{"id":7897,"date":"2022-07-24T11:35:42","date_gmt":"2022-07-24T10:35:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7897"},"modified":"2022-07-24T11:36:41","modified_gmt":"2022-07-24T10:36:41","slug":"23-7-2022-vlada-govori-o-renesansi-zeljeznice-a-samo-na-14-mreze-moze-se-voziti-100-kilometara-na-sat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7897","title":{"rendered":"23.7.2022. – Vlada govori o \u201crenesansi \u017eeljeznice\u201d, a samo na 14% mre\u017ee mo\u017ee se voziti 100 kilometara na sat"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatske vlasti najavljuju “desetlje\u0107e za \u017eeljeznicu”, ali pitanje je \u0161to \u0107e biti i s postoje\u0107im projektima koje financira EU.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201eMoramo se, na\u017ealost, nau\u010diti na ka\u0161njenja u \u017eeljeznici. \u017deljeznica nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti. (\u2026) Budu\u0107i da smo izgradili, uglavnom, autoceste, dovr\u0161ili smo tri zra\u010dne luke, luke se grade\u2026 Ovo je desetlje\u0107e za \u017eeljeznicu, ulagat \u0107emo 3,5 milijardi eura. (\u2026) Oboru\u017eajte se strpljenjem, 10 godina \u0107emo graditi koridore, prigradski promet oko Zagreba rekonstruirati. Radit \u0107e se puno, a to na\u017ealost u jednom dijelu zna\u010di i da \u0107e biti ka\u0161njenja\u201c, izjavio je<\/a> nedavno Oleg Butkovi\u0107, ministar mora, prometa i veza u razgovoru za HRT.<\/p>\n\n\n\n

Ho\u0107e li zapu\u0161teni sustav iskoristiti 3,5 milijardi eura?<\/h4>\n\n\n\n

\u017deljezni\u010dki sektor desetlje\u0107ima je zapostavljen, zbog neulaganja je nekonkurentan te se prijevoz sa \u017eeljeznice koja je ekolo\u0161ki prihvatljivija selio na ceste. Na to su godinama upozoravali \u017eeljezni\u010dari kojima je mala satisfakcija \u010dinjenica da se priznaje kako je neulaganje u \u017eeljeznicu bila politi\u010dka odluka. A to je resorni ministar priznao u vi\u0161e navrata.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU isto vrijeme nismo mogli graditi autocestovnu i \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu i sljede\u0107ih desetak godina \u0107e se ulagati glavno u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu. Ove godine \u0107emo obnoviti, otvoriti dionicu pruge Savski Marof \u2013 Zagreb, Zapre\u0161i\u0107 \u2013 Zabok, Vinkovci \u2013 Vukovar, na mnogim dionicama zapravo ve\u0107 gradimo pruge, u petak je donesena odluka za po\u010detak gradnje pruge od Rijeke prema Zagrebu. Moramo biti strpljivi, veliki su to projekti, tra\u017ee i velika financijska sredstva\u201c, kazao je<\/a> u svibnju Butkovi\u0107, tako\u0111er govore\u0107i o 3,5 milijardi eura uglavnom iz fondova Europske unije (EU) i volji da se do 2030. obnovi ve\u0107i dio glavnih koridora u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Iako se ta ciljana 2030. godina isti\u010de, jo\u0161 je od lani jasno da \u0107e se rokovi produ\u017eiti. Jedan od glavnih aduta rekonstrukcije i izgradnje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture svakako je dio nizinske pruge od Zagreba do Rijeke koju se planiralo dovr\u0161iti do 2027. godine<\/a>. No, na tom dijelu nove pruge koja se nalazi na Mediteranskom koridoru (poznatom i pod nazivom Vb koridor) lopata jo\u0161 nije zabijena u zemlju.<\/p>\n\n\n\n

Novi rok za nizinsku prugu je 2030. godina, iako \u0107e biti izglednije da do 2035. godine ne\u0107e biti dovr\u0161ena. Dodatno produ\u017eenje roka<\/a>, naime, predlo\u017eila je sama Europska komisija koja je svjesna da cjelokupna \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea ne mo\u017ee biti dovr\u0161ena u rokovima u kojima bi to doma\u0107e vlasti \u017eeljele.<\/p>\n\n\n\n

