{"id":7924,"date":"2022-08-23T17:59:54","date_gmt":"2022-08-23T16:59:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7924"},"modified":"2022-08-23T18:00:45","modified_gmt":"2022-08-23T17:00:45","slug":"23-8-2022-od-ukupno-35-milijardi-eura-u-obnovu-pruge-zagreb-split-utrosit-ce-se-100-milijuna-iz-hz-a-su-nam-otkrili-i-koliko-ce-to-skratiti-putovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7924","title":{"rendered":"23.8.2022. &#8211; Od ukupno 3,5 milijardi eura, u obnovu pruge Zagreb &#8211; Split utro\u0161it \u0107e se 100 milijuna. Iz H\u017d-a su nam otkrili i koliko \u0107e to skratiti putovanje"},"content":{"rendered":"\n<p><strong><em>U &#8216;desetlje\u0107u \u017eeljeznice&#8217;, kako se opisuje novi investicijski ciklus, u obnovu starih i izgradnju novih pruga planira se ulo\u017eiti oko 3,5 milijardi eura, no ve\u0107ina tog novca oti\u0107i \u0107e na nizinsku prugu od ma\u0111arske granice do Rijeke te na koridor 10 izme\u0111u Slovenije i Srbije. Na pravac Zagreb &#8211; Split, na kojem putovanje danas traje sat vremena dulje nego 2008. godine i \u010dak dva sata dulje nego prije tri desetlje\u0107a, potro\u0161it \u0107e se mrvice<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Kako je tportalu potvr\u0111eno iz tvrtke H\u017d Infrastruktura, njihovim planom investicija predvi\u0111ena su ukupna ulaganja od 751 milijun kuna &#8211; prevedeno, oko 100 milijuna eura. Plasti\u010dno: jedva tri posto sredstava za &#8216;renesansu \u017eeljeznica&#8217; oti\u0107i \u0107e na povezivanje glavnog i drugog najve\u0107eg grada u dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n<p>No zato smo iz iste tvrtke dobili drugo obe\u0107anje: zahvaljuju\u0107i samo ovim zahvatima vrijeme putovanja izme\u0111u Zagreba i Splita ve\u0107 za \u010detiri godine skratit \u0107e se za tre\u0107inu, sa sada\u0161njih vi\u0161e od sedam sati na &#8216;najvi\u0161e \u010detiri sata i 30 minuta&#8217;, a broj radnika za \u010dak 250. Iz dana\u0161nje perspektive u kojoj vlakovi uglavnom prometuju sporo, ali sa zaka\u0161njenjem &#8211; ako se uop\u0107e pojave &#8211; a putnici i turisti ispredaju nevjerojatne pri\u010de dostojne Tre\u0107eg svijeta, najava doista zvu\u010di kao znanstvena fantastika.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i izjava ministra Olega Butkovi\u0107a da \u0107e se ve\u0107 za sedam ili osam godina izme\u0111u ova dva grada putovati &#8216;oko tri sata&#8217;. Kako to misle u\u010diniti, tportal je provjerio u H\u017d Infrastrukturi, jer na njihovoj karti planiranih investicija &#8211;<a href=\"https:\/\/www.hzinfra.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/EU-FONDOVI-KARTA-WEB-22-9-2020-uvecana-.png\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">&nbsp;jo\u0161 uvijek dostupnoj na internetu<\/a>&nbsp;&#8211; ju\u017eno od Ogulina nema nijednog jedinog metra obnovljene ili nove pruge.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8216;Planom investicija za razdoblje od 2022. do 2026. godine na pruzi Zagreb &#8211; Split planirana su ukupna ulaganja od 751 milijun kuna. Navedena ulaganja planiraju se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (332, 5 milijuna kuna) i kreditnim sredstvima (418,5 milijun kuna)&#8217;, ka\u017eu u ovoj tvrtki. Europska sredstva, obja\u0161njavaju, uglavnom \u0107e se potro\u0161iti na modernizaciju pruge izme\u0111u O\u0161tarija, Knina i Splita, a manjim dijelom na uklanjanje &#8216;uskih grla&#8217; na \u017eeljezni\u010dkoj infrastrukturi.