{"id":7746,"date":"2022-01-23T20:24:29","date_gmt":"2022-01-23T19:24:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7746"},"modified":"2022-01-23T20:25:45","modified_gmt":"2022-01-23T19:25:45","slug":"23-1-2022-vlakovi-nam-voze-47-km-h-prije-se-dode-do-pariza-iz-londona-nego-od-zagreba-do-kotoribe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7746","title":{"rendered":"23.1.2022. – Vlakovi nam voze 47 km\/h: \u2018Prije se do\u0111e do Pariza iz Londona, nego od Zagreba do Kotoribe\u2018"},"content":{"rendered":"\n

Iz EU fondova obnovljena su tek 33 kilometra pruge, redovito je mogu\u0107e odr\u017eavati tek 35% mre\u017ee, obnova cijele infrastrukture trajat \u0107e 40 godina<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prvi se u vlak ukrcao u Zagrebu, drugi u Londonu.<\/p>\n\n\n\n

Jedan putuje oko 130 kilometara, do Kotoribe, a drugi na vikend u Pariz, u drugu dr\u017eavu i na putovanje na kojemu \u0107e prije\u0107i oko 470 kilometara.<\/p>\n\n\n\n

Do grada zaljubljenih sti\u0107i \u0107e za dva sata i dvadesetak minuta, srknuti jednu kavu i mo\u017eda pojesti sendvi\u010d, a ve\u0107 oko podneva \u0161etat \u0107e ispod Eiffelova tornja, gledati prolaznike iz Caffe Flora ili razgledavati orgulje u poznatoj Sacr\u00e9-Coeur.<\/p>\n\n\n\n

Sve \u0107e to na\u0161 sretnik iz Velike Britanije uspjeti obaviti dok \u0107e na drugoj strani svijeta, bespu\u0107ima kontinentalne Hrvatske, tra\u010dnicama iz Austro-Ugarske pomalo puhati jedno umorno H\u017d-ovo vozilo.<\/p>\n\n\n\n

U trenutku dok ubrza do 40-ak kilometara na sat, putniku u dotrajalom kupeu sad \u0107e se ve\u0107 \u010diniti da Hrvatskom juri poput kineti\u010dkog projektila, iako \u0107e mu u stvarnosti do odredi\u0161ta trebati i do pet i pol sati, uz \u010dak dva presjedanja, u Zapre\u0161i\u0107u i potom u Zaboku.<\/p>\n\n\n\n

Dodu\u0161e, upoznat \u0107e domovinu – stat \u0107e na 37 postaja, a u Zapre\u0161i\u0107u \u0107e se baviti i fiskulturom jer \u0107e za promjenu vlaka imati samo 14 sekundi.<\/p>\n\n\n\n

Uspije li uhvatiti novo vozilo, od Zapre\u0161i\u0107a do Kotoribe divit \u0107e se \u017eeljezni\u010dkim postajama Kru\u0161ljevca, Tur\u010dina, \u010cehovca ili Donjeg Mihaljevca, a do Kotoribe \u0107e sti\u0107i za ne\u0161to manje od \u0161est sati.<\/p>\n\n\n\n

Dobro bi bilo kad bi to bio jedini takav slu\u010daj, ali tra\u017eilica na stranicama H\u017d Putni\u010dkog prijevoza otkriva nam da jednake pute\u0161estvije podrazumijeva i putovanje vlakom od Zagreba do Daruvara (put je to koji traje i do sedam sati, s time da smo uspjeli prona\u0107i rekordnu liniju koja put od 130 kilometara prelazi 16 sati), a linija Zagreb – Rijeka ve\u0107 je odavno opjevana.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno, me\u0111unarodna linija vlaka izme\u0111u Pariza i Amsterdama putovat \u0107e samo 3 sata i 19 minuta, a Madri\u017eani \u0107e do Barcelone, udaljene \u010dak 619 kilometara, direktnim vlakom sti\u0107i za samo dva sata i 50 minuta.<\/p>\n\n\n\n

