{"id":7720,"date":"2021-12-20T08:47:15","date_gmt":"2021-12-20T07:47:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7720"},"modified":"2021-12-20T08:47:59","modified_gmt":"2021-12-20T07:47:59","slug":"20-12-2021-oleg-butkovic-o-projektima-koji-mijenjaju-hrvatsku-otvaranje-peljeskog-mosta-obiljezit-ce-2022-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7720","title":{"rendered":"20.12.2021. – Oleg Butkovi\u0107 o projektima koji mijenjaju Hrvatsku: \u201cOtvaranje Pelje\u0161kog mosta obilje\u017eit \u0107e 2022. godinu\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Otvaranje Pelje\u0161kog mosta vremenski \u0107e se podudarati s otvaranjem jednog dijela pristupnih cesta, tako da \u0107e se most mo\u0107i koristiti i biti u funkciji \u010dim bude u cijelosti zavr\u0161ena njegova izgradnja i opremanje. Ne\u0107e sve biti gotovo i otvoreno u istom danu, ali most i dio pristupnih cesta \u0107e biti otvoreni na po\u010detku turisti\u010dke sezone<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

G<\/strong>odinu na izmaku obilje\u017eili su brojni veliki projekti izgradnje prometne infrastrukture i doga\u0111aji vezani uz njih, poput potpisivanja koncesijskog ugovora za kontejnerski terminal na Zagreba\u010dkoj obali, zavr\u0161etka izgradnje Istarskog ipsilona u punom profilu autoceste, s istarske strane ili po\u010detka bu\u0161enja druge cijevi tunela U\u010dka. Ministar mora, prometa i infrastrukture OIeg Butkovi\u0107<\/strong> ipak isti\u010de jedan od njih kao onaj koji je obilje\u017eio pro\u0161lu, a dobrim dijelom \u0107e obilje\u017eiti i idu\u0107u godinu.
\u2013 Ovo je godina realizacije velikih i dugo pripremanih prometnih projekata. Trenutno se u prometne infrastrukturne projekte u Hrvatskoj ula\u017ee oko 25 milijardi kuna. Ako moram izdvojiti jedan najzna\u010dajniji doga\u0111aj u godini koja se pribli\u017eava kraju, to je spajanje Pelje\u0161kog mosta, kojim je, monta\u017eom posljednjeg elementa \u010deli\u010dne rasponske konstrukcije, nakon vi\u0161e od tristo godina teritorij Hrvatske spojen u prometnu cjelinu, kada govorimo o cestovnom prometu. Taj veliki doga\u0111aj obilje\u017een je na dostojanstven na\u010din, \u0161to i zaslu\u017euje. Radovi na Pelje\u0161kom mostu pribli\u017eavaju se pomalo kraju. To je projekt svih projekata, koji je obilje\u017eio i prve godine \u010dlanstva Hrvatske u Europskoj uniji koja je najve\u0107im dijelom financirala njegovu izgradnju, a mi smo ta generacija koja je imala privilegij da taj projekt realizira. U tome je sudjelovao veliki broj ljudi, svima zahvaljujem, a kako stvari stoje, u narednoj godini, negdje po\u010detkom turisti\u010dke sezone, most \u0107emo otvoriti za promet.
<\/p>\n\n\n\n

Most do sezone<\/h3>\n\n\n\n

Kada \u0107ete otvoriti pristupne ceste? Po\u010detak radova na njima kasnio je iz ve\u0107 znanih razloga, od mnogobrojnih \u017ealbi u tijeku natje\u010dajnog postupka, do ka\u0161njenja uzrokovanih izbijanjem pandemije. Sad se graditelji suo\u010davaju s novim, pomalo apsurdnim problemom \u2013 nedostatkom raspolo\u017eivih brodskih kapaciteta za prijevoz elemenata \u010deli\u010dnog mosta na stonskoj zaobilaznici, zbog \u010dega se o\u010dekuju nova ka\u0161njenja. Kako je mogu\u0107e da se dogodio takav propust i je li se to moglo izbje\u0107i ugovaranjem prijevoza na vrijeme?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Otvaranje Pelje\u0161kog mosta vremenski \u0107e se podudarati s otvaranjem jednog dijela pristupnih cesta, tako da \u0107e se most mo\u0107i koristiti i biti u funkciji \u010dim bude u cijelosti zavr\u0161ena njegova izgradnja i opremanje. Dio cesta, dio tre\u0107e i \u010detvrte faze, odnosno zaobilaznice Stona \u0107e biti zavr\u0161en ne\u0161to kasnije, iz vi\u0161e razloga. Bilo je problema i s COVID-19, kao i drugih, a sada, evo i zbog nabavke brodskog transporta. No, prema informacijama kojima raspola\u017eem, monta\u017ea mosta zapo\u010det \u0107e poslije nove godine. Ina\u010de, radi se o mostu dugom vi\u0161e od 500 metara, \u0161to je samo po sebi veliki infrastrukturni projekt. Sve u svemu, cijeli projekt cestovnog povezivanja juga Hratske ide svom kraju i do kraja idu\u0107e godine bi trebao biti zavr\u0161en u cijelosti. Ne\u0107e sve biti gotovo i otvoreno u istom danu, ali most i dio pristupnih cesta \u0107e biti otvoreni na po\u010detku turisti\u010dke sezone.<\/p>\n\n\n\n

