{"id":7717,"date":"2021-12-11T09:45:35","date_gmt":"2021-12-11T08:45:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7717"},"modified":"2021-12-11T09:46:08","modified_gmt":"2021-12-11T08:46:08","slug":"10-12-2021-medunarodni-dan-ljudskih-prava-2021-upozorava-i-podsjeca-na-clanak-1-opce-deklaracije-o-ljudskim-pravima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7717","title":{"rendered":"10.12.2021. – Me\u0111unarodni dan ljudskih prava 2021. \u2013 upozorava i podsje\u0107a na \u010dlanak 1. Op\u0107e deklaracije o ljudskim pravima"},"content":{"rendered":"\n

Me\u0111unarodni dan ljudskih prava obilje\u017eava se svake godine 10. prosinca, na dan kada je Op\u0107a skup\u0161tina Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima.

Op\u0107a deklaracija o ljudskim pravima progla\u0161ava neotu\u0111iva prava na koja svi imaju pravo kao ljudska bi\u0107a, neovisno o rasi, boji ko\u017ee, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, politi\u010dkom ili drugom mi\u0161ljenju, nacionalnom ili dru\u0161tvenom podrijetlu, imovini, ro\u0111enju ili drugom statusu.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/a><\/em>Tema ovogodi\u0161njeg Me\u0111unarodnog dana ljudskih prava JEDNAKOST – smanjivanje nejednakosti, unaprje\u0111ivanje ljudskih prava<\/strong>, povezana je s \u010dlankom 1. Op\u0107e deklaracije o ljudskim pravima<\/a>:<\/p>\n\n\n\n

\u201eSva ljudska bi\u0107a ra\u0111aju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na\u010delo jednakosti i nediskriminacije je u srcu ljudskih prava. Tema je uskla\u0111ena s Agendom 2030 i pristupom UN-a odre\u0111enog u dokumentu Zajedni\u010dki okvir o uklju\u010divanju svih: jednakost i nediskriminacija u srcu odr\u017eivog razvoja<\/a>. Navedeno uklju\u010duje bavljenje i pronala\u017eenje rje\u0161enja za duboko ukorijenjene oblike diskriminacije koji utje\u010du na najranjivije u dru\u0161tvu, uklju\u010duju\u0107i \u017eene i djevoj\u010dice, autohtone narode, LGBTI osobe, migrante i osobe s invaliditetom, izme\u0111u ostalih.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dne poruke Me\u0111unarodnog dana ljudskih prava<\/a>:<\/p>\n\n\n\n

1. Ekonomija temeljena na ljudskim pravima mo\u017ee prekinuti ciklus siroma\u0161tva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ogromno siroma\u0161tvo, sveprisutne nejednakosti i strukturna diskriminacija kr\u0161enja su ljudskih prava i me\u0111u najve\u0107im globalnim izazovima na\u0161eg vremena. Za njihovo u\u010dinkovito rje\u0161avanje potrebne su mjere utemeljene na ljudskim pravima, obnovljeno politi\u010dko opredjeljenje i sudjelovanje svih, posebno onih koji su najvi\u0161e pogo\u0111eni. Potreban nam je novi dru\u0161tveni ugovor koji pravednije dijeli mo\u0107, resurse i mogu\u0107nosti i postavlja temelje odr\u017eive ekonomije utemeljene na ljudskim pravima.<\/p>\n\n\n\n

2. Pravednija obnova: novi dru\u0161tveni ugovor<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ljudska prava, uklju\u010duju\u0107i ekonomska, socijalna i kulturna prava, kao i pravo na razvoj i pravo na sigurno, \u010disto, zdravo i odr\u017eivo okru\u017eenje, klju\u010dna su za izgradnju novog gospodarstva utemeljenog na ljudskim pravima koje podr\u017eava bolja, pravednija i odr\u017eivija dru\u0161tva za sada\u0161nje i budu\u0107e generacije. Ekonomija utemeljena na ljudskim pravima trebala bi biti temelj novog dru\u0161tvenog ugovora.<\/p>\n\n\n\n

3. Jednake mogu\u0107nosti za mlade<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uzastopne financijska i zdravstvena kriza imale su dugotrajne i vi\u0161edimenzionalne u\u010dinke na milijune mladih ljudi. Ako se njihova prava ne za\u0161tite, uklju\u010duju\u0107i dostojanstvena radna mjesta i socijalnu za\u0161titu, \u201cCOVID generacija\u201d riskira da postane plijen \u0161tetnih u\u010dinaka rastu\u0107e nejednakosti i siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

