Promjena taktike: Umjesto novog Zakona o radu promjena postoje\u0107eg.<\/p>\n\n\n\n
Nakon vi\u0161e od godinu dana od kada se po\u010delo razgovarati o izmjeni radnog zakonodavstva i rada na posve novom zakonskom prijedlogu, pregovara\u010di se vra\u0107aju na po\u010detak. Pregovori oko Zakona o radu (ZOR) se razdvajaju i za dva tjedna bi predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trebali sa socijalnim partnerima \u2013 sindikalnim centralama i Hrvatskom udrugom poslodavaca \u2013 ponovo sjesti za pregovara\u010dki stol.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to smo ranije najavili, radit \u0107e se u dvije faze<\/a>. U prvoj \u0107e se u postoje\u0107i ZOR prenijeti dvije direktive koje sve \u010dlanice Europske unije do po\u010detka kolovoza trebaju ugraditi u nacionalna zakonodavstva, kao i izmjene na koje se Hrvatska obvezala Nacionalnim planom oporavka i otpornosti<\/a> (NPOO), poput reguliranja rada na daljinu, platformskog rada, bolje regulacije ugovora na odre\u0111eno vrijeme. U drugoj fazi bi se otvarala i neka druga pitanja.<\/p>\n\n\n\n Vladi je stalo povu\u0107i sredstva za reforme najavljene NPOO-om. Ukupno je tim planom za podru\u010dja tr\u017ei\u0161ta rada i socijalne za\u0161tite predlo\u017eeno ulaganje od 2,08 milijardi kuna u narednim godinama. Od tog iznosa, za unapre\u0111enje mjera zapo\u0161ljavanja te modernizaciju zakonodavnog okvira na tr\u017ei\u0161tu rada planirano je izdvajanje 1,43 milijarde kuna<\/a>. Dio tih sredstava Vlada \u017eeli povu\u0107i ve\u0107 u ovoj godini, no kako su pregovori o ZOR-u ve\u0107 du\u017ee vrijeme u zastoju, pitanje je bi li zakon bio donesen do kraja godine. Resorno ministarstvo rada ra\u010dunalo je kako \u0107e novi ZOR biti upu\u0107en u javno savjetovanje najkasnije do lipnja, a njegovo dono\u0161enje je planirano do kraja tre\u0107eg tromjese\u010dja.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, najkasnije do 2. kolovoza u nacionalno zakonodavstvo treba prenijeti dvije europske direktive \u2013Direktivu o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji<\/a> kao i Direktivu o ravnote\u017ei izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota roditelja i pru\u017eatelja skrbi<\/a>.<\/p>\n\n\n\n \u201eNe bih rekao da je do\u0161lo do prekida razgovora vezano uz ZOR i da je ovih godinu i pol dana ba\u010deno u vjetar\u201c, izjavio je Dra\u017een Opali\u0107, pomo\u0107nik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gostuju\u0107i u emisiji Hrvatskoga radija \u201cU mre\u017ei Prvog\u201d<\/a> . Podsjetio je da je prvotna ideja bila raditi izmjene i dopune postoje\u0107eg zakona, ali su socijalni partneri na stol stavili puno tema te je resorno ministarstvo izradilo posve novi dokument.<\/p>\n\n\n\n Izmjene ZOR-a do kraja godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eUpravo jer su razgovori bili toliko opse\u017eni, odlu\u010dili smo se do kraja godine donijeti izmjene i dopune ZOR-a gdje \u0107emo rije\u0161iti reforme predvi\u0111ene NPOO-om i dvije direktive\u201c, kazao je Opali\u0107, navode\u0107i kako \u0107e na jesen nastaviti razgovore i o drugim temama.<\/p>\n\n\n\n Kao i u ranijem zakonskom prijedlogu<\/a> i sada resorno ministarstvo predla\u017ee da je ugovor na odre\u0111eno vrijeme iznimka, da se s istim radnikom mogu sklopiti najvi\u0161e tri uzastopna ugovora (bez prekida izme\u0111u jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji nije du\u017ei od tri mjeseca). Ukupno trajanje jednog ili vi\u0161e ugovora na odre\u0111eno vrijeme s istim radnikom ne smije biti du\u017ee od tri godine. Me\u0111utim, s istim radnikom koji je tri godine radio kod poslodavca on mo\u017ee sklopiti novi ugovor na odre\u0111eno samo \u201eako je od prestanka radnog odnosa kod toga poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme proteklo najmanje 12 mjeseci\u201c.