Rijeka jedina ima kapacitet za izgradnju priklju\u010daka za elektri\u010dne brodove

Europska unija planira posti\u0107i CO2 neutralnost do 2050. godine, a jedan od sektora u kojemu \u0107e to biti najte\u017ee posti\u0107i je pomorstvo, osobito kada je rije\u010d o me\u0111unarodnoj plovidbi na ve\u0107im udaljenostima. Hrvatska nema zna\u010dajnu flotu brodova u me\u0111unarodnoj plovidbi, ali kako se pripremamo za ostvarenje ovih ciljeva u obalnoj linijskoj plovidbi?
\u2013 Puno je jo\u0161 nepoznanica u tom dijelu, tehnologije jo\u0161 uvijek nisu sasvim razvijene i nekih definitivnih odgovora o brodskim pogonima u budu\u0107nosti jo\u0161 uvijek nema, posebno u me\u0111unarodnoj plovdbi. U Nacionalnom planu za oporavak i otpornost predvi\u0111ena su sredstva za gradnju \u0161est brodova, tri brza putni\u010dka broda i tri broda koji \u0107e zamijeniti stare brodove na relativno kra\u0107im linijama, a najvjerojatnije \u0107e biti na elektri\u010dni pogon. Oni \u0107e biti u funkciji povezivanja otoka.
Mo\u017ee li doma\u0107a brodogradnja od toga imati koristi? Imamo li uop\u0107e znanja i kapaciteta za gradnju te vrste brodova u doma\u0107im brodogradili\u0161tima, makar u suradnji sa stranim tvrtkama specijaliziranim za elektri\u010dni pogon brodova?
\u2013 Koliko su na\u0161a brodgoradili\u0161ta u ovom trenutku spremna, ne znam, ali o\u010dekujem od njih da se pripreme. Naravno, rije\u010d je o postupcima javne nabave u kojima ne mo\u017eemo favorizirati doma\u0107a brodogradili\u0161ta, ali svakako bi bilo dobro da sudjeluju u tim projektima.
Elektri\u010dni pogon za sobom povla\u010di i veliko pitanje kapaciteta infrastrukture za punjenje baterija takvih brodova u lukama. Ni na kopnu situacija po tom pitanju nije blistava, a na ve\u0107ini otoka jo\u0161 je daleko gora. \u0160to se poduzima po tom pitanju, jeste li krenuli u razgovore s HEP-om kako bi se osigurali uvjeti za kori\u0161tenje elektri\u010dnih brodova?
\u2013 Rijeka je jedina luka koja u ovom trenutku ima rije\u0161eno to pitanje, odnosno dovoljan kapacitet za izgradnju priklju\u010daka za elektri\u010dne brodove. Ostale to nemaju, ali kako smo gradili rive i operativne obale, velikim dijelom iz fondova EU, tako \u0107emo graditi i infrastrukturu potrebnu za ove vrstu brodova, koriste\u0107i i nacionalna sredstva. Alternative nema. Ne\u0107e to sve biti gotovo odmah ni u jednom potezu. Krenut \u0107emo od strate\u0161kih luka, onih koje su najva\u017enije i onih u koje \u0107e ti brodovi uplovljavati pa \u0161iriti mre\u017eu priklju\u010daka i dalje. Ili punionica vodika, ako se ta tehnologija poka\u017ee u\u010dinkovitijom na nekim linijama. S HEP-om se na razini Ministarstva ve\u0107 razgovara i pripremamo projekt u Dubrovniku, koji obuhva\u0107a punionicu u Gru\u017eu, a kako za to treba poja\u010dati napon elektri\u010dne mre\u017ee, u sklopu projekta \u0107e se rje\u0161avati i mre\u017ea za taj dio grada koji i ina\u010de ima problema s elektri\u010dnom mre\u017eom, pogotovo ljeti.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