\u201cDesetlje\u0107e za \u017eeljeznicu\u201d ili \u201crenesansa \u017eeljeznice\u201d<\/a> doista dobro zvu\u010di. No, pitanje je u kojoj \u0107e to mjeri doista biti renesansa za zapu\u0161teni \u017eeljezni\u010dki sustav. Europska sredstva mogu se koristiti za izgradnju i rekonstrukciju na devet koridora koji su prioritet prometne politike EU. Kroz Hrvatsku prolaze dva prometna koridora \u2013 Mediteranski, odnosno Vb koridor i Rajna-Dunav koridor, poznatiji kod nas kao X koridor. Doma\u0107a \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea ispletena je izvan tih koridora i tu bi Hrvatska trebala ulagati vlastita sredstva u razvoj infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Nizinska pruga koja bi trebala dati modernu infrastrukturu od Rijeke, preko Zagreba do granice s Ma\u0111arskom i njena dionica od Dugog Sela do Kri\u017eevaca slikoviti je primjer \u201erenesanse \u017eeljeznice\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prugu Dugo Selo-Kri\u017eevci platit \u0107emo sami<\/h4>\n\n\n\n

Trenutno najvrjedniji \u017eeljezni\u010dki infrastrukturni projekt Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci koji bi trebao ko\u0161tati 1,5 milijardi kuna, od \u010dega se 85 posto sredstava financira iz EU fondova zapo\u010deo je u ljeto 2016. godine i trebao je biti dovr\u0161en prije dvije godine. Projekt je u probleme zapeo ve\u0107 u startu, u ljeto 2017. godine, kada je jedan od podizvo\u0111a\u010da Hidroelektra po\u010deo propadati. U 2018. Hidroelektra je zamijenjena novim podizvo\u0111a\u010dem, Integral In\u017eenjeringom iz Lakta\u0161a. Iako se o\u010dekivalo da \u0107e jednogodi\u0161nje ka\u0161njenje radova biti nadokna\u0111eno, to se nije dogodilo pa je rok izgradnje produ\u017een.<\/p>\n\n\n\n

Na toj dionici radovi prakti\u010dno stoje, ovog puta zbog DIV Grupe, \u010dlanice konzorcija koja je du\u017ee vrijeme u problemima i trenutno je u predste\u010dajnom postupku. Novi rok za izgradnju je 2023. godina, zadnja godina u kojoj Hrvatska mo\u017ee povu\u0107i sredstva osigurana u prora\u010dunu EU 2014.-2020. godina, no H\u017d Infrastruktura u svom poslovnom izvje\u0161\u0107u za pro\u0161lu godinu kao i planu za teku\u0107u godinu kao rok navodi 2024. godinu (1<\/a>, 2<\/a>, 3<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

