{"id":7933,"date":"2022-09-09T12:59:41","date_gmt":"2022-09-09T11:59:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7933"},"modified":"2022-09-09T12:59:42","modified_gmt":"2022-09-09T11:59:42","slug":"9-9-2022-strategiju-razvoja-ruinirane-zeljeznicke-mreze-donijeli-u-tisini-planiraju-obnovu-ali-ne-zna-se-tko-ce-sve-to-platiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7933","title":{"rendered":"9.9.2022. &#8211; Strategiju razvoja ruinirane \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee donijeli u ti\u0161ini: Planiraju obnovu, ali ne zna se tko \u0107e sve to platiti"},"content":{"rendered":"\n<p>U ti\u0161ini, bez ikakvih najava i kao da je rije\u010d o ne odve\u0107 bitnom dokumentu, sredinom kolovoza na javno je savjetovanje upu\u0107ena Strategija razvoja \u017eeljezni\u010dkog sustava od 2022. do 2032. kojim je dr\u017eava zacrtala svoju &#8220;viziju&#8221; razvoja \u017eeljeznica.<\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od Strategije razvoja odr\u017eivog turizma &#8211; mnogo manje va\u017enog dokumenta s \u010dijom je pripremom javnost bila obavje\u0161tavana u detalje &#8211; dr\u017eava iz nekog razloga nije imala previ\u0161e interesa privu\u0107i pa\u017enju javnosti na ovaj dokument, a za\u0161to je to tako vidi se \u010dim se i\u0161\u010dita \u0161turi materijal koji je zasad u e-savjetovanju prikupio 64 komentara, uglavnom negativnih.<\/p>\n\n\n\n<h3>Upu\u0107ene zamjerke<\/h3>\n\n\n\n<p>Za po\u010detak, dovoljno je re\u0107i kako je Strategija za desetogodi\u0161nji razvoj dotrajalog i ruiniranog \u017eeljezni\u010dkog sustava raspisana na samo 48 stranica te da se odnosi i na 2022., iako je na javno savjetovanje upu\u0107ena prakti\u010dki u posljednjem kvartalu godine koju obuhva\u0107a i iako je upitno kad \u0107e uop\u0107e biti prihva\u0107ena. U njoj izostaje i detaljna analiza postoje\u0107eg stanja sustava koji je kroz desetlje\u0107a nebrige sveden na najni\u017ee razine, ne ra\u010dunaju\u0107i takozvanu SWOT analizu koja je stala na sve skupa dvije stranice i koja nabraja samo na\u010delne probleme &#8211; naprimjer, zastarjele parametre, brzinska ograni\u010denja na mre\u017ei, ka\u0161njenja vlakova i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je vidljivo iz dokumenta, ta je analiza dana na temelju radionica kojima su prisustvovali sudionici \u017eeljezni\u010dkog sustava, no iz komentara koje su dosad u e-savjetovanje upu\u0107ivale zainteresirane stranke, zamjerke su kako je dobar dio dionika bio isklju\u010den iz procesa (recimo, privatni operateri prijevoza tereta, izuzev H\u017d Carga, koji tvrde da dr\u017ee vi\u0161e od 50 posto prevezenog tereta), da se na\u010delni navodi iz dokumenta nikako ne mogu shvatiti kao strate\u0161ko opredjeljenje razvoja \u017eeljeznica, a kamoli kao neka vizija, da nedostaju konkretne mjere, podaci o tijelima odgovornima za njihovu provedbu te ono najva\u017enije &#8211; odakle \u0107e se namaknuti novac da se i\u0161ta od na\u010delno navedenoga provede.<\/p>\n\n\n\n<p>Konkretno, Strategija je zacrtala 13 konkretnih potreba &#8211; modernizaciju i i obnovu mre\u017ee i voznog parka, pobolj\u0161anje ekonomske pozicije dru\u0161tava i kvalitete usluga, smanjenje negativnog utjecaja na okoli\u0161, osiguranje integriranog prijevoza, pobolj\u0161anje infrastrukture za modalni prijevoz i druge, kao i nekoliko pokazatelja uspje\u0161nosti na temelju kojih \u0107e se provjeravati jesu li mjere uspjele.<\/p>\n\n\n\n<p>Do 2032., me\u0111u ostalim, broj putnika treba s 13,5 pove\u0107ati na 20 milijuna, udio obnovljene mre\u017ee s 1,83 di\u0107i na 15,3 posto, modernizirati ukupno 7,87 posto mre\u017ee, a udio ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu s 0,25 posto BDP-a pove\u0107ati na 0,40.<\/p>\n\n\n\n<h3>Bez ozbiljne analize<\/h3>\n\n\n\n<p>Novac kojim bi H\u017d doprinio obnovi mre\u017ee, navodi se, treba namaknuti u prora\u010dunu te napraviti za te svrhe poseban fond, no koliki je iznos potreban da se u 10 godina obnovi \u0161estina ukupne mre\u017ee ne navodi se, niti kako bi ga trebalo osigurati. Prili\u010dnu koli\u010dinu komentara na Strategiju uputio je i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske iz kojega su rekli da je Strategija manjkava jer uop\u0107e ne navodi kakva o\u010dekivanja od \u017eeljezni\u010dkog sustava imamo za 2032., ne navodi konkretne ciljeve koje \u017eeli posti\u0107i niti raspisuje mjere kako to posti\u0107i, a ne spominje ni konkretna tijela koja bi trebala biti odgovorna za njihovu provedbu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Izostala je bilo kakva ozbiljna analiza trenutnog stanja, a nije ni ozbiljnije analiziran proces transformacije i liberalizacije tr\u017ei\u0161ta \u017eeljezni\u010dkih usluga. Nacrt Strategije propustio je i ponuditi ostvarenje primjerenog vrednovanja na\u0161ih prednosti &#8211; geoprometnog polo\u017eaja Hrvatske kroz europsku mre\u017eu glavnih prometnih koridora, kvalitetno me\u0111usobno prometno povezivanje hrvatskih regija&#8221;, izjavio je tajnik Sindikata&nbsp;<strong>Anto Ili\u010di\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Od Ministarstva prometa poku\u0161ali smo dobiti odgovor tko je autor strategije, koliko je za nju pla\u0107eno, kad je i je li proveden javni natje\u010daj, ali do zaklju\u010denja broja nismo dobili odgovor.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/strategiju-razvoja-ruinirane-zeljeznicke-mreze-donijeli-u-tisini-planiraju-obnovu-ali-ne-zna-se-tko-ce-sve-to-platiti-15245418\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:100px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U ti\u0161ini, bez ikakvih najava i kao da je rije\u010d o ne odve\u0107 bitnom dokumentu, sredinom kolovoza na javno je savjetovanje upu\u0107ena Strategija razvoja \u017eeljezni\u010dkog sustava od 2022. do 2032. kojim je dr\u017eava zacrtala svoju &#8220;viziju&#8221; razvoja \u017eeljeznica. Za razliku od Strategije razvoja odr\u017eivog turizma &#8211; mnogo manje va\u017enog dokumenta s \u010dijom je pripremom javnost [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7933"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7933"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7934,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7933\/revisions\/7934"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}