Razlog?<\/p>\n\n\n\n

Onaj formalno-pravni, koji su nam dostavili iz H\u017d Infrastrukture, ka\u017ee da je rije\u010d o me\u0111unarodnim prugama na relacijama europskih gradova s nekoliko milijuna stanovnika vi\u0161e nego \u0161to ima cijela Hrvatska, a na kojima se posti\u017eu brzine izme\u0111u 300 i 500 kilometara na sat.<\/p>\n\n\n\n

“Rije\u010d je o velikim aglomeracijama koje su me\u0111usobno gospodarski povezane pa postoji iznimno velika potreba za svakodnevnim putovanjima brojnih ljudi na tim relacijama. Gradnja, odr\u017eavanje i svakodnevni pogon na takvim prugama vrlo su skupi. U Republici Hrvatskoj ne mo\u017ee se dokazati potreba, niti isplativost gradnje \u017eeljezni\u010dkih pruga za brzine vi\u0161e od 200 km na sat. Premali je broj stanovnika i premale su njihove potrebe za svakodnevnim putovanjem na relacijama du\u017eim od 300 km unutar dr\u017eave”, poru\u010dili su iz dr\u017eavne tvrtke.<\/p>\n\n\n\n

Mogu\u0107e da je to to\u010dno, da u Hrvatskoj doista nema potrebe za takvim brzinama, ali treba li jedna turisti\u010dka zemlja, u godini u kojoj promovira odr\u017eivi turizam, inzistirati na tome da ti vlakovi putuju brzinom barem oko 150 kilometara na sat? Recimo, Srbija se upravo pohvalila \u010dinjenicom da su postigli dosad najve\u0107u brzinu vlaka u zemlji, \u010dak 181 km na sat.<\/p>\n\n\n\n

Da bi kontinent trebao biti za sat, dva povezan s glavnim morskim sredi\u0161tima, a da bi do Jadrana vlakom turisti trebali mo\u0107i pristizati iz na\u0161ih najva\u017enijih emitivnih tr\u017ei\u0161ta?<\/p>\n\n\n\n

Zasad, to je mogu\u0107e samo sezonskim vlakovima iz \u010ce\u0161ke, Slova\u010dke, Ma\u0111arske i Austrije, kojima je lani prevezeno 115.000 turista ukupno, no te\u0161ko je govoriti o udobnosti putovanja kad znamo da su linije iz Praga za Rijeku putovale i vi\u0161e od 15 sati.<\/p>\n\n\n\n

Kako je vidljivo iz izvje\u0161\u0107a obiju H\u017d-ovih tvrtki – i H\u017d Infrastrukture i H\u017d Putni\u010dkog prijevoza – danas je od ukupne duljine \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee u zemlji, a to je oko 2800 kilometara, brzinom od 140 do 160 kilometara na sat mogu\u0107e putovati na samo 112,5 kilometara, a najve\u0107im se dijelom, na oko 800 kilometara mre\u017ee, ipak vozi izme\u0111u 41 i 60 kilometara u \u0161ezdeset minuta.<\/p>\n\n\n\n

U prosjeku, H\u017d-ovi vlakovi voze brzinom oko 47 kilometara na sat, a o efikasnosti mre\u017ee najbolje govori \u010dinjenica da je \u010de\u0161ki prijevoznik Regiojet, koji je linije iz Praga za Jadran uveo 2020., tek lani uspio isposlovati liniju do Splita jer ona prije dvije godine nije bila mogu\u0107a iz tehni\u010dkih razloga.<\/p>\n\n\n\n

Pravi razlog, dakle, manje le\u017ei u veli\u010dini i napu\u010denosti doma\u0107ih gradova, a puno vi\u0161e u \u010dinjenici da je dr\u017eava desetlje\u0107ima nezainteresirano gledala propast \u017eeljezni\u010dkog sustava, dopustiv\u0161i da on dotraje ne samo u smislu me\u0111unarodnog prometa, i lokalnog, da se izgubi s bilo kakve mape europskih prometnih sustava, a da ne spominjemo nepostoje\u0107a prava potro\u0161a\u010da i sve silne muke koje obje \u017eeljezni\u010dke dr\u017eavne tvrtke imaju kad je rije\u010d o va\u017ee\u0107im europskim propisima.<\/p>\n\n\n\n