\u201eZbog financijskih problema tvrtke DIV grupa radovi se izvode u znatno smanjenom obimu. Od konzorcija tvrtki izvo\u0111a\u010da (DIV Grupa, Dalekovod i Zagreb monta\u017ea) tra\u017ei se da u najkra\u0107em mogu\u0107em roku, sukladno odredbama Ugovora i Zakona o obveznim odnosima, izvr\u0161i preraspodjelu radova izme\u0111u \u010dlanova konzorcija, odnosno da radove za koje je do sada bila zadu\u017eena DIV Grupa preuzme netko od preostala dva \u010dlana konzorcija\u201c, obja\u0161njavaju iz H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Konzorcij trenutno ne pla\u0107a penale zbog ka\u0161njenja radova, obja\u0161njavaju u H\u017d Infrastrukturi, navode\u0107i kako je \u201etijekom izvo\u0111enja projekta bilo i opravdanih okolnosti uslijed kojih je konzorciju produljen rok dovr\u0161etka radova\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDugo Selo \u2013 Kri\u017eevci trebamo zavr\u0161iti do 2023. Mislim da \u0107emo uspjeti u tome, a ako ne uspijemo, projekt \u0107e biti progla\u0161en nefunkcionalnim sa stajali\u0161ta investicija iz europskih fondova i morat \u0107emo ga dovr\u0161iti vlastitim sredstvima\u201c, procijenio je<\/a> lani Damir \u0160o\u0161tari\u0107, ravnatelj Uprave za fondove EU i strate\u0161ko planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Taj veliki infrastrukturnu projekt o\u010dito \u0107e pasti na teret dr\u017eavnog prora\u010duna, samo je pitanje koliko \u0107e dr\u017eavu ko\u0161tati.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRazdoblje do kojega su nam na raspolaganju EU sredstva zavr\u0161ava krajem 2023. godine pa je u ovome trenutku te\u0161ko govoriti o konkretnim iznosima na teret dr\u017eavnoga prora\u010duna\u201c, navode u odgovoru na na\u0161 upit iz H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, radovi na rekonstrukciji postoje\u0107eg i izgradnji drugog kolosijeka \u017eeljezni\u010dke pruge na dionici Kri\u017eevci-Koprivnica-dr\u017eavna granica, prema podacima H\u017d Infrastrukture, izvode se \u201euobi\u010dajenom dinamikom du\u017e cijele dionice duge 42,6 kilometara\u201c, a \u201erok dovr\u0161etka radova je rujan 2024. godine\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatskoj su sredstva za tu trasu dionice nizinske pruge odobrena u listopadu 2016. godine, a s po\u010detkom radova se kasnilo te je izgradnja po\u010dela prije dvije godine. Rok dovr\u0161etka i tog projekta je produ\u017een za devet mjeseci uslijed posljedica pandemije bolesti Covid-19 (1<\/a>, 2<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Kako sada stoji, ta dionica pruge mogla bi biti dovr\u0161ena u isto vrijeme, ako ne i prije dionice Dugo Selo-Kri\u017eevci na kojoj su radovi zapo\u010deli \u010detiri godine ranije.<\/p>\n\n\n\n

Nizinska od Zagreba do Rijeke jo\u0161 u pripremama<\/h4>\n\n\n\n

S druge strane, dionice nizinske pruge od Zagreba do Rijeke jo\u0161 su u pripremnoj fazi.<\/p>\n\n\n\n

Izuzetak je jedino dionica Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac. Za financiranje tog projekta EK je sredstva odobrila prije tri godine, ali radovi zbog \u017ealbenih postupaka nakon odabira izvo\u0111a\u010da radova jo\u0161 nisu krenuli. Dr\u017eavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u lipnju je drugi put odbila \u017ealbu turske tvrtke Kolin In\u015faat Turizm Sanayi ve Ticaret A.\u015e. iz Ankare zbog odabira izvo\u0111a\u010da radova na gra\u0111evinskom i elektroenergetskom \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturnom podsustavu u okviru projekta obnove postoje\u0107eg i izgradnje novog kolosijeka nizinske pruge na dionici Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac. Turska tvrtka je tvrdila da Strabag, koji je odabran kao izvo\u0111a\u010d, ne ispunjava uvjete koji se navode u natje\u010daju (1<\/a>, 2<\/a>, 3<\/a>). Radovi na toj dionici trebali bi biti zavr\u0161eni 2023. godine, ali to je upitno.<\/p>\n\n\n\n