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8216;Plan modernizacije dionice pruge O\u0161tarije &#8211; Knin &#8211; Split predvi\u0111a rekonstrukciju kolodvora i ugradnju elektroni\u010dkih signalno-sigurnosnih ure\u0111aja koji omogu\u0107uju uspostavu tzv. me\u0111ukolodvorske ovisnosti i sredi\u0161nje upravljanje prometom. Nakon rekonstrukcije i ugradnje signalno-sigurnosnih ure\u0111aja pove\u0107at \u0107e se propusna mo\u0107 pruge te brzina prometovanja. Poslije modernizacije o\u010dekivano vrijeme putovanja od Zagreba do Splita iznosit \u0107e najvi\u0161e \u010detiri sata i 30 minuta, odnosno bit \u0107e kra\u0107e za 35 posto. Tako\u0111er, navedenim ulaganjem smanjit \u0107e se broj radnika koji upravljaju prometom za vi\u0161e od 250 djelatnika, \u0161to izravno pove\u0107ava operativni omjer H\u017d Infrastrukture d.o.o. Do sada su na dionici O\u0161tarije &#8211; Knin izvedeni gra\u0111evinski radovi na svim predvi\u0111enim rekonstrukcijama kolodvora. Preostalo je izvesti radove na zavr\u0161etku monta\u017ee novoga elektroni\u010dkog signalno-sigurnosnog ure\u0111aja (u nastavku ESSU) u kolodvorima i odjavnicama&#8217;, tvrde u H\u017d Infrastrukturi.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8216;Na dionici Knin &#8211; Split potrebno je gra\u0111evinski rekonstruirati kolodvore Drni\u0161, Perkovi\u0107, Labin Dalmatinski i Ka\u0161tel Stari (rekonstrukcija kolodvora i ugradnja signalno-sigurnosnog ure\u0111aja u kolodvoru Ka\u0161tel Stari ne\u0107e biti financirana iz NPOO-a). Na ostalim kolodvorima ugradit \u0107e se ESSU-ovi na postoje\u0107u kolosije\u010dnu situaciju te \u0107e se obnoviti kolosijeci. Zavr\u0161etak radova i pu\u0161tanje u rad svih ESSU-ova planirani su od 2022. do 2026. godine. Dio opreme za ugradnju (sigurnosno-signalni ure\u0111aji) ve\u0107 je kupljen i isporu\u010den te se natje\u010daji za radove i nadzor o\u010dekuju tijekom 2022. i 2023. godine&#8217;, dodaju u ovoj tvrtki.<\/p>\n\n\n\n<p>Od &#8216;uskih grla&#8217; planirana je izgradnja dva mosta (Kolski put i Kambelovac) te \u0107e oni zamijeniti objekte stare 50 i 77 godina, a planirana je i rekonstrukcija nekoliko usjeka pruge. Za ove poslove pokrenuti su postupci javne nabave.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8216;Kreditnim sredstvima financiraju se radovi na ugradnji elektroni\u010dkih signalno-sigurnosnih ure\u0111aja na dionici Josipdol &#8211; Rudopolje, u kolodvorima Rudopolje, Li\u010dka Jesenica, Blata, Pla\u0161ki i Josipdol. Radovi su u zavr\u0161noj fazi te preostaje isho\u0111enje uporabnih dozvola i rje\u0161enja Agencije za sigurnost \u017eeljezni\u010dkog prometa, \u0161to je planirano u 2023. godini. Na dionici Peru\u0161i\u0107 &#8211; Gra\u010dac za dvije poddionice isho\u0111ene su privremene uporabne dozvole za gra\u0111evinski infrastrukturni podsustav, zidove za za\u0161titu od buke i \u017eeljezni\u010dko-cestovne prijelaze, a isho\u0111enje uporabne dozvole za tre\u0107u poddionicu je u tijeku. Zavr\u0161etak svih radova i isho\u0111enje potrebnih dozvola planirani su u 2023. i 2024. godini&#8217;, tvrde u ovoj dr\u017eavnoj tvrtki. Isti ure\u0111aju trenutno se ugra\u0111uju i na kolodvorima Peru\u0161i\u0107, Gospi\u0107 i Medak te &#8216;odjavnicama&#8217; Studenci i Li\u010dki Osik, a sav ovaj posao navodno \u0107e tako\u0111er zavr\u0161iti u 2024. godini.