<\/p>\n\n\n\n No, postoje i iznimke u kojima taj ugovor mo\u017ee trajati i du\u017ee od ukupno tri godine. Kako se predla\u017ee, ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazo\u010dnog radnika; ako se sklapa sa stranim dr\u017eavljaninom ili osobom bez dr\u017eavljanstva prema posebnim propisima kojima se ure\u0111uje njihov boravak i rad; zbog potrebe dovr\u0161etka rada na projektu koji uklju\u010duje financiranje iz fondova Europske unije; ako je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopu\u0161teno zakonom ili kolektivnim ugovorom.<\/p>\n\n\n\n Predlo\u017eenim zakonskim izmjenama jasno se propisuje da se pla\u0107a odre\u0111uje u bruto iznosu. U va\u017ee\u0107em zakonu se propisuje da pisani ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu me\u0111u ostalim sadr\u017ei podatak o osnovnoj pla\u0107i. Zbog takve odredbe s radnicima su se pla\u0107e znale ugovarati i u neto iznosu.<\/p>\n\n\n\n Dosta detaljnije se regulira ugovor o radu za stalne sezonske poslove. Takav ugovor mo\u017ee se sklopiti na neodre\u0111eno i na odre\u0111eno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme za stalne sezonske poslove, \u201etijekom sezonskog prekida u obavljanju posla, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom mogu mirovati\u201c. U tom slu\u010daju poslodavac radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja te ostaje obveznikom obra\u010dunavanja i pla\u0107anja doprinosa prema posebnom propisu, osim u slu\u010daju da to zatra\u017ei sam radnik.<\/p>\n\n\n\n Krenulo zbog rada na izdvojenom radnom mjestu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rad na izdvojenom radnom mjestu, izra\u017een u vrijeme zatvaranja gospodarstva uslijed pandemije bolesti Covid-19, je klju\u010dno pitanje zbog kojeg se i krenulo u razgovore o izmjenama ZOR-a. To je rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, ve\u0107 se obavlja od ku\u0107e radnika ili na daljinu.<\/p>\n\n\n\n Takav rad se mo\u017ee obavljati kao stalan ili povremen, \u201eako na prijedlog radnika ili na prijedlog poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada, pod uvjetom da narav posla i nizak rizik utvr\u0111en sukladno propisima o za\u0161titi na radu to omogu\u0107ava\u201c.<\/p>\n\n\n\n Ostala je i odredba iz ranijeg prijedloga sveobuhvatnih zakonskih izmjena prema kojoj \u201eu slu\u010daju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekolo\u0161kog incidenta i sl., odnosno u slu\u010daju vi\u0161e sile, poslodavac mo\u017ee, radi nastavka poslovanja te za\u0161tite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad od ku\u0107e\u201c.<\/p>\n\n\n\n No, ako bi takav rad trajao dulje od 30 dana, poslodavac je radniku du\u017ean ponuditi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadr\u017eajem ugovora o radu u slu\u010daju rada na izdvojenom mjestu rada. Ako poslodavac s radnikom koji je roditelj djeteta do navr\u0161enih 14 godina ili je pru\u017eatelj skrbi ne postigne dogovor o radu na izdvojenom mjestu rada, ne mo\u017ee radniku zbog toga otkazati ugovor o radu.<\/p>\n\n\n\n Ugovor o radu na izdvojenom radnom mjestu, me\u0111u ostalim, treba sadr\u017eavati na\u010din mjerenja i evidentiranja radnog vremena; o\u010dekivanom tijeku i sadr\u017eaju poslovnog procesa te opremi i sredstvima rada vezanim za dodjelu i izvr\u0161enje posla, kao i nadzoru te utvr\u0111ivanju u\u010dinka povjerenog posla; sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac du\u017ean nabaviti, instalirati i odr\u017eavati; uporabi vlastitih sredstava rada radnika; naknadi tro\u0161kova nastalih zbog obavljanja posla, koje je poslodavac du\u017ean naknaditi radniku, ako je rad na izdvojenom mjestu ugovoren kao stalan ili u slu\u010daju kada razdoblje rada na izdvojenom mjestu rada traje du\u017ee od mjesec dana neprekidno, osim ako druk\u010dije nije ugovoreno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.