Nebriga o stanju infrastrukture najbolje se i\u0161\u010ditava iz izvje\u0161\u0107a za 2020. godinu u kojem stoji da je na podru\u010dju Hrvatske elektrificirano samo 35 posto pruga, da dva kolosijeka ima samo 10,5 posto sustava, a da je redovito mogu\u0107e odr\u017eavati samo 35 posto mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj ostatak, naime, toliko je zapu\u0161ten i dotrajao da treba ve\u0107e investicijske radove, neki \u010dak i zatvaranje, a sve kao posljedicu posljednjih 30-ak godina kad je ve\u0107ina pruga bila izvan ciklusa obnove pa mjerama normalnog, redovitog odr\u017eavanja na njima vi\u0161e nije mogu\u0107e odr\u017eavati optimalne brzine vo\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Ovako se doslovno navodi u izvje\u0161\u0107u H\u017d Infrastrukture, tvrtke zadu\u017eene za upravljanje \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom i investicijama u taj ruinirani sustav.<\/p>\n\n\n\n

Deklarativno, dakle, za uspostavu funkcionalnog \u017eeljezni\u010dkog prometa potrebna su ulaganja, no tempom kakvim se to radi u H\u017d Infrastrukturi, mnogi od nas za \u017eivota ne\u0107e ugledati brze vlakove.<\/p>\n\n\n\n

Prema dostupnim podacima, ta je kompanija u 2020. godini uspjela obnoviti ne\u0161to malo vi\u0161e od 30 kilometara dotrajale mre\u017ee, a lani je brojka dosegnula 76,4 kilometra.<\/p>\n\n\n\n

U dvije godine, dakle, obnovilo se i moderniziralo stotinjak kilometara postoje\u0107e \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee pa bi kompletna obnova dotrajalog sustava, a prema izra\u010dunima H\u017d Infrastrukture rije\u010d je o du\u017eini od 1800 kilometara, trajala minimalno 40 godina. Iz tvrtke poru\u010duju da \u0107e to sigurno i\u0107i br\u017eim tempom.<\/p>\n\n\n\n

– S obzirom na ukupnu du\u017einu \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee i vrijeme proteklo od zadnje obnove, u sljede\u0107ih desetak godina godi\u0161nje bi se trebalo obnoviti od 180 do 200 km pruga, a dodatno i odgovaraju\u0107i nu\u017eni broj sporednih kolosijeka u \u017eeljezni\u010dkim kolodvorima. Napominjemo da kod velikih infrastrukturnih projekata koji se u pravilu odnose na rekonstrukciju postoje\u0107e i gradnju nove \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, od faze pripreme do realizacije projekta pro\u0111e i do nekoliko godina. Pri tome prije svega mislimo na dugotrajne postupke isho\u0111enja dozvola, rje\u0161avanje imovinsko-pravnih poslova, a naposljetku i na postupke javne nabave koje usporavaju \u017ealbe bilo za izra\u0111iva\u010da studijske i projektne dokumentacije ili izvo\u0111a\u010da radova – poru\u010duju iz kompanije.<\/p>\n\n\n\n

Mogu\u0107e, dakle, da \u0107e obnova mre\u017ee mo\u017eda biti gotova i za 20 godina, ali mo\u017eemo li to \u010dekati?<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, najve\u0107i europski nacionalni \u017eeljezni\u010dki operateri sve vi\u0161e razumiju va\u017enost uloge koju \u0107e \u017eeljeznica odigrati u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena, posebno odr\u017eivog turizma koji, s pojavom korone i prizemljenjem dobrog djela zra\u010dnog prometa, ra\u010duna upravo na neke odr\u017eivije modalitete prijevoza.<\/p>\n\n\n\n

Evo, npr. primjer austrijski OBB, nacionalni operater koji je predvodnik renesanse opet iznimno popularnih no\u0107nih vlakova i koji je od 13. prosinca pro\u0161le godine svoj program no\u0107nih vlakova NightJet obogatio za novu, 25. po redu liniju koja putuje na relaciji Be\u010d – Pariz.<\/p>\n\n\n\n

No, to je tek sitnica: samo u 2022. godini, OBB najavljuje investiciju u \u017eeljeznice od 870 milijuna eura u dosad najve\u0107em ekspanzijskom programu u povijesti te zemlje.<\/p>\n\n\n\n

