{"id":7723,"date":"2021-12-23T11:10:33","date_gmt":"2021-12-23T10:10:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7723"},"modified":"2021-12-23T11:12:10","modified_gmt":"2021-12-23T10:12:10","slug":"23-12-2021-sve-dosadasnje-izmjene-radnog-zakonodavstva-smanjivale-su-zakonsku-zastitu-radnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7723","title":{"rendered":"23.12.2021. – Sve dosada\u0161nje izmjene radnog zakonodavstva smanjivale su zakonsku za\u0161titu radnika"},"content":{"rendered":"\n

U tri desetlje\u0107a po \u010detvrti put se ide u sveobuhvatne izmjene ZOR-a.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Predstavnici Vlade, sindikalnih centrala i poslodava\u010dke udruge prije blagdana jo\u0161 \u0107e jednom sjesti za zajedni\u010dki stol kako bi razgovarali onovom Zakonu o radu (ZOR).<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/a>Od kada je u listopadu vladina strana socijalnim partnerima predstavila svoje vi\u0111enje budu\u0107e radni\u010dke Biblije, odr\u017eano je nekoliko sastanaka, ali dogovora o njegovim odredbama jo\u0161 nema. Razgovori se nastavljaju u idu\u0107oj godini, kada se vladina strana nada i da \u0107e novi zakon stupiti na snagu.<\/p>\n\n\n\n

U dosada\u0161njoj povijesti Hrvatska je donijela tri Zakona o radu, premda su neke cjelovitije promjene tog temeljnog propisa koji ure\u0111uje radne odnose prolazile pod egidom \u201eizmjene i dopune\u201c. \u010cetvrti je u pripremi. No, svaki od zakona kojima se do sada reguliralo podru\u010dje radnih odnosa do\u017eivljavao je i brojne promjene. Primjerice, aktualni ZOR donesen 2014. godine, manje izmjene do\u017eivio je 2017. i 2019. godine kada je uskla\u0111ivan s europskim zakonodavstvom, odnosno s 15 direktiva koje je trebalo prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.<\/p>\n\n\n\n

Prvi zakon temeljen je na njema\u010dkim iskustvima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je prvi Zakon o radu<\/a> dobila 1995. godine i temeljen je na njema\u010dkim iskustvima u podru\u010dju radnog zakonodavstva, posebno u dijelu prestanka ugovora o radu, produ\u017eene primjene pravnih pravila, radni\u010dke participacije kroz radni\u010dka vije\u0107a (1<\/a>, 2<\/a>, 3<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Do dono\u0161enja ZOR-a iz 1995. godine sustav radnih odnosa bio je prilago\u0111en \u201eposebnom obliku (samoupravnog) socijalizma\u201c, navodi \u017deljko Poto\u010dnjak, profesor na Katedri radnog i socijalnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je i jedan od autora doma\u0107eg radnog zakonodavstva u izlaganju \u201eRazvoj i daljnji izazovi razvoja hrvatskog radnog zakonodavstva\u201c<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Prvim Zakonom o radu iz \u201995. godine napu\u0161tena je statusna i uvedena ugovorna koncepcija radnih odnosa te je, me\u0111u ostalim, ure\u0111en pisani oblik ugovora o radu u skladu s europskim direktivama. Zakon je sadr\u017eavao i prve odredbe o zabrani diskriminacije, tako\u0111er u skladu s europskim direktivama, regulirao je malog poslodavca.<\/p>\n\n\n\n

Iako je rad na odre\u0111eno vrijeme bio ure\u0111en i propisima iz socijalisti\u010dkog doba, on je dodatno reguliran prvim ZOR-om kao iznimka \u201ekada za to postoji stvaran i va\u017ean razlog\u201c, pri \u010demu uzastopni ugovori nisu smjeli trajati du\u017ee od tri godine.<\/p>\n\n\n\n

Prvi Zakon o radu donesen u Hrvatskoj stvorio je temelje za osnivanje tripartitnog Gospodarsko-socijalnog vije\u0107a, ali je i iz radnog zakonodavstva izbacio radnika. Umjesto prava i obaveza radnika, taj je zakon regulirao prava i obaveze zaposlenika.<\/p>\n\n\n\n