<\/p>\n\n\n\n<p>Na splitskom podru\u010dju zavr\u0161eni su radovi na stajali\u0161tu Dujmova\u010da, ugovaraju se radovi na stajali\u0161tima \u0160irina i Sveti Kajo te izgra\u0111uju projekti za stajali\u0161te Hrvatske bratske zajednice u centru grada, \u0161to uklju\u010duje rekonstrukciju \u017eeljezni\u010dkog tunela ispod Splita. Ove investicije zapravo su dio projekta splitske prigradske \u017eeljeznice koja bi trebala povezivati centar grada, trajektnu luku, Solin i Ka\u0161tela s obli\u017enjim aerodromom, a mogu\u0107e i Trogirom. Za ovaj projekt ve\u0107 su odra\u0111ene po\u010detne studije i treba utvrditi najpovoljniju trasu za izgradnju preostalih desetak kilometara kroz Ka\u0161tela, no lokalni HDZ-ovci me\u0111usobno su posva\u0111ani pa se ve\u0107 dvije godine ne uspijevaju dogovoriti: politi\u010dka koplja lome oko trase jer se jedna struja zala\u017ee za &#8216;brdsku,&#8217; koja zaobilazi naseljeno podru\u010dje, dok druga &#8211; poja\u010dana stru\u010dnjacima iz Hrvatskih \u017eeljeznica &#8211; upozorava na to da treba postupiti upravo suprotno i postaviti prugu u koridor koji prolazi naseljenim podru\u010djem.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8216;Radi se o projektu koji \u0107e sasvim sigurno dobiti maksimalno financiranje iz europskih fondova jer se radi o intermodalnom principu koji povezuje vi\u0161e oblika prijevoza &#8211; zra\u010dni, cestovni, \u017eeljezni\u010dki i morski. Splitska prigradska \u017eeljeznica jedan je od najpotentnijih projekata u \u017eeljezni\u010dkom sektoru jer \u0107e spajati trajektnu luku s pet milijuna putnika i aerodrom s tri milijuna putnika godi\u0161nje, ali i prostor tri do \u010detiri grada s ukupno 350 tisu\u0107a stanovnika i vrlo izra\u017eenim dnevnim migracijama. Velik dio pruge ispod Splita ve\u0107 je ukopan pod zemlju i treba ga elektrificirati, a na preostalom dijelu trase treba dograditi jedan kolosijek te izgraditi nedostaju\u0107i dio od Ka\u0161tela do aerodroma&#8217;, kazao je neslu\u017ebeno za tportal sugovornik iz Ministarstva prometa.<\/p>\n\n\n\n<p>No i to \u0107e o\u010dito trebati pri\u010dekati.<\/p>\n\n\n\n<p>Zapu\u0161teni hrvatski \u017eeljezni\u010dki sustav, koji je politi\u010dkom odlukom i nedostatkom sredstava pao u sjenu mre\u017ee novih autocesta, u posljednjih petnaest godina spao je s 80 na 20 milijuna putnika godi\u0161nje. Prosje\u010dna brzina vlakova lani je iznosila 44,9 kilometara na sat.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/od-ukupno-3-5-milijardi-eura-u-obnovu-pruge-zagreb-split-utrosit-ce-se-100-milijuna-iz-hz-a-su-nam-otkrili-i-koliko-ce-to-skratiti-putovanje-foto-20220823\" target=\"_blank\">IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:100px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U &#8216;desetlje\u0107u \u017eeljeznice&#8217;, kako se opisuje novi investicijski ciklus, u obnovu starih i izgradnju novih pruga planira se ulo\u017eiti oko 3,5 milijardi eura, no ve\u0107ina tog novca oti\u0107i \u0107e na nizinsku prugu od ma\u0111arske granice do Rijeke te na koridor 10 izme\u0111u Slovenije i Srbije. Na pravac Zagreb &#8211; Split, na kojem putovanje danas traje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7924"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7924"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7924\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7926,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7924\/revisions\/7926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}