{"id":7761,"date":"2022-02-04T14:22:59","date_gmt":"2022-02-04T13:22:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7761"},"modified":"2022-02-04T14:23:00","modified_gmt":"2022-02-04T13:23:00","slug":"4-2-2022-poslodavci-i-sindikati-ne-mogu-postici-nikakav-dogovor-oko-novog-zor-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7761","title":{"rendered":"4.2.2022. – Poslodavci i sindikati ne mogu posti\u0107i nikakav dogovor oko novog ZOR-a"},"content":{"rendered":"\n

Pregovori o novom ZOR-u mogli bi se voditi u dvije faze – najprije europske izmjene, a onda nacionalne.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/a><\/em>Najkasnije do 2. kolovoza Hrvatska u nacionalno zakonodavstvo treba prenijeti dvije europske direktive \u2013Direktivu o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji<\/a> kao i Direktivu o ravnote\u017ei izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota roditelja i pru\u017eatelja skrbi<\/a>. Oba EU zakonodavna akta postat \u0107e sastavni dio novog Zakona o radu (ZOR). Me\u0111utim, pitanje je ho\u0107e li Hrvatska na vrijeme odredbe tih zakona ugraditi u nacionalno zakonodavstvo.<\/p>\n\n\n\n

Naime, pregovori o novom Zakonu o radu ozbiljno zapinju te je pitanje ho\u0107e li biti dovr\u0161eni u rokovima u kojima je to zamislilo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.<\/p>\n\n\n\n

Vlada ne\u0107e posti\u0107i zadane rokove<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema planu zakonodavnih aktivnosti<\/a> resornog ministarstva, novi Zakon o radu u javnom savjetovanju trebao bi biti najkasnije do kraja lipnja, dok bi sam propis trebao biti donesen u tre\u0107em tromjese\u010dju, odnosno do kraja rujna. \u017deli li se Vlada dr\u017eati tih rokova, ZOR bi prvo saborsko \u010ditanje trebao pro\u0107i prije 15. srpnja, odnosno stanke u saborskom radu. S obzirom na trenutni tijek pregovora, Vlada \u0107e te\u0161ko ispo\u0161tovati svoje rokove, ali \u0107e i te\u0161ko prenijeti dvije direktive u rokovima do kojih treba prenijeti (jednu do 1. kolovoza, a drugu do 2. kolovoza 2022. godine).<\/p>\n\n\n\n

Socijalni partneri se sla\u017eu da pregovori, zapravo, ne idu.<\/p>\n\n\n\n

Dvije strane \u2013 poslodavci i sindikati \u2013 imaju dijametralno suprotne stavove oko rje\u0161enja za zakonske odredbe koje je predlo\u017eilo resorno ministarstvo, dok sam predlaga\u010d nije siguran \u0161to s predlo\u017eenim rje\u0161enjima \u017eeli. Sudionici razgovora \u0107e tako i re\u0107i kako resornom ministarstvu nedostaje administrativnih kapaciteta za razgovore oko radnog zakonodavstva.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNakon predkonzultativne, konzultativne, postkonzultativne faze, 14 sastanaka u Ministarstvu rada po \u010detiri sata, niti jedan \u010dlanak zakona koji smo pro\u0161li nismo zaklju\u010dili, dogovorili, niti znamo kako \u0107e izgledati. Sve \u0161to smo do sada pro\u0161li jo\u0161 \u0107emo jednom pro\u0107i\u201c, navodi Nenad Seinfert, direktor regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Rijeci i pregovara\u010d poslodava\u010dke strane. Dodaje i kako su predstavnici ministarstva po\u010detkom prosinca uvjeravali \u010dlanove radne skupine da \u0107e s poslom biti gotovi sredinom sije\u010dnja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNemam rije\u010di\u2026 Ne mo\u017eemo se u prosincu pretvarati da \u0107emo u sije\u010dnju zavr\u0161iti, a po\u010detkom prosinca smo pro\u0161li valjda 19 \u010dlanaka zakona. A kada \u0107e idu\u0107ih 290 \u010dlanaka do\u0107i na red?\u201c, oslikava pregovara\u010dki proces Seinfert, dodaju\u0107i kako je na\u010delan dogovor da se s razgovorima nastavi jednom tjedno, a ho\u0107e li ministarstvo postaviti neke nove kalendarske rokove nije poznato.<\/p>\n\n\n\n