Ho\u0107e li zbog novih ka\u0161njenja i dramati\u010dnog rasta cijena pomorskog prijevoza u drugoj polovici ove godine rasti i cijena izgradnje pristupnih cesta?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Ne. Bilo kakve informacije koje su se u zadnje vrijeme pojavljivale u medijima, o tome da \u0107e do\u0107i do drasti\u010dnog poskupljenja i mosta i pristupnih cesta nisu to\u010dne. To se ne\u0107e dogoditi. Nekih manjih korekcija \u0107e vjerojatno biti, kao i na gotovo svim infrastrukturnim projektima. \u010cinjenica je da su cijene gra\u0111evinskog materijala, posebno \u010delika, zna\u010dajno rasle ove godine, ali ovi su poslovi ugovoreni, a materijal nabavljen, znatno prije ovog pove\u0107anja cijena pa nema govora o pove\u0107anjima cijene projekta koje bi zna\u010dajno odstupale od ugovorenih.
<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010dki terminali<\/h3>\n\n\n\n

Na dr\u017eavnoj razini Pelje\u0161ki most je obilje\u017eio pro\u0161lu, a obilje\u017eit \u0107e i idu\u0107u godinu. No na lokalnoj, u Rijeci, godinu su, uz niz manjih, obilje\u017eili natje\u010daji za dva velika lu\u010dka projekta, za novi kontejnerski terminal na Zagreba\u010dkoj obali, projekt koji se \u010dekao 17 godina, i marinu u Porto Baro\u0161u. \u0160to nas u idu\u0107oj godini o\u010dekuje u njihovoj realizaciji?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Da, bilo je na Zagreba\u010dkoj obali odustajanja izvo\u0111a\u010da, neuspjelih i ponovljenih natje\u010daja, ali ugovor o koncesiji za Zagreba\u010dku obalu je potpisan. Taj je projekt prije nekoliko godina bio u svojevrsnoj slijepoj ulici, jer tada, prije pet-\u0161est godina nismo imali definiranu izgradnju ceste D-403 koja je dio projekta, bez kojeg kontejnerski terminal ne mo\u017ee po\u010deti s radom. Bio je raspisan i natje\u010daj za koncesionara, na koji se nitko nije javio, no na kraju smo, uz puno zalaganja svih uklju\u010denih strana, uspjeli osigurati financijsku konstrukciju za izgradnju ceste, koja \u0107e rije\u0161iti i dobar dio prometnih problema u gradskom cestovnom prometu zapadnog dijela grada i zatvoriti svojevrsni prsten brzih cesta oko sredi\u0161ta Rijeke. Radovi na terminalu su zavr\u0161eni, na ponovljenom natje\u010daju javio se konzorcij sastavljen od vrhunske svjetske tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalima i vrhunske doma\u0107e tvrtke koja se bavi transportom i logistikom. To je velik doga\u0111aj za Rijeku i Hrvatsku. U Rijeci i Primorsko-goranskoj \u017eupaniji u zadnje se vrijeme realiziraju zaista veliki i zna\u010dajni projekti, kojima se stvaraju dobri temelji za daljni razvoj. Veseli nas da \u0107e ovim natje\u010dajem do\u0107i i do velikog rasta koli\u010dine tereta u rije\u010dkoj luci, jer je koncesionar ve\u0107 u prve dvije godine garantirao promet od milijun kontejnera. Tu je i ugovoreno pro\u0161irenje Zagreba\u010dke obale za 280 metara, \u0161to \u0107e dodatno pove\u0107ati kapacitete terminala. Uz ovaj su projekt vezani i brojni drugi. Puno je dobrih vijesti, jedna stvar se nadovezuje na drugu i ovo je, uz Pelje\u0161ki most, sigurno najzna\u010dajniji projekt ne samo u ovoj godini, nego i u dugom nizu godina u budu\u0107nosti, za \u010ditavu Hrvatsku. U idu\u0107oj godini o\u010dekujem da \u0107e koncesionar zapo\u010deti radove na ure\u0111enju infrastrukture i opremanju terminala, kako bi on \u010dim prije bio u funkciji.
<\/p>\n\n\n\n

Ho\u0107e li otvaranje novog terminala ugroziti poslovanje uspje\u0161nog terminala na Brajdici koji i ove godine bilje\u017ei rekordne rezultate ili \u0107e posla biti za oba?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Smisao otvaranja novog terminala nije bio da se ugrozi poslovanje postoje\u0107eg, ve\u0107 da oba rade sa \u0161to ve\u0107im kapacitetom. Terminali nisu jedan drugome konkurencija, nego poticaj za ostvarivanje \u0161to boljeg rezultata. Stvari se mijenjaju, putevi roba se mijenjaju, stvara se pozitivna pri\u010da i klima oko rije\u010dke luke i mislim da se zbog otvaranja novog terminala na Zagreba\u010dkoj obali vi\u0161e treba zabrinuti Kopar, nego Brajdica, odnosno AGCT.<\/p>\n\n\n\n

