Otkazivanje ugovora o radu na neodre\u0111eno ne\u0107e biti olak\u0161ano, a uzastopno se u roku tri godine s radnikom mogu sklopiti najvi\u0161e tri ugovora o radu na odre\u0111eno, uz nekoliko iznimki te izuze\u0107e za sezonske radnike, stoji u aktualnom prijedlogu izmjena Zakona o radu koje se o\u010dekuju do kraja ove godine.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, ne pove\u0107ava se broj dopu\u0161tenih sati prekovremenog rada, ostaju na 180 sati. U dosada\u0161njim pregovorima je bilo, naime, rije\u010di o tome da se prekovremeni pove\u0107aju na maksimalno 220 sati godi\u0161nje, uz mogu\u0107nost ve\u0107eg broja ako se tako dogovori kolektivnim ugovorom, jer se smatralo da se time nadomje\u0161ta dio nedostatka radne snage, kako je to donedavno tuma\u010dio i ministar rada Josip Aladrovi\u0107<\/strong>. Ostalo je, me\u0111utim, da zaposlenik mo\u017ee sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem kako bi za njega radio do osam sati na tjedan, a za to vi\u0161e ne treba tra\u017eiti suglasnost prvog poslodavca. To je pak ministar zamislio kao davanje mogu\u0107nosti radnicima da zarade vi\u0161e ako to \u017eele.<\/p>\n\n\n\n Regulirat \u0107e se i rad na izdvojenom mjestu i to u dva modela, kao rad od ku\u0107e te rad na daljinu, pri \u010demu je ovo drugo vezano za obavljanje posla putem informati\u010dke tehnologije pa \u0107e radnik mo\u0107i sam odre\u0111ivati mjesto rada koje je, zapravo, promjenjivo. Ure\u0111uju se na\u0161iroko i digitalne platforme, odnosno uvode se pojmovi “radnik koji radi putem digitalne radne platforme” te “osoba koja radi putem digitalne radne platforme”.<\/p>\n\n\n\n Prvi ima ugovor o radu, odnosno, ako ga nije sklopio, mo\u017ee se u slu\u010daju sudskog spora na temelju navedenih kriterija pozvati na to da je s njime zapravo zasnovan radni odnos. “Osoba” pak ima druk\u010diji ugovorni odnos, a za nju platforma ili agregator trebaju ugovoriti i osiguranje od nesretnog slu\u010daja te od odgovornosti, ako je rije\u010d o javnom prometu. Prema onome \u0161to smo imali prilike vidjeti, predvi\u0111a se da bi odredbe o platformskom radu stupile na snagu tek 1. srpnja sljede\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n I sindikati i poslodavci o svemu tome, kao i drugim izmjenama koje je Ministarstvo rada uvrstilo u prijedlog izmjena ZOR-a nakon godinu i pol pregovora, tek trebaju dati slu\u017ebeno mi\u0161ljenje. Iako se \u010dini da bi sindikati mogli biti zadovoljniji, Kre\u0161imir Sever<\/strong> iz NHS-a nije sklon takvoj ocjeni dok sve ne prou\u010de i dok pregovori ne zavr\u0161e, \u0161to \u0107e vjerojatno biti ovo prolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Ipak, recimo, izborili su se za to da za\u0161tita sindikalnih povjerenika \u0161est mjeseci nakon prestanka funkcije ostane u tom zakonu iako je u prvoj verziji to bilo izba\u010deno, a \u010dini se da bi mogli izgurati i to da se kolektivnim ugovorima mogu za \u010dlanove sindikata ugovoriti posebna, dodatna prava (osim prava na pla\u0107u i materijalnih prava, kao \u0161to su naknade tro\u0161kova za prijevoz na posao i povratak s posla, dnevnice, dodatak za rad na terenu).<\/p>\n\n\n\n “To bi se moglo odnositi na bo\u017ei\u0107nice, regres, jubilarne nagrade i sli\u010dno”, obja\u0161njava nam Sever. Smatra da u tome nema ni\u0161ta sporno te napominje da je reguliranje tog prava navedeno i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a u HUP-u smatraju da je to problemati\u010dno. Pregovara\u010d u ime poslodavaca Nenad Seifert<\/strong> ka\u017ee da se time diskriminiraju radnici po tome jesu li u sindikatu ili nisu te napominje da je Ustavni sud sli\u010dna zakonska rje\u0161enja ukinuo prija\u0161njih godina.