Tada\u0161njim zakonskim novinama sindikati nisu bili zadovoljni. Pune dvije godine s tada\u0161njom vladom koju je vodio Nikica Valenti\u0107 vodili su se pregovori o ZOR-u, sindikati su se bunili, ali zna\u010dajnijih industrijskih akcija nije bilo. U kona\u010dnici, dogovor o novom ZOR-u zaklju\u010den je uz tele\u0107u koljenicu u podrumu Muzeja za umjetnost i obrt gdje se nalazio tada popularan restoran \u201eKod Drageca\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Izmjenama vratili radnike, ali s manjim pravima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U obliku u kakvom je donesen, zakon je opstao \u0161est godina, a njegove zna\u010dajnije izmjene su uslijedile 2001. te posebno krajem 2003. godine. Prve izmjene, me\u0111u ostalim, skratile su radno vrijeme sa 42 na 40 sati tjedno, ali i uvele pravilo primjene povoljnijeg prava za radnika. Promijenjena je definicija malog poslodavca te olak\u0161ane odredbe o otpu\u0161tanju radnika kod njih, dok je roditeljski dopust za blizance, trojke, \u010detvorke, odnosno vi\u0161e djece jednake dobi skra\u0107en s tri na dvije godine.<\/p>\n\n\n\n

Iako je 2001. godine tada\u0161nja vlada Ivice Ra\u010dana u zakon vratila radnika, njegova prava po\u010dela ja \u201egrickati\u201c. Sna\u017enije rezanje uslijedilo je izmjenama i dopunama zakona iz 2003. godine kada su prepolovljeni otkazni rokovi, dok su otpremnine smanjenje s pola neto pla\u0107e po godini sta\u017ea na tre\u0107inu bruto pla\u0107e po godini sta\u017ea. Uvedeni su novi oblici rada \u2013 rad putem agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje te rad na izdvojenom radnom mjestu koji je danas \u201eokida\u010d\u201c za novo preslagivanje radnog zakonodavstva.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, tada\u0161nje su zakonske izmjene ozakonile \u0161trajk solidarnosti, ali i uvele doprinos solidarnosti koje su trebali pla\u0107ati ne\u010dlanovi sindikata. No, Ustavni sud<\/a> je 2005. godine sru\u0161io odredbu o doprinosu solidarnosti.<\/p>\n\n\n\n

Zakonske novine iz 2003. godine<\/a>, me\u0111utim, izmjene su do\u017eivjele i prije intervencije Ustavnog suda. Nakon promjene vlasti, HDZ-ova Vlada je u prolje\u0107e 2004. godine vratila odredbe o roditeljskom dopustu do tri godine za blizance, tre\u0107e i svako slijede\u0107e dijete.<\/p>\n\n\n\n

Zakon donesen u ekonomskoj krizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Potpuno novi Zakon donesen je u jeku zadnje ekonomske krize, 2009. godine u vrijeme Jadranke Kosor. Pravdan je sveobuhvatnijim uskla\u0111ivanjem s pravnom ste\u010devinom EU, a donio je dodatnu fleksibilizaciju, prvenstveno u organizaciji radnog vremena.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e od godinu dana trajali su tada\u0161nji pregovori Vlade sa sindikatima i poslodavcima, pra\u0107eni prosvjedima radnika. Sindikalne centrale su, tako, u travnju 2008. godine na Trgu bana Jela\u010di\u0107a okupile 50 tisu\u0107a prosvjednika koji su tra\u017eili kako ograni\u010davanje rada na odre\u0111eno vrijeme, tako i ve\u0107e pla\u0107e, reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava (1<\/a>, 2<\/a>). To se smatra najve\u0107im sindikalnim prosvjedom u Hrvatskoj koji je organiziran ne samo zbog radnog zakonodavstva, ve\u0107 i bukte\u0107e ekonomske krize.<\/p>\n\n\n\n

Taj je zakon donio ve\u0107e promjene u radnom vremenu jer je uskla\u0111en s direktivom koja regulira to podru\u010dje pa je, primjerice, prekovremeni rad skra\u0107en na osam s deset sati, dodatno su regulirane odredbe o preraspodjeli radnog vremena, uvedena su ograni\u010denja na mjese\u010dnoj i godi\u0161njoj razini kod prekovremenog rada. Radi uskla\u0111ivanja s pravnom ste\u010devinom EU, mijenjane su odredbe o kolektivnim vi\u0161kovima radnika.<\/p>\n\n\n\n

No, niti godinu dana od dono\u0161enja tog Zakona, tada\u0161nja ga je Vlada poku\u0161ala izmijeniti, odnosno ukinuti produ\u017eenu primjenu pravnih pravila iz kolektivnih ugovora, a sve kako bi u jeku krize mogla redefinirati obaveze prema zaposlenima u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama. Uslijedio je silovit sindikalni odgovor kroz organizaciju referendumske inicijative protiv izmjena ZOR-a.<\/p>\n\n\n\n

