Rekonstrukcija postoje\u0107eg i izgradnja drugog kolosijeka od Kri\u017eevaca do granice s Ma\u0111arskom trenuta\u010dno je najve\u0107i infrastrukturni projekt u na\u0161oj zemlji. Projekt Hrvatskih \u017eeljeznica vrijedan oko 350 milijuna kuna, ve\u0107im se dijelom sufinancira europskim novcem. Nastavlja se njime modernizacija Mediteranskoga koridora.<\/p>\n\n\n\n
\u017deljko i Ivica iz\u00a0Carevdara svakoga dana prebroje i do stotinu kamiona koji pro\u0111u pokraj njihovih ku\u0107a i dovoze gra\u0111evinski materijal za gradnju vijadukta Komari. Iako im kamioni remete san, \u017deljko kao biv\u0161i \u017eeljezni\u010dar zna da je rije\u010d o projektu kakav se gradi jednom u sto godina.
– Ja imam strpljenja i ponosan sam i radostan da se radi drugi kolosijek, rekao je\u00a0\u017deljko Stovodak<\/strong>\u00a0iz Carevdara.
Drugi kolosijek pruge i rekonstrukciju postoje\u0107e radi turska tvrtka Cengiz.
– Na realizaciji projekta trenuta\u010dno sudjeluje pribli\u017eno 600 djelatnika, od toga 75% su radnici iz Turske, a ostalih 25% su hrvatski radnici, istaknuo je\u00a0Mehmet Yilmaz<\/strong>, voditelj projekta Cengiz.
Izgradnja tri vijadukta, 7 mostova, 8 cestovnih nadvo\u017enjaka, 3 podvo\u017enjaka i 9 pothodnika, novi kolodovori i stajali\u0161ta tek su dio s popisa opse\u017enih radova.
– Prakti\u010dki je kompletan projekt aktivan, mogu re\u0107i da se radi na \u010ditavoj du\u017eini od 42 kilometara i sve faze gra\u0111evinskih radova su trenutno u tijeku, osim polaganja tra\u010dnica. Njihov prvi kontigent dolaska na gradili\u0161ta o\u010dekujemo unutar devetog mjeseca, objasnio je\u00a0Ivo Juri\u0107<\/strong>, voditelj projekta H\u017d-a.
–\u00a0\u0160to se ti\u010de fizi\u010dkog napredovanja radova izvedeno je 35% svih radova, a \u0161to se ti\u010de financijskog napretka rije\u010d je o 25%, naveo je Yilmaz.
Uz novu prugu i rekonstrukciju postoje\u0107e modernizirat \u0107e se i obnoviti i elektroenergetska mre\u017ea te sigurnosni i telekomunikacijski ure\u0111aji i tako omogu\u0107iti postizanje brzine vlakova do 160 kilometara na sat.
– Prvi rok ugovorni bio je kraj 2023. godine, ali zbog problema trenutni rok nam je 9 mjesec 2024. godine, izjavio je Juri\u0107.
Iako stvarni tro\u0161kovi gradnje, pove\u0107anje cijena i inflacija, prema\u0161uju ugovorenu vrijednost projekta od 350 milijuna eura, projekt, uvjereni su i investitori i izvo\u0111a\u010d radova, nije upitan. Razlika stvarne i ugovorene cijene investicije ve\u0107a je od 10% pa \u0107e ve\u0107e tro\u0161kove podmiriti dr\u017eava i Europska unija.<\/p>\n\n\n\n