<\/p>\n\n\n\n Ono gdje je Ministarstvo rada, kako se to \u010dini objema stranama, iza\u0161lo u susret poslodavcima je ure\u0111ivanje ugovora o radu sa sezonskim radnicima, gdje se ne ograni\u010dava uzastopni broj ugovora, kao ni sa stranim dr\u017eavljanima ili za potrebe dovr\u0161etka rada na projektu koji uklju\u010duje financiranje iz fondova Europske unije.<\/p>\n\n\n\n Za sezonske poslove mo\u017ee se po tom prijedlogu sklopiti ugovor o radu na neodre\u0111eno i na odre\u0111eno vrijeme, a ako se sklopi ugovor na neodre\u0111eno, “tijekom sezonskog prekida u obavljanju posla, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom mogu mirovati”, a radnik se ne odjavljuje iz obveznih osiguranja te mu se pla\u0107aju doprinosi. On, dodu\u0161e, mo\u017ee tra\u017eiti da ga odjave kako bi se mogao zaposliti kod nekog drugog.<\/p>\n\n\n\n Op\u0107enito je jedan od va\u017enih ciljeva koji je Vlada vi\u0161e puta proklamirala da se smanji rad na odre\u0111eno gdje god je to mogu\u0107e, pogotovo vrlo kratkotrajnih ugovora od nekoliko mjeseci, jer je u tome Hrvatska pri europskom dnu. Do sredine 2026. godine trebala bi taj udjel nesigurnih i nestabilnih ugovora o radu dovesti na 17 posto, kako se obvezala u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.<\/p>\n\n\n\n Kao po\u010detna vrijednost uzet je podatak iz razdoblja od 2017. do 2019. kad je udjel tih ugovora bio na 25 posto, a navodno se u me\u0111uvremenu ve\u0107 pone\u0161to smanjio.<\/p>\n\n\n\n Poslodavci, pomalo razo\u010darano, poru\u010duju kako se nadaju da \u0107e nakon ovih izmjena uslijediti pregovori o “pravoj reformi jer ovo nije reforma”, kako ka\u017ee Seifert. “Fleksibilizacije rada na neodre\u0111eno nema, dapa\u010de, oti\u0161lo se korak unazad”, napominje. U HUP-u stoga smatraju negativnim korakom za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske do\u0111e li do dugoro\u010dne odgode dono\u0161enja novog ZOR-a “kakav imaju gospodarski razvijenije dr\u017eave EU”.<\/p>\n\n\n\n 1. Rad od ku\u0107e i na daljinu mo\u017ee biti stalan ili povremen, a uklju\u010duje i naknadu tro\u0161kova zbog obavljanja posla. “Rad od ku\u0107e” je u domu ili nekom drugom prostoru, a “rad na daljinu” je putem IT-a pa radnik sam odre\u0111uje mjesto rada. U izvanrednim okolnostima (npr. pandemija) poslodavac mo\u017ee bez izmjene ugovora dogovoriti rad od ku\u0107e do 30 dana.<\/p>\n\n\n\n 2. Mogu se sklopiti najvi\u0161e tri uzastopna ugovora na odre\u0111eno u tri godine, a nakon toga novi tek nakon prekida od 12 mjeseci. Ograni\u010denja se ne odnose na sezonce, a ima i drugih iznimki<\/p>\n\n\n\n 3. Ugovori sa sezoncima mogu biti na neodre\u0111eno i na odre\u0111eno, a na neodre\u0111eno vrijeme zna\u010di da nakon sezonskog prekida posla poslodavac ne odjavljuje radnika te pla\u0107a doprinose<\/p>\n\n\n\n 4. Dodatni rad zna\u010di da zaposleni mogu sklopiti dodatni ugovor o radu kod drugog poslodavca do 8 sati tjedno te ne moraju za to tra\u017eiti suglasnost prvog poslodavca<\/p>\n\n\n\n 5. Uvodi se pojam platformskog radnika koji ima ugovor o radu, a navode se i obilje\u017eja posla za koji se smatra da je zapravo zasnivanje radnog odnosa. Postoji i “osoba koja radi putem digitalne platforme” s druga\u010dijim ugovornim odnosom, za nju platforma treba pla\u0107ati osiguranje od nesretnog slu\u010daja te od odgovornosti ako se radi o prometu<\/p>\n\n\n\nSudski spor<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Rad na odre\u0111eno<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Negativan korak<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Dodatni rad do osam sati tjedno i bez dozvole poslodavca<\/strong><\/h3>\n\n\n\n