Intencija je bila regulacija rada na izdvojenom radnom mjestu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema rije\u010dima Kre\u0161imira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) do sada je radna skupina pro\u0161la 90-tak \u010dlanaka.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMe\u0111utim, od tih 90-tak \u010dlanaka nisam siguran da mogu re\u0107i da ih je 15 dogovoreno\u201c, navodi Sever, dodaju\u0107i kako ovi pregovori o ZOR-u \u201enisu pregovori kako smo navikli\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Vlada je, kao \u0161to smo ranije pisali<\/a>, sa sindikatima i poslodavcima pod naletom pandemije bolesti Covid-19 pokrenula konzultativne razgovore o izmjeni radnog zakonodavstva u 2020. godini, a ti su razgovori zatvoreni u prolje\u0107e pro\u0161le godine. Iako je intencija zakonskih izmjena bila bolje ure\u0111enje rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada od ku\u0107e, kao i regulacija platformskog rada te rada na odre\u0111eno vrijeme, Vlada je \u0161ire zapasala u ZOR. Socijalnim partnerima u listopadu pro\u0161le godine dostavljen je prijedlog novog zakonskog rje\u0161enja kojim se, pod krinkom boljeg ure\u0111enja pojedinih zakonskih instituta, zapravo dodatno dereguliraju radni odnosi.<\/p>\n\n\n\n

Primjerice, dozvoljena gornja granica od 180 prekovremenih sati na razini godine (odnosno 250 ako je to ugovoreno kolektivnim ugovorom) podi\u017ee se na 200 sati, dok u slu\u010daju kolektivnog ugovora nema ograni\u010denja. U razgovorima tripartitne skupine ta je gornja granica podignuta na 220 sati, na tra\u017eenje poslodavaca.<\/p>\n\n\n\n

Prekovremeni rad posebno je specifi\u010dan za radnike koji rade u dopunskom radu, odnosno, uz puno radno vrijeme kod jednog poslodavca, dodatno rade i za drugog. Dio radnika u dopunskom radu mogao bi godi\u0161nje odraditi i 300 prekovremenih sati.<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo je svojim prijedlogom zakona smanjilo i za\u0161titu sindikalnih povjerenika, skratilo trajanje pla\u0107enog dopusta, skratilo otkazne rokove u pojedinim situacijama. Iako to slu\u017ebeno nije predmet zakonodavnih izmjena, na samim razgovorima su poslodavci zatra\u017eili i deregulaciju postupka otkazivanja ugovora o radu. No, to, barem za sada, nije pro\u0161lo kao tema.<\/p>\n\n\n\n

Tripartitna radna skupina za izmjenu ZOR-a sastaje se svakog petka, a uo\u010di susreta resorno ministarstvo \u0161alje temu razgovora, odnosno poglavlje o kojem \u0107e se pregovarati. Nerijetko se podloga za razgovore \u0161alje pred kraj radnog vremena dan uo\u010di pregovora pa je pitanje koliko se kvalitetno sindikalna i poslodava\u010dka strana mogu pripremiti. Osim toga, pregovara\u010dima nerijetko sti\u017eu izmijenjeni prijedlozi u zadnji tren.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU pokrenutom postupku redefiniranja radnog zakonodavstva, provedene su iscrpne konzultacije o cjelokupnoj materiji va\u017ee\u0107eg Zakona o radu, kako bi se na kvalitetan na\u010din pripremili za tripartitni rad Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o radu. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je, kao stru\u010dni nositelj izrade Nacrta, u cilju transparentnog pristupa izradi zakonskog teksta, materiju prijedloga budu\u0107ih normi izradilo kako u vidu cjelovitog teksta, tako i u tabli\u010dnom prikazu po pojedinim radno pravnim institutima\u201c, navode na na\u0161 upit iz resornog Ministarstva rada.<\/p>\n\n\n\n

Dodaju kako je \u201estru\u010dni nositelj\u201c, odnosno Ministarstvo, \u201eocijenio da bi takav na\u010din rada pridonio lak\u0161em razumijevanju i usugla\u0161avanju stavova na tripartitnoj razini, uva\u017eavaju\u0107i \u010dinjenicu da se ne radi o pregovorima, ve\u0107 o zajedni\u010dkom radu Radne skupine na Nacrtu prijedloga zakona\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Radna skupina do sada je pro\u0161la kroz niz instituta novog zakona. Razgovaralo se tako i o radu na odre\u0111eno vrijeme, radu na izdvojenom radnom mjestu, radnom vremenu, pla\u0107ama.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKao i svim dosada\u0161njim provedenim i zavr\u0161enim postupcima vezanim uz dono\u0161enje Zakona o radu u svim navedenim institutima uo\u010davaju se interesna pitanja socijalnih partnera za koje je, zbog njihovog izrazitog zna\u010daja, potrebno izdvojiti vi\u0161e vremena kako bi se o njima postiglo suglasje i dogovor\u201c, navode iz resornog ministarstva. No, na pitanje ho\u0107e li u nekom trenutku \u201epresje\u0107i\u201c kako bi stigli zacrtane rokove \u2013 ne odgovaraju.<\/p>\n\n\n\n