Do 2025. trebala bi biti gotova nova dvokolosije\u010dna, elektrificirana pruga na liniji Graz – Klagenfurt, \u010dime \u0107e putovanje izme\u0111u te dvije destinacije trajati 45 minuta, elektrificirat \u0107e se pruga od Be\u010da do Bratislave, u travnju se otvara nova \u017eeljezni\u010dka postaja na Matzleinsdorfer Platzu, a pro\u0161iruje se i \u010detverokolosije\u010dna ekstenzija linije izme\u0111u Meidlinga i Modlinga.<\/p>\n\n\n\n

Kako to da austrijska ulaganja nisu zako\u010dena kompliciranim postupcima javnih nabava, nije poznato, no razumijevanju kriti\u010dnosti stanja hrvatskih \u017eeljeznica pridonijet \u0107e kratka statistika o na\u010dinu na koji je sustav dosad iskoristio novac iz fondova EU, a koji bi trebao biti glavni izvor za investiranje u zastarjelu mre\u017eu.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima iz H\u017d Infrastrukture, novcem iz fondova, uklju\u010duju\u0107i i pretpristupne, dosad su sagra\u0111ena samo 33,4 kilometara nove pruge, a dosad najpoznatiji projekt, pruga na relaciji Dugo Selo – Kri\u017eevci, kasni tri godine i najranije \u0107e biti gotova do polovine 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n

Osim s ulaganjima, obje tvrtke kontinuirano imaju problema s po\u0161tivanjem europskih direktiva i procedura vezanih uz za\u0161titu potro\u0161a\u010da, a neke su toliko apsurdne da se postavlja pitanje kome uop\u0107e slu\u017ee \u017eeljeznice?<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima regulatora, Hrvatske regulatorne agencije za mre\u017ene djelatnosti, od 2018. godine do danas nad obje \u017eeljezni\u010dke tvrtke pokrenuto je 18 nadzora, \u010desto zbog prigovora korisnika, a utvr\u0111ene su i brojne nepravilnosti.<\/p>\n\n\n\n

Recimo, pokazalo se da na slu\u017ebenim mjestima H\u017d-a Putni\u010dki prijevoz stoje obavijesti koje nisu namijenjene putnicima, a onih koje bi im trebale, poput voznog reda, \u010desto nema, da ih prijevoznik pravovremeno ne obavje\u0161tava o ka\u0161njenjima, niti im daje podr\u0161ku u takvim situacijama, a tijekom 2020. regulator je morao intervenirati i zato \u0161to su se putnici na kolodvoru u Koprivnici, gdje je vlak stajao, smrzavali u kupeima jer nije bilo grijanja.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, utvr\u0111eno je da prijevoznik nije izradio planove za izvanredne situacije, ali i da obje tvrtke imaju diskriminiraju\u0107a pravila prema dostupnosti prijevoza za osobe smanjene pokretljivosti.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najapsurdnijih nepravilnosti u posljednje vrijeme bila je ona kad je otkriveno da H\u017d Infrastruktura na dijelu kolodvora i postaja uop\u0107e nema izvje\u0161ene vozne redove. Ondje gdje ih ima nerijetko su neto\u010dni, a na nekim postajama u vrijeme nadzora nije bilo \u010dak ni naziva postaje.<\/p>\n\n\n\n

Kako je za Jutarnji objasnio izvanredni profesor na Fakultetu prometnih znanosti Borna Abramovi\u0107, \u017eeljeznica je u Hrvatskoj godinama bila zanemarivana zbog velikih ulaganja u ceste, a organizacijske rekonstrukcije koje su se pak radile zbog direktiva Europske unije, \u010desto su se uvodile bez razumijevanja \u0161to \u0107e to zna\u010diti za funkcioniranje \u017eeljeznice u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, Abramovi\u0107 upozorava su fondovi EU samo jedan od izvora financiranja \u017eeljeznica te da bi se trebali koristiti za modernizaciju nacionalnih, ali i strate\u0161kih pravaca EU, kao i da bi velike projekte EU trebalo razdvojiti od H\u017d Infrastrukture koja bi se trebala baviti upravljanjem.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li Hrvatska uop\u0107e uhvatiti korak s modernim europskim \u017eeljezni\u010dkim sustavima?<\/p>\n\n\n\n