Nova uprava ACI-ja bit \u0107e odabrana u sije\u010dnju\u200b

Nove tehnologije, zeleni pogoni brodova, autonomna navigacija, ekolo\u0161ko zbrinjavanje otpada i sli\u010dno bit \u0107e u fokusu jo\u0161 jednog velikog projekta u Rijeci, nove nauti\u010dke marine u Porto Baro\u0161u.
\u2013 Dobro je da je stvoreno partnerstvo ACI-ja i Lurssena jer ACI ima golemo iskustvo u gradnji i vo\u0111enju poslovanja nauti\u010dkih marina, a Lurssen, uz ostalo, u razvoju novih tehnologija u pomorstvu. U Rijeci je ve\u0107 osnovan Inovacijski klaster u pomorstvu, u kojemu uz ove dvije tvrtke sudjeluju i brojne druge, strane i doma\u0107e, a uklju\u010deno je i Sveu\u010dili\u0161te, \u0161to je dobitna kombinacija. Rije\u010d je o prvom takvom projektu u Hrvatskoj, vjerujem da \u0107e idu\u0107e godine dobiti lokacijsku dozvolu te da \u0107e 2023. godine po\u010deti gradnja marine, \u0161to je velik iskorak za Rijeku i \u010ditav sektor nauti\u010dkog turizma u Hrvatskoj, ali i brojnih drugih gospodarskih grana, poput razvoja novih tehnologija koje \u0107e se primjenjivati i u drugim hrvatskim marinama, a vjerujem da \u0107e to znanje izvoziti i u marine u drugim zemljama.
Na bazi novih ulaganja Vladi \u0107emo predlo\u017eiti i produljenje koncesija za marine kojima upravlja ACI, a koje ve\u0107inom istje\u010du 2030. godine. Ho\u0107e li ACI, samostalno ili s Lurssenom ili drugim partnerima, nakon toga iza\u0107i izvan granica Hrvatske i fizi\u010dki, preuzimanjem koncesija i u drugim dr\u017eavama?
\u2013 ACI prvenstveno treba osigurati produljenje koncesije, kako bi osigurao da ulaganjima podi\u017ee kvalitetu marina. Dakle, u prvom redu treba postoje\u0107i sustav marina di\u0107i na jedan novi nivo, a o bilo kakvim akvizicijama izvan Hrvatske treba dobro promisliti, no ako bi one bile isplative, za\u0161to ne. Za\u0161to jo\u0161 uvijek nije odabrana nova uprava ACI-ja, iako je natje\u010daj bio raspisan jo\u0161 prije polovicom ove godine?
\u2013 Nova uprava ACI-ja bit \u0107e odabrana u sije\u010dnju, zajedno s upravama jo\u0161 osam tvrtki iz resora prometa. Natje\u010daj je proveden za sve tvrtke pa \u0107emo sada odlu\u010diti i o odabiru \u010dlanova uprava svih tvrtki.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

\u0160to \u0107e za rije\u010dke terminale zna\u010diti najavljeni ulazak Hrvatske u Schengensku zonu, a \u0161to najava Europske komisije da \u0107e i brodari morati pla\u0107ati emisije CO2 iz brodova pri dolasku u Europske luke. Ho\u0107e li time luke Mediterana op\u0107enito postati konkurentnije za robe s istoka, s obzirom na to da plovidba do njih kra\u0107e traje, nego do luka sjeverne Europe?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Ulazak u Schengen, \u0161to je strate\u0161ka odluka hrvatske Vlade, sigurno \u0107e pridonijeti br\u017eem protoku roba iz na\u0161ih luka, a pomo\u0107i \u0107e i svim drugim poslovnim subjektima. Schengen je klju\u010dno pitanje za gospodarstvo op\u0107enito, a za prometni i logisti\u010dki sektor posebno. \u0160to se ti\u010de emisija CO2, Hrvatska podr\u017eava najavljena smanjenja i postizanje CO2 neutralnosti, a svakako \u0107emo podr\u017eati eventualne odluke Europske unije u tom smjeru koji bi pove\u0107ao konkurentnost na\u0161ih luka.
<\/p>\n\n\n\n

Uz terminal na Zagreba\u010dkoj obali vezan je i projekt razvoja pozadinskog terminala i logisti\u010dkog centra u zoni Miklavija u Matuljima, kada tamo mo\u017eemo o\u010dekivati konkretne projekte i nova radna mjesta?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Terminal na Zagreba\u010dkoj obali, uz vezane djelatnosti sigurno \u0107e otvoriti velik broj novih radnih mjesta. Miklavija je veliki potencijal, u kontaktima smo s koncesionarom kontejnerskog terminala koji je iskazao ozbiljan interes, pri \u010demu je, naravno, va\u017ena i suradnja s Op\u0107inom Matulji i poslovnim subjektima.
<\/p>\n\n\n\n