<\/p>\n\n\n\n Resorno ministarstvo i dalje smatra da je potrebno pro\u0161iriti dodatni rad pa se radniku koji tjedno radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca ili u nepunom radnom vremenu kod vi\u0161e poslodavaca (ali mu je ukupna tjedna satnica 40 sati) dodatnih osam sati mo\u017ee raditi za drugog ili tre\u0107eg poslodavca. Iznimno se ugovor o dodatnom radu mo\u017ee sklopiti na du\u017ee od osam sati, ali ne du\u017ee od 16 sati tjedno, ako je takav rad sklopljen na odre\u0111eno vrijeme i ne\u0107e trajati du\u017ee od \u010detiri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n Odustalo se od podizanja prekovremenih<\/strong><\/p>\n\n\n\n Odustalo se i od ideje podizanja ukupnog mogu\u0107eg godi\u0161njeg fonda prekovremenih sati sa 180 na 200 sati, osim ako to pitanje nije ure\u0111eno kolektivnim ugovorim. U slu\u010daju kolektivnog ugovora, tako\u0111er se odustaje od liberalizacije, odnosno ostaje sada\u0161nje rje\u0161enje prema kojem se mo\u017ee ugovoriti maksimalno 250 prekovremenih sati godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n I dok se cjelovitim prijedlogom novog ZOR-a predlagalo smanjenje pla\u0107enog dopusta na koji radnik ima pravo tijekom kalendarske godine za va\u017ene osobne potrebe poput sklapanja braka, ro\u0111enja djeteta, te\u017ee bolesti ili smrti \u010dlana obitelji, od te se ideje izgleda odustalo. Trenutnim prijedlogom izmjena ZOR-a, resorno ministarstvo zadr\u017ealo je sedam dana pla\u0107enog dopusta.<\/p>\n\n\n\n Ministarstvo rada je odustalo i od skra\u0107ivanja otkaznog roka u slu\u010dajevima povrede obveze iz radnog odnosa i to na jedan tjedan. Prema sada\u0161njem prijedlogu, zadr\u017eat \u0107e se rje\u0161enje prema kojem u tim slu\u010dajevima radnik ima pravo na polovicu otkaznog roka prema godinama sta\u017ea provedenog kod istog poslodavca.<\/p>\n\n\n\n Odustalo se i od ideje slabljenja za\u0161tite sindikalnog povjerenika pa mu se za vrijeme obavljanja du\u017enosti i \u0161est mjeseci nakon prestanka te du\u017enosti bez suglasnosti sindikata ne smije otkazati ugovor o radu ili ga na drugi na\u010din staviti u nepovoljniji polo\u017eaj u odnosu na ostale radnike. Ranije je predlagano da sindikalni povjerenik ima za\u0161titu samo dok obavlja du\u017enosti i pod uvjetom da je povjerenik sindikata koji ima najmanje pet radnika \u010dlanova zaposlenih kod poslodavca.<\/p>\n\n\n\n Izmjenama ZOR-a ponovo bi se mogao vratiti \u201edoprinos solidarnosti\u201c, ali o tome \u0107e zasigurno biti puno rasprava kako ponovo Ustavni sud ne bi ru\u0161io odredbe ZOR-a. Naime, 2005. godine Ustavni sud je ukinuo \u201edoprinos solidarnosti\u201c kojeg su prema tada\u0161njim odredbama ZOR-a pla\u0107ali ne\u010dlanovi sindikata za kori\u0161tenje pogodnosti Kolektivnih ugovora (1<\/a>, 2<\/a>).<\/p>\n\n\n\n Prema aktualnom prijedlogu ministarstva \u201ekolektivnim ugovorom mogu se ugovoriti posebna, odnosno dodatna prava za \u010dlanove sindikata\u201c. To se ne odnosi na pla\u0107u i materijalna prava poput naknade tro\u0161kova za prijevoz na posao i povratak s posla, dnevnice, dodatak za rad na terenu\u2026<\/p>\n\n\n\n Dodatna prava koja bi se dogovorila za \u010dlanove sindikata primjenjivala bi se na sve \u010dlanove sindikata zaposlene kod poslodavca \u201ebez obzira na utvr\u0111enu reprezentativnost sindikata u skladu s posebnim propisom\u201c.<\/p>\n\n\n\n Detaljno se ure\u0111uje i rad putem digitalne platforme koji je \u201enaplatan rad kojim radnik osobno obavlja posao prema uputama i nalogu poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom posla, a koji se obavlja u okviru registrirane djelatnosti obavljanja usluga informacijskog dru\u0161tva, na osobni zahtjev korisnika, odnosno primatelja usluga\u201c.<\/p>\n\n\n\n Zakonom se \u201epriznaju\u201c posebnosti platformskog rada kod kojeg radnici nerijetko rade preko posrednika (agregatora) te se vrlo detaljno obja\u0161njava \u0161to sve ugovori o radu platformskih radnika trebaju sadr\u017eavati. Hrvatska, i u\u00a0Stajali\u0161tu o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vije\u0107a o pobolj\u0161anju radnih uvjeta putem platformi<\/a>\u00a0zala\u017ee za regulaciju posrednika jer se ve\u0107ina platformskog rada kod nas odvija preko njih.<\/p>\n\n\n\n