– Kad politika odlu\u010di, kao \u0161to je recimo odlu\u010dila u Austriji da je \u017eeljeznica sada\u0161nji i budu\u0107i nositelj razvoja prometnog sustava zemlje odnosno nacije, u tom \u0107e slu\u010daju \u017eeljeznica u Hrvatskoj biti osu\u0111ena na uspjeh. Nevjerojatno pozitivan primjer je tvrtka RegioJet koja ve\u0107 dvije godine vozi komercijalne vlakove bez subvencija izme\u0111u \u010ce\u0161ke i Hrvatske. Sasvim je sigurno da je \u017eeljeznica u EU, ali i Hrvatskoj budu\u0107nost – ka\u017ee Abramovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, H\u017d Putni\u010dki prijevoz bilje\u017ei kontinuirani pad broja putnika za \u0161to se, stoji u njihovu odgovoru, krivac detektira u Gradu Zagrebu i \u010dinjenici da je 2012. godine odustao od besplatnog prijevoza za socijalne kategorije.<\/p>\n\n\n\n

Napominju, me\u0111utim, da je u 2021. godini, pandemiji unato\u010d, zaustavljen pad broja putnika, kao i da tvrtka od 2014. godine naovamo posluje s pozitivnim rezultatom, \u0161to prije nije bio slu\u010daj. – Koronakriza ostavila je znatne posljedice, a suo\u010deni sa znatnim padom broja putnika i prihoda, u\u010dinjeni su maksimalni napori da bi se odr\u017ealo stabilno poslovanje uz \u0161to manje reduciranje linija. Osim toga, pokrenut je pilot-projekt besplatnog javnog \u017eeljezni\u010dkog prijevoza djece i u\u010denika osnovnih i srednjih \u0161kola koji \u0107e trajati do prosinca 2022. godine i koji ve\u0107 sada bilje\u017ei pove\u0107an interes za putovanje vlakom. U tri mjeseca ostvareno je vi\u0161e od milijun putovanja – poru\u010dili su iz H\u017d Putni\u010dkog prijevoza na na\u0161e pitanje kako misle motivirati putnike da ponovno odaberu vlak kao najatraktivnije prijevozno sredstvo. Puno se nade pola\u017ee u nabavu novih vlakova koji \u0107e napokon biti opremljeni rampama za ulazak i izlazak putnika u invalidskim kolicima te prostorom za bicikle, no Abramovi\u0107 upozorava da \u0107e oni biti skromno iskori\u0161teni izostane li modernizacija pruge. I za kraj, o atraktivnosti doma\u0107eg \u017eeljezni\u010dkog sustava mo\u017eda najbolje govori \u010dinjenica da, liberalizaciji tr\u017ei\u0161ta unato\u010d, Hrvatska i dalje ima samo jednog operatera koji pru\u017ea usluge putni\u010dkog prijevoza.<\/p>\n\n\n\n

Razlog?<\/p>\n\n\n\n

– Osim H\u017d Putni\u010dkog prijevoza, dosad nije bilo interesa drugih pravnih osoba za pru\u017eanje usluga. \u017deljezni\u010dki prijevoznik RCC-Croatia d.o.o postoje\u0107u dozvolu za pru\u017eanje usluga teretnog prijevoza dopunio je dozvolom za pru\u017eanje usluga i putni\u010dkog prijevoza, ali nije po njoj postupao – poru\u010dili su iz H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n

U zemlji u kojoj su autobusi i automobili i dalje puno br\u017ei od vlakova, to i nije tako \u010dudno.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz EU fondova obnovljena su tek 33 kilometra pruge, redovito je mogu\u0107e odr\u017eavati tek 35% mre\u017ee, obnova cijele infrastrukture trajat \u0107e 40 godina Prvi se u vlak ukrcao u Zagrebu, drugi u Londonu. Jedan putuje oko 130 kilometara, do Kotoribe, a drugi na vikend u Pariz, u drugu dr\u017eavu i na putovanje na kojemu \u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7746"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7746"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7746\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7749,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7746\/revisions\/7749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7746"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7746"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7746"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}