Nova pruga nu\u017ena<\/h3>\n\n\n\n

U projekt Zagreba\u010dke obale kao koncesionar je uklju\u010dena i poznata doma\u0107a tvrtka Enna Logic, Rije\u010danima vjerojatno najpoznatija po vlakovima koji prevoze teret s kontejnerskog terminala na Brajdici. O\u010dekujete li razvoj novih logisti\u010dkih i prijevozni\u010dkih tvrtki s po\u010detkom rada terminala, za nekoliko godina?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Kao ministar prometa i predsjednik skup\u0161tine H\u017d Carga trebao bih biti okrenut vi\u0161e prema toj dr\u017eavnoj tvrtki, me\u0111utim, naravno da je bitno da imamo \u0161to vi\u0161e prijevoznika u \u017eeljezni\u010dkom teretnom prometu. Enna Logic, kao jedna od njih, koja se ve\u0107 dokazala i na brojnim drugim podru\u010djima transporta i logistike, primjerice u Luci Plo\u010de, pokazala se tvrtkom koja razumije posao i zna \u0161to radi, kao dio grupacije ENNA koja se bavi i drugim poslovima, primjerice u energetici. U svakom slu\u010daju, nakon zavr\u0161etka ceste D-403 i dva intermodalna \u017eeljezni\u010dka terminala u Rijeci, na Zagreba\u010dkoj obali i Brajdici, bitno nam je \u0161to prije krenuti u izgradnju nove \u017eeljezni\u010dke pruge i prate\u0107e infrastrukture od Rijeke prema Zagrebu i ma\u0111arskoj granici. Najve\u0107i \u0107e izazov biti taj silan teret koji \u0107e do\u0107i u Rijeku, \u0161to br\u017ee i efikasnije otpremiti prema europskim tr\u017ei\u0161tima. Cestovni promet je tu de facto rije\u0161en, ali ostaje nam razvoj \u017eeljezni\u010dkog prometa.<\/p>\n\n\n\n

Problem Mrtva\u0161ke \u0107emo rije\u0161iti na pametan na\u010din
 
Izgradnja luke Mrtva\u0161ka ve\u0107 dulje vrijeme izaziva prosvjede lokalnog stanovni\u0161tva, radovi stoje, nazire li se kraj ovakvoj situaciji?
\u2013 Vjerujem da \u0107e se u narednim danima situacija poku\u0161ati do kraja rije\u0161iti, na pametan na\u010din, odnosno tako da se izna\u0111e rje\u0161enje da se mo\u017ee pristajati unutar luke, barem za one koji idu u \u0161kolu, na posao i za hitne slu\u010dajeve. Vjerujem i u razumijevanje stanovnika Ilovika, kao i izvo\u0111a\u010da, te \u017dupanijske lu\u010dke uprave Lo\u0161inj kao investitora, jer je rije\u010d o projektu va\u017enom ne samo za Ilovik, nego i druge otoke. \u017dao mi je da je situacija ovakva jer radimo na 28 sli\u010dnih projekata na Jadranu, a jo\u0161 vi\u0161e ih je u pripremi, i na drugima nemamo ovakvih problema.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

\u017deljezni\u010dki promet, teretni i putni\u010dki, obilno financijski poma\u017ee i Europska unija, smatraju\u0107i ga klju\u010dnim za smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova, ali i smanjenje zagu\u0161enosti cesta i zra\u010dnog prostora. U Rijeci, prema va\u0161im najavama, kao i najavama gradona\u010delnika Marka Filipovi\u0107a, idu\u0107e godine kre\u0107e natje\u010daj za izgradnju dvokolsije\u010dne pruge kroz grad, od \u0160krljeva do Jurdana. Kada \u0107e krenuti i radovi na tom projektu?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Na tom projektu radimo jako dugo, a njegova je procijenjena vrijednost ve\u0107a od 300 milijuna eura. Idu\u0107e godine o\u010dekujemo raspisivanje natje\u010daja, u drugoj polovici, a ta \u0107e pruga, osim u funkciji teretnog prometa iz luke i prema njoj, biti u funkciji gradskog i prigradskog javnog prometa te \u0107e sasvim izmijeniti prometnu sliku Rijeke. Grad i okolica \u0107e, osim cestovne, dobiti i kvalitetnu \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu, \u0161to imaju rijetki gradovi na Mediteranu.
<\/p>\n\n\n\n