\u201eJeste li za zadr\u017eavanje va\u017ee\u0107ih zakonskih odredbi o produ\u017eenoj primjeni pravnih pravila sadr\u017eanih u kolektivnim ugovorima i o otkazivanju kolektivnih ugovora\u201c, glasilo je pitanje iz tada\u0161nje sindikalne referendumske inicijative. U periodu od 9. do 23. lipnja 2010. godine, sindikati su prikupili podr\u0161ku 813 016 gra\u0111ana, dijelom i na valu nezadovoljstva gra\u0111ana tada\u0161njom gospodarskom i socijalnom situacijom u zemlji. Sindikalna referendumska inicijativa vladu je natjerala da odustane od predlo\u017eenih zakonskih izmjena (1<\/a>, 2<\/a>, 3<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Pitanje produ\u017eene primjene pravnih pravila iz kolektivnih ugovora ponovo je 2012. godine reaktivirala vlada Zorana Milanovi\u0107a koja je pribjegla do tada nevi\u0111enoj praksi \u2013 Zakonom o reprezentativnosti izmijenila je ZOR i produ\u017eenu pravnu primjenu Kolektivnih ugovora ograni\u010dila na tri mjeseca (1<\/a>, 2<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Zakon iz 2009. godine u dva je navrata mijenjan (2011. i 2013.) kako bi se popravile lo\u0161e prenesene direktive, odnosno kako bi se zakon dodatno uskladio s pravnom ste\u010devinom EU. Tim je izmjenama kod rada na odre\u0111eno vrijeme propisano da se ograni\u010denje od tri godine ne odnosi na prvi ugovor na odre\u0111eno vrijeme, ve\u0107 on mo\u017ee trajati i du\u017ee od tri godine. Agencijama za privremeno zapo\u0161ljavanje, pak, dozvoljeno je da se bave posredovanjem pri zapo\u0161ljavanju.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i ZOR<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i ZOR u primjeni je od kolovoza 2014. godine, a proteklih godina je neznatno mijenjan zbog daljnjeg uskla\u0111ivanja s pravnom ste\u010devinom EU. O tom su zakonu pregovori po\u010deli 2013. godine kada je tada\u0161nja koalicijska Vlada SDP-a predlo\u017eila sna\u017enu fleksibilizaciju ZOR-a i, me\u0111u ostalim, odustajanje od sustava otpremnina u slu\u010daju otkaza. Njih je trebao zamijeniti sustav kapitalizirane \u0161tednje, ali se pod pritiskom sindikata od toga odustalo.<\/p>\n\n\n\n

Tada\u0161nje izmjene radnog zakonodavstva poklopile su se s mirovinskom reformom, ali i namjerom Vlade da uvede takozvane \u201emini poslove\u201c. Od njih se, ipak, odustalo nakon javnog savjetovanja u kojem je ideja pokopana i od strane radnika koji su iselili u razvijene zemlje i jedini su im izvor prihoda takvi nesigurni poslovi.<\/p>\n\n\n\n

Socijalni partneri su, pak, s Mirandom Mrsi\u0107em, tada\u0161njim ministrom rada i mirovinskog sustava vodili nikada neizvjesnije pregovore tijekom kojih su postizani dogovori ga\u017eeni (1<\/a>, 2<\/a>, 3<\/a>). Saborske rasprave o zakonu pra\u0107ene su radni\u010dkim zvi\u017educima s Markova trga. No, povijest se ponovila pa je SDP ponovo vodio vladu koja je dodatno olabavila za\u0161titu radnika, donose\u0107i fleksibilnije radno zakonodavstvo.<\/p>\n\n\n\n

Te su zadnje izmjene radnog zakonodavstva dodatno fleksibilizirale rad agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje, otvorena je mogu\u0107nost dopunskog rada za drugog poslodavca do osam sati tjedno, kao i ustupanja radnika unutar povezanih poduze\u0107a. Iz zakona je nestala obveza poslodavca da radnika zaposli na drugim poslovima ako je vi\u0161ak, odnosno da ga obrazuje ili osposobi za rad na drugim poslovima, dodatno je regulirano pitanje preraspodjele radnog vremena, omogu\u0107eno uvo\u0111enje banke radnih sati.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, u radno zakonodavstvo ponovo je vra\u0107ena odredba o produ\u017eenoj primjeni kolektivnih ugovora i nakon njihova isteka. Prava iz kolektivnog ugovora tako vrijede tri mjeseca od isteka kolektivnog ugovora.<\/p>\n\n\n\n