Iako se resorno ministarstvo nada \u0161to kvalitetnijem tekstu kojeg \u0107e iznjedriti radna skupina, do njega \u0107e se te\u0161ko do\u0107i. Jasno je to i iz \u010dinjenice da niti jedna raspravljena stvar nije zaklju\u010dena.<\/p>\n\n\n\n

Dijametralno suprotstavljene pozicije sindikata i poslodavaca u osnovi zna\u010de da se sindikati zala\u017eu za ve\u0107u za\u0161titu radnika, odnosno sigurnost radnog mjesta, dok se poslodavci zala\u017eu za ve\u0107u fleksibilizaciju.<\/p>\n\n\n\n

Premda je Hrvatska u samom vrhu zemalja Europske unije po ra\u0161irenosti ugovora na odre\u0111eno vrijeme i na samom dnu prema brzini zapo\u0161ljavanja visokobrazovanih mladih ljudi, predlo\u017eeno ograni\u010davanje ugovora na najvi\u0161e tri uzastopna u roku od tri godine poslodava\u010dkoj strani nije sjelo. Dok sindikati takvo rje\u0161enje podr\u017eavaju, poslodavci bi pove\u0107ali broj uzastopnih ugovora u trogodi\u0161njem razdoblju zbog sezonskih poslova u poljoprivredi, turizmu, ugostiteljstvu.<\/p>\n\n\n\n

HUP dvoji o podacima DZS-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O radu na odre\u0111eno odr\u017ean je i poseban sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici Dr\u017eavnog zavoda za statistiku jer HUP u pitanje dovodi podatke o razmjerima takvog rada.<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u010cinjenica je da je stanje jo\u0161 gore od onog \u0161to slu\u017ebene statistike pokazuju, jer se u te podatke uklju\u010duju samo poslodavci koji zapo\u0161ljavaju vi\u0161e od 10 radnika\u201c, navodi Sever, podsje\u0107aju\u0107i kako je 90 posto prvih ugovora na odre\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n

Poseban je problem rad na izdvojenom radnom mjestu zbog kojeg se i krenulo u zakonodavne izmjene. Predlaga\u010d zakona je predvidio mogu\u0107nost i da sam radnik zatra\u017ei od poslodavca da radi na izdvojenom radnom mjestu. Poslodavci, me\u0111utim, tra\u017ee da u slu\u010daju kada sami radnici zatra\u017ee rad na izdvojenom radnom mjestu ili rad na daljinu, oni nisu du\u017eni snositi tro\u0161kove na koje \u0107e radnik ubudu\u0107e imati pravo kod takvog rada (primjerice dio re\u017eijskih tro\u0161kova, telefona).<\/p>\n\n\n\n

\u201eAko je to benefit radnika, ako je to on tra\u017eio, onda poslodavac radnika treba educirati za rad na siguran na\u010din, a radnik je sam odgovoran za uvjete u kojima radi. Poslodavac zapravo niti ne zna od kuda radnik radi\u201c, veli Seinfert. Kada sam poslodavac radnika uputi na rad na izdvojenom mjestu, kako veli, mo\u017ee se razgovarati o minimalnoj naknadi tro\u0161kova koja bi bila neoporeziva.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, Sever isti\u010de kako bez obzira bilo poznato ili nepoznato mjesto rada na izdvojenom radnom mjestu, i kada takav rad radnik tra\u017ei, pravila moraju postojati.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMoraju se znati uvjeti takvog rada, mora se dogovoriti kako osigurati za\u0161titu na radu na takvom mjestu, primjerice putem osiguranja. I svakako, radno vrijeme mora biti definirano\u201c, isti\u010de Sever. Radno vrijeme je jedno od spornih pitanja kod rada na izdvojenom radnom mjestu, kao \u0161to je sporno i pitanje isklju\u010denja (prava radnika da se nakon radnog vremena ne odaziva na pozive poslodavca).<\/p>\n\n\n\n

Poslodavci smatraju kako kod rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada na daljinu, radnik sam bira kada \u0107e raditi, dok sindikati tra\u017ee definiranje radnog vremena.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNe postoji ni\u0161ta \u0161to nije prijeporno\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201e\u017dao mi je to re\u0107i, ali svi su instituti o kojim smo razgovarali prijeporni. Rad na daljinu, ugovori na odre\u0111eno vrijeme, prekovremeni rad. Ne postoji ni\u0161ta \u0161to nije prijeporno\u201c, navodi Seinfert.<\/p>\n\n\n\n