Opstanak H\u017d Carga<\/h3>\n\n\n\n

Kada govorimo o H\u017d Cargu, ta je tvrtka u ozbiljnim problemima. Dok s jedne strane vidimo pokretanje novih \u017eeljezni\u010dkih prijevozni\u010dkih tvrtki koje uspje\u0161no posluju, prvenstveno vezane uz postoje\u0107i kontejnerski terminal na Brajdici, H\u017d Cargo zapada u sve dublje probleme. Od nedostatka sredstava za poslovanje i isplatu pla\u0107a, do najavljene prodaje vagona kako bi se sredstva namaknula. Kako kanite rije\u0161iti tu situaciju? Kakva je budu\u0107nost H\u017d Carga, ho\u0107e li ta dr\u017eavna tvrtka nestati, a teretni prijevoz biti prepu\u0161ten tr\u017ei\u0161tu?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Interes dr\u017eave nije da H\u017d Cargo nestane. Ta tvrtka funkcionira i situacija nije toliko dramati\u010dna, kako ju se prikazuje u medijima. Novca za pla\u0107e ima, ali tvrtki je potrebno restrukturiranje, a jedna od stavki u programu restrukturiranja je i prodaja dijela vagona i lokomotiva. Ali to se odnosi samo na one vagone i lokomotive koje H\u017d Cargo ne koristi i koji se ne mogu popraviti. Oni koji se koriste i koji mogu biti popravljeni i vra\u0107eni na \u017eeljeznicu, ne\u0107e se prodavati. Trenutno smo u komunikaciji s Europskom komisijom oko restrukturiranja tvrtke, no tu moramo pokazati da znamo \u0161to \u017eelimo i koji su nam planovi s H\u017d Cargom te koji nam je kona\u010dan cilj. U to je uklju\u010deno i pitanje pronalaska strate\u0161kog partnera i dokapitalizacije. Vlada mora donijeti strate\u0161ku odluku o tome \u0161to \u017eeli s H\u017d Cargom i u tom smislu se sada povla\u010de potezi.
<\/p>\n\n\n\n

\u0160to Vlada \u017eeli?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 \u017delimo pokrenuti proces restrukturiranja, u \u010demu \u0107e Vlada pomo\u0107i, a ciljevi su da H\u017d Cargo opstane na tr\u017ei\u0161tu, da uspje\u0161no posluje i da se prona\u0111e strate\u0161ki partner.
<\/p>\n\n\n\n

Koji su rokovi za to? H\u017d Cargo, osim \u0161to je sam u problemima, uzrokuje probleme i drugim tvrtkama. Prema informacijama kojima raspola\u017eemo, Luka Rijeka d.d. je bila primorana odbiti brod s teretom od 200 tisu\u0107a tona na terminalu za rasute terete u Bakru jer H\u017d Cargo nije raspolagao kapacitetima za transport tereta \u017eeljeznicom iz luke.<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Za taj slu\u010daj nije krivac H\u017d Cargo. Ta je informacija do\u0161la i do mene i osobno sam provjerio \u0161to se dogodilo. A dogodilo se to da se na ma\u0111arskoj granici stvara veliko zagu\u0161enje, jer teretni vlakovi \u010dekaju na provjere, zbog migrantske krize i Schengena. Tu se stvara usko grlo, na granicu sti\u017ee odre\u0111eni broj vlakova, a dok se ne pregledaju, ne mogu dolaziti novi. Kontaktirao sam ma\u0111arske vlasti, njihovo ministarstvo i veleposlanika, da se cijela ta procedura ubrza, iako je to vi\u0161e u ingerenciji tamo\u0161njeg ministarstva unutarnjih poslova. Dakle, nije problem bio u H\u017d Cargu. Dodatni problem predstavlja zatvaranje pruge. Imamo radove na potezu od ma\u0111arske granice, do Zagreba, a uskoro kre\u0107u i radovi na dionici od Zagreba do Karlovca, zbog kojih se pruga povremeno zatvara.
<\/p>\n\n\n\n

Pripreme po\u010dele<\/h3>\n\n\n\n

Na potezu od Dugog Sela do Kri\u017eevaca doma\u0107i konzorcij na \u010delu s DIV grupom zna\u010dajno kasni s radovima. Ho\u0107e li se i kako tempo radova ubrzati, s obzirom na to da je taj dio pruge ve\u0107 trebao biti zavr\u0161en?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Na toj dionici imamo zna\u010dajnih ka\u0161njenja, ali tu radi hrvatski konzorcij i moramo na\u0107i na\u010din kako da se radovi privedu kraju. Probijeni su svi rokovi, ali ve\u0107 je zavr\u0161eno vi\u0161e od sedamdeset posto posla pa treba projekt zavr\u0161iti do kraja.
<\/p>\n\n\n\n