Intervencije obrazlo\u017eene pandemijom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Aktualne razgovore o izmjenama radnog zakonodavstva potaknula je kriza izazvana pandemijom bolesti Covid-19, ali i poku\u0161ajem nesvakida\u0161nje intervencije aktualne vlade u va\u017ee\u0107e propise pod krinkom pandemije.<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo rada tako je u o\u017eujku pro\u0161le godine pripremilo zakon koji je trebao privremeno derogirati odredbe ZOR-a \u2013 Zakon o ure\u0111enju radnih odnosa u okolnostima epidemije bolesti COVID-19. On je trebao suspendirati dio odredbi ZOR-a dok traje pandemija koronavirusa. Ideja o tom posebnom zakonu \u017eivjela je svega dva dana. Vlada se povukla nakon o\u0161tre reakcije doma\u0107ih sindikata, ali i Europske konfederacije sindikata koja je premijeru Andreju Plenkovi\u0107u uputila o\u0161tro pismo zbog namjere derogiranja radnih i socijalnih prava radnika u Hrvatskoj \u2013 i to u vrijeme kada je Hrvatska predsjedala Europskom unijom.<\/p>\n\n\n\n

Nakon fijaska s poku\u0161ajem derogacije odredbi ZOR-a, resorno ministarstvo krenulo je pripremati posve novi zakon koji je u listopadu ove godine predstavljen socijalnim partnerima. Iako se tvrdilo da je njegova svrha, prije svega, bolja regulacija rada na izdvojenom mjestu, odnosno rada od ku\u0107e kojeg su vlasti od po\u010detka pandemije poticale, kao i regulacija platformskog rada te rada na odre\u0111eno vrijeme po kojem je Hrvatska u samom vrhu EU, predlo\u017eene izmjene daleko su \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n

Tako se, me\u0111u ostalim, predla\u017ee smanjenje pla\u0107enog dopusta, pove\u0107ava se ukupan broj prekovremenih sati koje radnik tijekom godine smije odraditi. Iako je zakonski maksimum za prekovremeni rad 180 sati godi\u0161nje, u nekim slu\u010dajevima radnici \u0107e mo\u0107i raditi i 300 prekovremenih sati godi\u0161nje. Predla\u017ee se i ukidanje mogu\u0107nosti otpremnine za radnika koji je stekao uvjete za starosnu mirovinu (iako ugovor o radu ne\u0107e prestajati po sili zakona kada radnik navr\u0161i 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea). Izmjenama se udara i na sindikate pa bi sindikalni povjerenici za\u0161titu u\u017eivali samo dok obna\u0161aju tu du\u017enost.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, dr\u017eava poku\u0161ava regulirati rad radnika na digitalnim platformama, ali i bolje propisati odredbe za rad od ku\u0107e te uvesti stro\u017ea ograni\u010denja za ugovore na odre\u0111eno vrijeme. No, u pregovorima se otvaraju i teme koje sam predlaga\u010d izmjena radnog zakonodavstva nije predlo\u017eio te je pitanje kako \u0107e izgledati novi ZOR kojeg \u0107e resorno ministarstvo uputiti u daljnju proceduru. Za sada se ne nazire ni kada bi taj dokument trebao ugledati svjetlo dana jer socijalni partneri i Vlada nisu niti blizu konkretnih dogovora o njegovim odredbama.<\/p>\n\n\n\n

Sve izmjene radnog zakonodavstva u pro\u0161losti smanjivale su zakonsku za\u0161titu radnika, koliko god se vlasti trudile objasniti kako su pripremile moderniji zakon. U kojoj \u0107e mjeri zakon o kojem se tek razgovara nastaviti taj trend i ho\u0107e li sindikati uop\u0107e, u pandemijskim uvjetima, imati prostora za eventualne industrijske akcije kojima bi sprije\u010dili daljnju fleksibilizaciju tek \u0107e se vidjeti.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U tri desetlje\u0107a po \u010detvrti put se ide u sveobuhvatne izmjene ZOR-a. Predstavnici Vlade, sindikalnih centrala i poslodava\u010dke udruge prije blagdana jo\u0161 \u0107e jednom sjesti za zajedni\u010dki stol kako bi razgovarali onovom Zakonu o radu (ZOR). Od kada je u listopadu vladina strana socijalnim partnerima predstavila svoje vi\u0111enje budu\u0107e radni\u010dke Biblije, odr\u017eano je nekoliko sastanaka, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7723"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7723"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7723\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7725,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7723\/revisions\/7725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7723"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7723"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7723"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}