S tim se sla\u017ee i Sever. No, nagla\u0161ava kako bi vladina strana trebala odigrati klju\u010dnu ulogu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVlada bi trebala znati i\u0161\u010ditati znakove vremena. Ljudi se iseljavaju prije svega zbog malih primanja, nestalnih oblika rada, a potom i drugih razloga\u201d, nagla\u0161ava Sever, dodaju\u0107i kako se i ovim zakonskim prijedlogom zapravo ta nesigurnost radnog mjesta oja\u010dava te bi Vlada, \u017eeli li zadr\u017eati radnu snagu, trebala po\u010deti druga\u010dije razmi\u0161ljati i postaviti zakon da im pru\u017ei vi\u0161e stabilnosti. A to se ne doga\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePrema radnicima se svi sli\u010dno postavljaju, bez obzira bili na vlasti lijevi ili desni\u201c, zaklju\u010duje Sever, dodaju\u0107i kako bi najgora stvar bila da ministarstvo donese rje\u0161enje \u201epreko koljena\u201c, kao \u0161to je svojedobno u\u010dinjeno s mirovinskom reformom. Od nje je Vlada morala odustati nakon \u0161to su sindikati u referendumskoj inicijativi \u201e67 je previ\u0161e\u201c<\/a> prikupili 708 713 vjerodostojnih potpisa protiv mirovinske reforme.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od primjera dodatne nesigurnosti koja se uvodi su rje\u0161enja za nejednak raspored radnog vremena, ali i mogu\u0107e dodatno pove\u0107anje godi\u0161njeg fonda prekovremenih sati.<\/p>\n\n\n\n

Radna skupina za izradu ZOR-a, tako, niti o jednom pitanju koje taj zakon pokriva do sada nije postigla niti na\u010delan dogovor. Pritom su pre\u0161li tek tre\u0107inu \u010dlanaka prijedloga zakona te nisu blizu razgovora o reguliranju platformskog rada koji \u0107e tako\u0111er biti kamen spoticanja.<\/p>\n\n\n\n

Da cijeli postupak ide presporo sla\u017eu se sve strane koje u njemu sudjeluju. No, resorno ministarstvo, kako se mo\u017ee i\u0161\u010ditati iz njegova odgovora, za sada nema namjeru ubrzati proceduru.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUva\u017eavaju\u0107i \u010dinjenicu da Zakon o radu predstavlja op\u0107i radno pravni propis te da je propis od op\u0107eg interesa, Radna skupina i dalje intenzivno radi na \u0161to kvalitetnijem zakonskom tekstu, koji \u0107e u skladu s propisanom procedurom biti objavljen na javnom savjetovanju\u201c, isti\u010du iz resornog ministarstva, navode\u0107i kako je postupak javnog savjetovanja od iznimne va\u017enosti \u201ebudu\u0107i da pru\u017ea mogu\u0107nost davanja primjedbi i mi\u0161ljenja svim zainteresiranima, prije izrade Kona\u010dnog prijedloga zakona koji se upu\u0107uje u zakonodavnu proceduru\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d takvom stavu resornog ministarstva, o\u010dito je da radna skupina do sada nije uspjela posti\u0107i dogovor niti oko jednog \u010dlanka budu\u0107eg Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n

Ideja o dvije faze<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, na radnoj skupini je otvoreno pitanje koje bi moglo promijeniti tijek budu\u0107ih razgovora o novom ZOR-u. Izesenena je, naime, ideja o mogu\u0107em dono\u0161enja zakona u dvije faze i to zbog \u010dinjenice da sve zemlje \u010dlanice EU-a do kolovoza u nacionalno zakonodavstvo trebaju prenijeti direktive o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te o ravnote\u017ei izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Tako postoji mogu\u0107nost da se u prvoj fazi postoje\u0107i ZOR uskladi s tim direktivama, a da se nakon toga nastave razgovori o ostalim zakonodavnim izmjenama. To je za sada ideja o kojoj se jo\u0161 treba razgovarati na tripartitnoj razini, odnosno na relaciji Vlade, sindikata i poslodavaca. Razgovor, pa i mogu\u0107i dogovor oko razdvajanja pregovora o novom ZOR-u, trebao bi se zbiti u narednim tjednima. No, ako se takav dogovor postigne, i dalje je pitanje ho\u0107e li Hrvatska do kolovoza uspjeti prenijeti direktive u svoje zakonodavstvo jer su i one sadr\u017eaj otvorenih pitanja oko kojih se ne mo\u017ee posti\u0107i dogovor na radoj skupini.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pregovori o novom ZOR-u mogli bi se voditi u dvije faze – najprije europske izmjene, a onda nacionalne. Najkasnije do 2. kolovoza Hrvatska u nacionalno zakonodavstvo treba prenijeti dvije europske direktive \u2013Direktivu o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji kao i Direktivu o ravnote\u017ei izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota roditelja i pru\u017eatelja skrbi. Oba EU […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7761"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7761"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7761\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7762,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7761\/revisions\/7762"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7761"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7761"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7761"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}