Iako Hrvatska ima razgranatu mre\u017eu \u017eeljezni\u010dkih pruga, 635 km na milijun stanovnika, a \u0161to je vi\u0161e od EU prosjeka s 451 kilometrom, ta mre\u017ea je zastarjela s nestandardiziranim parametrima, odnosno ima mali broj kilometara dvokolosije\u010dne i elektrificirane pruge te smo po mnogim pokazateljima na za\u010delju EU po u\u010dinkovitosti \u017eeljezni\u010dkih usluga.<\/p>\n\n\n\n
No, velike investicije, koje se mjere u desecima milijardi kuna, a od kojih su mnoge ve\u0107 krenule, trebale bi omogu\u0107iti da 2032. Hrvatska ima razvijen \u017eeljezni\u010dki sustav koji pru\u017ea kvalitetne usluge dru\u0161tvu i u potpunosti je integriran s drugim granama prometa, stoji u Nacrtu Strategije razvoja \u017eeljezni\u010dkog sustava Republike Hrvatske koji je ovih dana pu\u0161ten u javnu raspravu koja traje do 16. rujna.<\/p>\n\n\n\n
Kako isti\u010du iz resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, konkurentan, inovativan, inkluzivan, siguran i ekolo\u0161ki prihvatljiv \u017eeljezni\u010dki sustav doprinosi pove\u0107anju kvalitete \u017eivota i jednakih prilika za sve te samim time i ispunjenju vizije Nacionalnog razvoja do 2030. godine.<\/p>\n\n\n\n
No, problema je mnogo, od prastare \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, zastarjelog voznog parka, nepovezanosti zra\u010dnih i morskih terminala \u017eeljeznicom preko same organizacije poslovanja \u017eeljezni\u010dkih tvrtki i zakonske regulative.<\/p>\n\n\n\n
Zakasnio 83 minute<\/strong> Kako stoji u samom Nacrtu, godi\u0161nji tro\u0161kovi odr\u017eavanja, obnove i pobolj\u0161anja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture po kilometru linije u Hrvatska prethodnih godina bili su ispod 50% prosjeka EU27, \u0161to je rezultiralo lo\u0161im stanjem infrastrukture te su nu\u017eno potrebne promjene ovih trendova.<\/p>\n\n\n\n Privremeno je zatvoreno 165 km razvrstanih \u017eeljezni\u010dkih pruga. Na \u017eeljezni\u010dkim prugama na kojima se odvija promet najve\u0107a dopu\u0161tena brzina iznosi 77 km\/h, prosje\u010dna ka\u0161njenja putni\u010dkih vlakova na 100 kilometara iznose 5,7 minuta, dok teretnih 140 minuta. Starost uslu\u017enih objekata je vi\u0161e od 40 godina.<\/p>\n\n\n\n Usvajanjem Zakona o strate\u0161kim investicijskim projektima Republike Hrvatske, H\u017d Infrastruktura (H\u017dI) na listu je, do sada, prijavila ukupno devet projekata izgradnje nove te modernizaciju postoje\u0107e \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, a u narednom razdoblju o\u010dekuje se prijava novih projekata. No, problem je \u0161to trenuta\u010dno priprema novih projekta traje i desetlje\u0107e te je nu\u017eno promijeniti zakonsku regulativu.<\/p>\n\n\n\n Poja\u0161njava se da javni prijevoz putnika u \u017eeljezni\u010dkom prijevozu ne mo\u017ee samostalno ponuditi kvalitetniju uslugu javnog prijevoza bez podr\u0161ke i integracije s javnim i privatnim autobusnim prijevoznicama.<\/p>\n\n\n\n \u201cPotrebno je uvesti zajedni\u010dke vozne redove i prijevozne karte, slu\u017ebena mjesta na pruzi prenamijeniti u \u010dvori\u0161ta integriranog prijevoza putnika, uspostaviti kvalitetan sustav za korisnike individualnog prijevoza.<\/p>\n\n\n\n Dodatan problem je \u0161to ne postoje logisti\u010dki centri u unutra\u0161njosti koji omogu\u0107avaju pristup svim prijevoznicima, bilo \u017eeljezni\u010dkim bilo cestovnim, gdje bi se omogu\u0107io pretovar tereta iz\/na \u017eeljeznicu.<\/p>\n\n\n\n Zaposlenici stare<\/strong> \u201cU \u017eeljezni\u010dkom prijevozu u Hrvatskoj u 2020. bilo je zaposleno 8307 osoba \u0161to predstavlja smanjenje za \u010dak 34% u odnosu na 2010. Vi\u0161e od 50% zaposlenih ima prosje\u010dnu \u017eivotnu dob od 51-60 godina, a prosje\u010dna stru\u010dna sprema je srednja\u201d, ka\u017eu iz resornog ministarstva.<\/p>\n\n\n\n U kon\u010danici se do 2032. planira rije\u0161iti i problem H\u017d Carga, koji je jedini dio javnog H\u017d sustava koji posluje na liberaliziranom tr\u017ei\u0161tu s polovi\u010dnim uspjehom, i to tako da mu se prona\u0111e strate\u0161ki partner.<\/p>\n\n\n\n
Koliko je stanje lo\u0161e, pokazuje i situacija s novom, ljetnom linijom Osijek \u2013 Split. Putovanje u idealnim uvjetima traje \u010dak 13 sati, a ve\u0107 prvog dana do\u0161lo je do ka\u0161njenja u dolasku od 83 minute. Radi se o cestovnoj ruti duljine oko 700 km, ako se ide preko Hrvatske, ili 440 km ako se ide preko BiH, i gdje se osobnim automobilom na destinaciju sti\u017ee za 5-6 sati.<\/p>\n\n\n\n
Stoga se upozorava na nu\u017enost kvalitetnog povezivanja \u017eeljeznice sa svim lukama preko mati\u010dnih kolosijeka u kolodvorima te izgradnja logisti\u010dkih centara na podru\u010dju Zagreba, Splita, Vinkovaca, Vara\u017edina i Kri\u017eevaca. Problemi su i kadrovski\u2026<\/p>\n\n\n\n