Ministar Butkovi\u0107 nedavno je u razgovoru za Novi list<\/a> istaknuo i pomalo specifi\u010dan problem s kojim se suo\u010davaju u priprema za izgradnju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture \u2013 ka\u0161njenje u izradi projekte dokumentacije za pojedine dionice pruga.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMislim da na \u017eeljeznici moramo puno stvari po\u017euriti, biti ekspeditivniji, ali imamo jo\u0161 jedan problem, s kojim se suo\u010davamo u zadnje vrijeme, a to je ve\u0107 ugovoreno projektiranje, koje kasni. O tome se malo govori u javnosti, ali dio na\u0161ih velikih projektantskih ku\u0107a, koje su ve\u0107 ugovorile poslove projektiranja, zbog odljeva kadrova kasne u predaji projekata. To je velik i ozbiljan problem s kojim se svakodnevno susre\u0107emo\u201c, kazao je Butkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prema njegovim rije\u010dima, trenuta\u010dno zna\u010dajno kasni \u201eprojektiranje nizinske pruge od Karlovca do Rijeke, odnosno \u0160krljeva, kao i dvokolosije\u010dne pruge kroz Rijeku, na dionici \u0160krljevo \u2013 Jurdani\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ho\u0107e li zbog toga kasniti i natje\u010daji za izvo\u0111enje radova, ministar nije mogao sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i, ali je objasnio kako je bilo vi\u0161e sastanaka na tu temu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNe samo na ovom, nego i na drugim projektima, jer \u0107e nam do\u0107i u pitanje rokovi i iskori\u0161tavanje europskih sredstava za njihovu realizaciju. Ne\u0107emo ostati bez europskog financiranja, ali \u0107e biti ugro\u017eena dinamika kori\u0161tenja tih sredstava. Velika su ka\u0161njenja i na projektiranju dionice od Karlovca do Rijeke, gdje projektiranje jo\u0161 nije zavr\u0161eno. Radimo, ponavljam, na iznala\u017eenju rje\u0161enja koje \u0107e ubrzati projektiranje\u201c, kazao je Butkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Iako smo Ministarstvo mora, prometa i veza tra\u017eili dodatna obja\u0161njenja vezana uz taj problem, odgovor nismo dobili.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, H\u017d Infrastruktura na pitanje o ka\u0161njenju u izradi projektne dokumentacije direktno ne odgovora, ve\u0107 navodi za koje su dionice ugovorene usluge projektiranja, \u0161to je do sada napravljeno i koji su ugovorni rokovi. Primjerice, ugovor za projekt \u201eIzrada projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici \u017eeljezni\u010dke pruge \u0160krljevo \u2013 Rijeka \u2013 Jurdani\u201c traje do sredine prosinca ove godine.<\/p>\n\n\n\n

\u201eProjekt je u fazi izrade glavnog projekta i predaje zahtjeva za izdavanje gra\u0111evinske dozvole po pojedinim fazama. U sklopu Ugovora izra\u0111ene su Studija izvodljivosti (FS), Analiza tro\u0161kova i koristi (CBA), Studija utjecaja zahvata na okoli\u0161 i Idejni projekt te je isho\u0111ena Lokacijska dozvola\u201c, navode iz H\u017d Infrastrukture dodaju\u0107i kako je prijava projekta na sufinanciranje EU sredstvima planirana u sije\u010dnju 2023.<\/p>\n\n\n\n

Za dionice Karlovac-O\u0161tarije i O\u0161tarije-\u0160krljevo ugovori za izradu pripremne dokumentacije traju do idu\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n

Na nekada\u0161njem X paneuropskom koridoru trenutno se sredstvima EU odvijaju radovi na 18,7 kilometara pruge od Vinkovaca do Vukovara. Iako je o\u010dekivani rok izgradnje bio kraj srpnja, radovi bi trebali biti gotovi do kraja godine. Do kraja godine se o\u010dekuje i dovr\u0161etak modernizacije i elektrifikacije pruge Zapre\u0161i\u0107-Zabok.<\/p>\n\n\n\n

U desetlje\u0107u ili renesansi \u017eeljeznice glavnina ulaganja bazirana je na sredstvima EU fondova, dakle na dionicama nekada\u0161njih paneuropskih koridora. H\u017d Infrastruktura upravlja s ukupno 2 617 kilometara pruge. I nakon \u0161to se izgradi u prugu se treba ulagati, jer bez ulaganja vrlo brzo padaju i brzine vlakova \u0161to posljedi\u010dno tjera i putnike i teret sa \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n

Za brzine od 100 kilometara projektirano 52 posto pruge, ali\u2026<\/h4>\n\n\n\n

Predpandemijske 2019. godine u redovno odr\u017eavanje pruga H\u017d Infrastruktura ulo\u017eila je 247,71 milijun kuna, u pandemijskoj 2020. godini ulaganja su pala na 227,27 milijuna kuna, a lani su  iznosila 247,98 milijuna kuna. No, u ovoj godini je plan u to redovno odr\u017eavanje ulo\u017eiti daleko manje novaca \u2013 176,98 milijuna kuna. Ve\u0107ina tih sredstava potro\u0161ena je u prvom dijelu godine. To\u010dnije, utro\u0161eno je 147,31 milijun kuna.<\/p>\n\n\n\n