Ali vi\u0161e od sedamdeset posto posla je bio zavr\u0161eno i prije godinu dana, kada smo razgovarali o ovoj temi. Koliko dugo \u0107e se jo\u0161 \u010dekati na zavr\u0161etak projekta?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Bilo kakav raskid ugovora, jednostrani potez investitora, zna\u010dio bi ste\u010daj tvrtki koje grade ovu dionicu pruge, kao i nove natje\u010daje i daljnja ka\u0161njenja. Poduzimamo sve da projekt bude zav\u0161en.
<\/p>\n\n\n\n

U projektiranju je i projekt takozvane Nizinske pruge, od Karlovca do \u0160krljeva. U kojoj je fazi izrada projekta i kada \u0107e biti zavr\u0161en?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Izrada projektne dokumentacije je u tijeku, a pojavljuju se povremene pote\u0161ko\u0107e, posebno po pitanju za\u0161tite okoli\u0161a, ali razgovarat \u0107u o tome s kolegom \u0106ori\u0107em, kako bi se postupak ubrzao i kako ne bismo izbjegli neke dodatne radove. Dokumentacija mora biti gotova \u010dim prije kako bismo krenuli u osiguravanje financija i pokretanje radova.
<\/p>\n\n\n\n

Kada \u0107e zapo\u010deti radovi na zaobilaznici Novog Vinodolskog, a mo\u017ee li se nakon toga o\u010dekivati i pokretanje radova na ostatku dionice autoceste Kri\u017ei\u0161\u0107e \u2013 \u017duta Lokva?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Pripremni radovi su krenuli na zaobilaznici, izdana je gra\u0111evinska dozvola za vijadukt Ri\u010dina, a u sije\u010dnju se o\u010dekuje izdavanje gra\u0111evinske dozvole za trasu ceste i tunel, nakon \u010dega kre\u0107u intenzivniji radovi, s rokom zavr\u0161etka od dvije godine. \u0160to se ti\u010de izgradnje dionice \u017duta Lokva \u2013 Kri\u017ei\u0161\u0107e, razmatramo mogu\u0107nost da se, zahvaljuju\u0107i provedenom restrukturiranju Hrvatskih autocesta, dodatnim reprogramom i uz jamstvo Vlade, stvore pretpostavke za izgradnju ove autoceste, kao i one do Dubrovnika, s tim da na obje dionice postoji opcija da bi se u prvoj fazi gradile kao brze ceste, a ne u punom profilu.
<\/p>\n\n\n\n

U punom profilu izgra\u0111en je Istarski ipsilon, a preostaje jo\u0161 izgradnja druge cijevi tunela U\u010dka i punog profila od tunela do Matulja. Kada mo\u017eemo o\u010dekivati da i ta autocesta dobije \u010detiri trake?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Nakon otvaranja punog profila autoceste, s istarske strane, do \u010dvora Vranja, krenuli su i radovi na probijanju tunela, koji napreduju vrlo dobro. Istodobno, rje\u0161avaju se imovinsko pravni odnosi na dionici prema Matuljima, otkupljuju se ku\u0107e i zemlji\u0161ta potrebni za gradnju punog profila, na \u010demu rade HAC i Bina Istra. U kontaktu smo s Europskom komisijom, projekt ide dalje, procedure su sli\u010dne kao za prethodne faze. U tom smislu o\u010dekujem da \u0107e krajem 2024. godine ili po\u010detkom 2025. \u010ditav projekt, dakle i tunel i puni profil do Matulja, biti zavr\u0161eni.<\/p>\n\n\n\n

Ako bude trebalo, mijenjat \u0107emo program
 
\u200bProgram sufinanciranja vje\u017ebenika na brodovima izazvao je \u017eestoke kritike Udru\u017eenja posrednika u zapo\u0161ljavanju pomoraca(CROSMA), kao i Sindikata pomoraca Hrvatske(SPH), koji isti\u010du kako \u0107e golemu ve\u0107inu predvi\u0111enih sredstava uzeti doma\u0107i brodari koji samo zbog ovih poticaja ukrcavaju prekomjeran broj kadeta, a kasnije ih ne zapo\u0161ljavaju na svojim brodovima, \u0161to, smatraju u CROSMA-i i SPH, ide direktno na \u0161tetu vje\u017ebenika. Ho\u0107e li program biti revidiran?
\u2013 U Ministarstvu \u0107emo pratiti \u0161to se doga\u0111a i po potrebi mijenjati program sufinanciranja zapo\u0161ljavanja vje\u017ebenika, mo\u017eda ve\u0107 i idu\u0107e godine.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

