dlanarine sindikata koji su stranke kolektivnog ugovora”.<\/p>\n\n\n\n Kako \u0107e ta odredba na kraju zavr\u0161iti, bit \u0107e zanimljivo pratiti u saborskoj raspravi, a neki dovode u pitanje njenu ustavnost.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, HUP je, kao i tri sindikalne sredi\u0161njice, ve\u0107 skoro dvije godine anga\u017eiran oko pregovora o sadr\u017eaju izmjena ZOR-a, pri \u010demu se u po\u010detku govorilo da \u0107e biti donijet potpuno novi zakon. Od toga se u me\u0111uvremenu odustalo jer su se pregovori sa sindikatima i poslodavcima otegli, a Hrvatska ima obvezu primijeniti dvije europske direktive te pokrenuti reforme zapisane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) do po\u010detka 2023. godine, na osnovu \u010dega potom povla\u010di stotine milijune eura.<\/p>\n\n\n\n HUP-ovci su, o\u010dito, vrlo nezadovoljni rezultatom. Poru\u010dili su sada da u praksi ne\u0107e pregovarati sa sindikatima o pravima iz kolektivnog ugovora koja bi bila ve\u0107a od prava za ostale zaposlenike, a \u0161to se ti\u010de radnog zakonodavstva navode da su s resornim ministrom Marinom Pileti\u0107em dogovorili da se odmah kre\u0107e u izradu posve novog zakona koji bi bio “moderan i fleksibilan” te koji odra\u017eava “stvarno stanje na tr\u017ei\u0161tu rada” gdje postoji problem s nedostatkom radnika.<\/p>\n\n\n\n Zahtjevi poslodavaca<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111u glavnim zahtjevima poslodavaca su, \u0161to su i do sada uporno iznosili, olak\u0161avanje sklapanja i raskidanja ugovora o radu, fleksibilizacija rada na odre\u0111eno radno vrijeme (izmjenama ZOR-a se sada ograni\u010dava da u tri godine mogu biti maksimalno sklopljena tri ugovora na odre\u0111eno), pojednostavljenje odredbe o radnom vremenu te ure\u0111ivanje rada na daljinu i rada od ku\u0107e (to se ure\u0111uje ovim izmjenama ZOR-a, ali HUP time nije zadovoljan).<\/p>\n\n\n\n “Radno aktivni ljudi se iseljavaju u zemlje s fleksibilnim radnim zakonodavstvom \u0161to dokazuje ono na \u0161to poslodavci dugo upozoravaju: rigidno zakonodavstvo ne zna\u010di za\u0161titu radnih mjesta ni radnika; dapa\u010de fleksibilan zakon poma\u017ee otvaranju novih radnih mjesta, napredovanju zaposlenika i rastu njihovog standarda, ali i plasmanu novih investicija”, smatra Weber.<\/p>\n\n\n\n Sve je to, zapravo, posve u suprotnosti s onim \u0161to poru\u010duju sindikati koji za iseljavanje, uz niske pla\u0107e, krive ZOR koji ve\u0107 sada ocjenjuju previ\u0161e fleksibilnim, te smatraju da na tr\u017ei\u0161tu ima previ\u0161e nesigurnih ugovora na odre\u0111eno (to tvrdi i Vlada). Kako poru\u010duje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre\u0161imir Sever, tri sindikalne sredi\u0161njice \u0107e svoje stavove o aktualnim izmjenama ZOR-a, gdje tako\u0111er imaju niz primjedbi, poslati uskoro svim saborskim klubovima zastupnika. Za Severa, nema nikakvog mjesta ve\u0107em fleksibiliziranju ZOR-a, a taj izraz tuma\u010di kao gubitak sigurnosti i prava radnika.<\/p>\n\n\n\n I da se na kraju ponovno vratimo na primjedbe o diskriminaciji ne\u010dlanova sindikata, kojih je bilo i tijekom javnog savjetovanju o ZOR-u.<\/p>\n\n\n\n Poticaj kolektivnom pregovaranju<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ministarstvo rada je odgovorilo da se novom odredbom uspostavlja ravnote\u017ea izme\u0111u financijskih obveza radnika koji su \u010dlanovi sindikata (i to onoga sindikata koji u svom sindikalnom djelovanju pridonosi ugovaranju kolektivnih prava povoljnijih od minimalnih zakonskih) te obveza koje imaju radnici koji nisu uop\u0107e \u010dlanovi sindikata (ili nisu \u010dlanovi sindikata koji je u postupku kolektivnog pregovaranja ishodio povoljnija prava iz radnog odnosa).<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, tuma\u010di da se time daje poticaj kolektivnom pregovaranju u Hrvatskoj te da ni\u010dim nije dovedena u pitanje sloboda udru\u017eivanja odnosno pravo na slobodno organiziranje i kolektivno pregovaranje nego se “promi\u010de sindikalni rad kao dru\u0161tveno po\u017eeljan, ne stvaraju\u0107i pritom prisilu odnosno obvezu niti \u010dlanstva u sindikatu niti bilo kakvog pla\u0107anja na strani radnika”.<\/p>\n\n\n\n Predlo\u017eena zakonska novost je, zaklju\u010duje se u jednom od odgovora na primjedbu iznesenu u javnom savjetovanju, dio obveze iz NPOO-a, a ista “sadr\u017eajno predstavlja kompromisni prijedlog socijalnih partnera”.<\/p>\n\n\n\n \u010cini se, me\u0111utim, da kompromis ipak nije postignut.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima kod nas je 46,5%, \u010dime je Hrvatska u donjem dijelu ljestvice EU-a, kako je objavilo Ministarstvo rada.<\/p>\n\n\n\n