Za brzinu ve\u0107u od 100 kilometara na sat projektirano je 52 posto ukupne duljine pruge u Hrvatskoj. No, u stvarnom svijetu ta se brzina iz godine u godinu vozi na sve manje pruga.<\/p>\n\n\n\n

\u201eS obzirom na stanje odnosno sposobnost pruga u 2021. godini na svega 14 posto ukupne duljine pruga mogu\u0107e je voziti brzinom ve\u0107om od 100 km\/h \u0161to je smanjenje za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu\u201c, navodi se u poslovnom izvje\u0161\u0107u H\u017d Infrastrukture za pro\u0161lu godinu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSmanjenje ukupne duljine pruga na kojima je mogu\u0107e voziti brzinom ve\u0107om od 100 km\/h posljedica je \u010dinjenice da je u 2021. godini duljina pruga na kojima je brzina smanjena ispod 100 km\/h ve\u0107a u odnosu na duljinu pruga na kojima je brzina pove\u0107ana iznad 100 km\/h. Razlog je nedostatan opseg investicijskih radova u odnosu na dotrajalost \u017eeljezni\u010dke pruge na cjelokupnoj \u017eeljezni\u010dkoj mre\u017ei koja se iz godine u godinu pove\u0107ava<\/strong>\u201c, me\u0111u ostalim stoji u tom dokumentu.<\/p>\n\n\n\n

Sa stupanjem na snagu voznog reda 2020.\/2021. u prosincu 2020. godine \u201ebrzina se pove\u0107ala na oko 55 km duljine pruga, a smanjila na oko 275 km, a stupanjem na snagu voznog reda 2021.\/2022. brzina se pove\u0107ala na oko 80 km duljine, uz istovremeno smanjenje na oko 365 km\u201c, navodi se u pro\u0161logodi\u0161njem poslovnom izvje\u0161\u0107u. Ve\u0107 je tada H\u017d Infrastruktura procjenjivala da \u0107e sa stupanjem na snagu \u201evoznog reda 2022.\/2023. u prosincu 2022. godine do\u0107i do pove\u0107anja brzine na oko 90 km i do smanjenja na vi\u0161e od 365 km duljine pruga\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Nacrt<\/a> tog novog voznog reda je objavljen te se na njega mo\u017ee o\u010ditovati do 16. kolovoza. Prema sada\u0161njim informacijama, na dijelu pruga do\u0107i \u0107e do daljnjeg smanjenja brzina kako bi se odr\u017eala sigurnost prometa.<\/p>\n\n\n\n

\u201eS aspekta odr\u017eavanja pruga, a s obzirom na dotrajalost i tehni\u010dko-sigurnosno stanje, svega 35 posto ukupne duljine pruga mogu\u0107e je normalno ili poja\u010dano odr\u017eavati. Na preostalih 65 posto ukupne duljine \u017eeljezni\u010dkih pruga nu\u017eno je obaviti investicijske radove, odnosno ve\u0107e zahvate, a poneke i zatvoriti za promet. Naime, u prethodnih 30-tak godina velik dio pruga bio je izvan ciklusa obnove \u0161to je rezultiralo dotrajalo\u0161\u0107u infrastrukturnih kapaciteta i prekora\u010denjem uporabnog vijeka pru\u017enog gornjeg ustroja, pa vi\u0161e nije mogu\u0107e mjerama redovnog odr\u017eavanja odr\u017eavati pruge u tehni\u010dko uporabnom stanju za siguran tijek prometa po projektiranim brzinama. Iz tog razloga, H\u017d Infrastruktura po potrebi smanjuje brzine kako bi se sada\u0161nji obujam prometa odvijao sigurno i odgovaraju\u0107om dinamikom\u201c, obja\u0161njava se u poslovnom izvje\u0161\u0107u H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