Red u lukama<\/h3>\n\n\n\n

U okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. \u2013 2026., kao reformski zakon, u idu\u0107oj godini, predvi\u0111a se dono\u0161enje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Koje glavne promjene donosi taj zakon, u upravljanju lukama?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 Ovim Zakonom \u0107e se, nastavno na novi Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, osigurati jednoobraznost u provedbi zakonskih obveza upravljanja javnim lukama, racionalizirati tro\u0161kovi upravljanja, pojednostaviti administrativne procedure te smanjiti tro\u0161kovi broda u luci. Naime, novim Zakonom \u017eele se pove\u0107ati prava i obveze \u017eupanijskih lu\u010dkih uprava na na\u010din da iste same obavljaju dio lu\u010dkih djelatnosti koje su do sada obavljali koncesionari. Plovni objekti tako bi pla\u0107ali jedinstvenu lu\u010dku tarifu koja bi sadr\u017eavala lu\u010dku pristojbu, za kori\u0161tenje lu\u010dke infrastrukture, i lu\u010dku naknadu, za pru\u017eenu uslugu u luci. Tako bi \u017eupanijske lu\u010dke uprave, primjerice, samostalno obavljale uslugu priveza i odveza brodova u linijskom prometu \u0161to bi smanjilo tro\u0161ak brodara, pove\u0107alo sigurnost u luci i, u kona\u010dnici, snizilo cijenu prijevoza krajnjim korisnicima. Novi pristup svakako \u0107e rezultirati pove\u0107anjem broja djelatnika lu\u010dke uprave, ali \u0107e se pove\u0107ati red u luci budu\u0107i da \u0107e u svakoj luci biti barem jedan lu\u010dki redar. S druge strane, u svakoj luci otvorit \u0107e se barem jedno radno mjesto za lokalno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to \u0107e Zakon donijeti po pitanju vezova namijenjenih nauti\u010darima, koji se sve vi\u0161e u javnim lukama grade javnim novcem, \u0161to tvrtke koje upravljaju marinama smatraju nelojalnom konkurencijom, s jedne strane, a lokalno stanovni\u0161tvo ostaje bez komunalnih vezova, s druge?<\/h4>\n\n\n\n

\u2013 U odnosu na nauti\u010dki dio luka otvorenih za javni promet intencija novog Zakona ide prema smanjivanju broja vezova namijenjenih nauti\u010darima. \u017dupanijske lu\u010dke uprave se osnivaju kao ustanove upravo iz razloga \u0161to im je osnovna zada\u0107a zadovoljavanje javnog interesa \u2013 povezivanje kopna s otocima i otoka me\u0111usobno, te vezovi za lokalno stanovni\u0161tvo. Svjedoci smo velike potra\u017enje za komunalnim vezovima i dugih lista \u010dekanja na vez, s jedne strane, te pritiska koncesionara luka nauti\u010dkog turizma da se broj nauti\u010dkih vezova u lukama otvorenim za javni promet kontinuirano pove\u0107ava i da \u017eupanijske lu\u010dke uprave, \u010dija se infrastruktura gradi javnim sredstvima, postaju nelojalna konkurencija lukama nauti\u010dkog turizma, koje se grade kao privatni investicijski projekti. Ovo \u017eelimo novim Zakonom promijeniti. Me\u0111utim, napominjem kako nije intencija u cijelosti maknuti nautiku iz luka otvorenih za javni promet jer postojanje veza za nauti\u010dare u lukama otvorenim za javni promet je isto tako zadovoljavanje javnog interesa. Naime, na lokacijama gdje nema luka nauti\u010dkog turizma svakako postoji potreba za nauti\u010dkim vezom, budu\u0107i da nauti\u010dari pozitivno utje\u010du na gospodarski razvoj osobito manjih sredina. Isto tako, ako postoji siguran vez u luci otvorenoj za javni promet, nauti\u010dari ne\u0107e no\u0107iti na sidru u netaknutim uvalama stoga se na taj na\u010din pove\u0107ava za\u0161tita Jadrana.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otvaranje Pelje\u0161kog mosta vremenski \u0107e se podudarati s otvaranjem jednog dijela pristupnih cesta, tako da \u0107e se most mo\u0107i koristiti i biti u funkciji \u010dim bude u cijelosti zavr\u0161ena njegova izgradnja i opremanje. Ne\u0107e sve biti gotovo i otvoreno u istom danu, ali most i dio pristupnih cesta \u0107e biti otvoreni na po\u010detku turisti\u010dke sezone […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7720"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7720"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7720\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7722,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7720\/revisions\/7722"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7720"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7720"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}