Da bi se negativni trend preokrenuo, prema procjenama H\u017d Infrastrukture, godi\u0161nje bi se trebalo modernizirati ili obnoviti vi\u0161e od 200 kilometara pruga i to tijekom narednih deset godina. Dosada\u0161nje iskustvo pokazuje da je to prevelik zalogaj za Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n

Prosje\u010dna brzina 44,9 kilometara na sat<\/h4>\n\n\n\n

O kvaliteti infrastrukture u kona\u010dnici ovisi i zadovoljstvo putnika. Plasti\u010dno, H\u017d Putni\u010dki prijevoz mo\u017ee imati najmodernije vlakove na svijetu, ali ako voze po lo\u0161oj infrastrukturi brzine ne\u0107e razvijati. Prosje\u010dna komercijalna brzina vlakova lani je bila 44,9 kilometara na sat.<\/p>\n\n\n\n

Iz Vinkovaca se do Zagreba, primjerice, danas vozi 5,5 sati putni\u010dkim vlakom, a brzim 3,8 sati. U 2006. godini putovanje putni\u010dkim vlakom trajalo je ne\u0161to vi\u0161e od \u010detiri sata, a brzim vlakom 2,8 sati. Te 2006. nagibnim vlakom iz Zagreba u Split putovalo se 5,4 sata, dok se danas putuje 6,3 sata.<\/p>\n\n\n\n

No, i pruge koje se izgrade treba odr\u017eavati, u protivnom \u0107e i na njima stvarna brzina padati. Primjerice, 2006. godine brzim vlakom od Vinkovaca do Tovarnika trebalo je 38 minuta. Ta je pruga obnovljena 2012. godine nakon \u010dega je brzi vlak vozio 17, dok danas vozi 22 minute.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, pred nama je desetlje\u0107e \u017eeljeznice. U to se desetlje\u0107e trebalo u\u0107i i sa sveobuhvatnim planom modernizacije i restrukturiranja \u017eeljezni\u010dkog sektora.<\/p>\n\n\n\n

Osnova za taj posao je takozvano Pismo sektorske politike<\/a>, koje resorno ministarstvo prometa izra\u0111uje u suradnji sa Svjetskom bankom, ali i tri \u017eeljezni\u010dke kompanije \u2013 H\u017d infrastrukturom, H\u017d Putni\u010dkim prijevozom i H\u017d Cargom. Taj dokument trebao bi definirati daljnje restrukturiranje tih kompanija, kao i trasirati mjere za financijsku stabilizaciju \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a, kao \u0161to je to napravljeno i u cestarskom sektoru. Iako je njegovo dono\u0161enje planirano za ljeto 2018. godine, nekoliko je puta odga\u0111ano, da bi Vlada pro\u0161log ljeta donijela 16 stranica dokumenta pod nazivom Modernizacija i restrukturiranje \u017eeljezni\u010dkog sektora<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Taj dokument pretpostavlja da \u0107e se do kraja ove godine donijeti Sektorska strategija, kao i Nacionalni plan \u017eeljezni\u010dke infrastrukture \u201es jedinstvenim popisom projekata za modernizaciju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture po redu prioriteta, bez obzira na izvor financiranja te razradom metodologije za izra\u010dun godi\u0161njih radova obnove potrebnih za nastavak djelovanja postoje\u0107e \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U istom roku trebao bi biti donesen i Nacionalni plan upravljanja \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom i uslu\u017enim objektima i razvoja usluga \u017eeljezni\u010dkog prijevoza. Do kraja godine Vlada bi trebala definirati program modernizacije i obnove pruga, bez obzira na izvore financiranja.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatske vlasti najavljuju “desetlje\u0107e za \u017eeljeznicu”, ali pitanje je \u0161to \u0107e biti i s postoje\u0107im projektima koje financira EU. \u201eMoramo se, na\u017ealost, nau\u010diti na ka\u0161njenja u \u017eeljeznici. \u017deljeznica nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti. (\u2026) Budu\u0107i da smo izgradili, uglavnom, autoceste, dovr\u0161ili smo tri zra\u010dne luke, luke se grade\u2026 Ovo je desetlje\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7897"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7897"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7897\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7899,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7897\/revisions\/7899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7897"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7897"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}