4. Preokret u nejednakom i nepravednom cijepljenju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nepravedno cijepljenje kroz nepravednu distribuciju i gomilanje cjepiva je u suprotnosti s me\u0111unarodnim pravnim normama i normama ljudskih prava i duhom globalne solidarnosti. Poziv na zajedni\u010dku agendu i novi dru\u0161tveni ugovor izme\u0111u vlada i njihovih ljudi hitna je i klju\u010dna potreba kako bi se ponovno izgradilo povjerenje i osigurao dostojanstven \u017eivot za sve.<\/p>\n\n\n\n

5. Unapre\u0111ivanje prava na zdrav okoli\u0161 i klimatska pravda<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Degradacija okoli\u0161a, uklju\u010duju\u0107i klimatske promjene, one\u010di\u0161\u0107enje i gubitak prirode, nerazmjerno utje\u010du na osobe, skupine i ljude u ranjivim situacijama. Ovi utjecaji pogor\u0161avaju postoje\u0107e nejednakosti i negativno utje\u010du na ljudska prava sada\u0161njih i budu\u0107ih generacija. Nakon \u0161to je Vije\u0107e za ljudska prava priznalo ljudsko pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, moraju se poduzeti hitne mjere za po\u0161tovanje, za\u0161titu i ispunjenje ovog prava. Takva bi mjera trebala biti temelj novog gospodarstva utemeljenog na ljudskim pravima, iz kojeg \u0107e proiza\u0107i zeleni oporavak od bolesti COVID-19 i pravedna tranzicija.<\/p>\n\n\n\n

6. Sprje\u010davanje sukoba i izgradnja otpornosti kroz jednakopravnost, uklju\u010divost i ljudska prava<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ljudska prava imaju mo\u0107 uhvatiti se u ko\u0161tac s temeljnim uzrocima sukoba i kriza, rje\u0161avanjem pritu\u017ebi, eliminacijom nejednakosti i isklju\u010denosti, dopu\u0161taju\u0107i ljudima da sudjeluju u dono\u0161enju odluka koje utje\u010du na njihove \u017eivote. Dru\u0161tva koja \u0161tite i promi\u010du ljudska prava za sve otpornija su dru\u0161tva, bolje opremljena da kroz po\u0161tivanje ljudskih prava prevladaju neo\u010dekivane krize kao \u0161to su pandemije i utjecaji klimatske krize. Jednakost i nediskriminacija klju\u010dni su za prevenciju: sva ljudska prava za sve osiguravaju svima pristup preventivnim prednostima ljudskih prava, ali, kada su odre\u0111eni ljudi ili skupine isklju\u010deni ili se suo\u010de s diskriminacijom, nejednakost \u0107e pokrenuti ciklus sukoba i krize.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111unarodna organizacija rada<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upravo traje 109. sjednica Me\u0111unarodne konferencije rada (drugi dio), na \u010dijem dnevnom redu je i tema nejednakost u svijetu rada. U izvje\u0161taju Nejednakosti i svijet rada<\/a> navodi se kako je pandemija bolesti COVID-19 ukazala na dramati\u010dni opseg i posljedice ve\u0107 postoje\u0107e nejednakosti te se \u010dini kako je dovela do daljnjeg pove\u0107anja razine nejednakosti jer je najte\u017ee pogo\u0111eno stanovni\u0161tvo u nepovoljnijem polo\u017eaju, kao \u0161to su radnici s niskim prihodima i njihove obitelji, radnici u neformalnoj ekonomiji, ni\u017ee pla\u0107ena zanimanja u odnosu na vi\u0161e pla\u0107ena menad\u017eerska i profesionalna zanimanja, \u017eene, etni\u010dke i rasne manjine, migranti i osobe s invaliditetom. I prije pandemije, postojala je op\u0107a zabrinutost o razli\u010ditim u\u010dincima visoke i \u010desto rastu\u0107e razine nejednakosti te je prepoznata potreba za hitnim i odlu\u010dnim aktivnostima za smanjivanje nejednakosti i osiguranja uklju\u010divijeg rasta u budu\u0107nosti. Pandemija je samo poja\u010dala osje\u0107aj hitnosti.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja su pokazala kako visoke razine nejednakosti usporavaju tempo gospodarskog rasta, nagrizaju demokraciju, socijalnu koheziju i povjerenje, doprinose degradaciji okoli\u0161a i imaju negativne u\u010dinke na psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje. To je pridonijelo rastu\u0107oj spoznaji da je hitno potrebno djelovati kako bi se preokrenuli trendovi visokih razina nejednakosti i osiguralo da se mogu\u0107nosti i koristi gospodarskog i dru\u0161tvenog napretka koriste i dijele pravednije u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Nejednaka Europa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Isto tako u izvje\u0161\u0107u Europskog sindikalnog instituta, Benchmarkig Working Europe 2021, navodi se kako su nejednakosti mo\u017eda bile pogor\u0161ane pandemijom, ali su one postojale i prije. One su zapravo proizvod strukturalnog procesa nejednake raspodjele prihoda, resursa i mo\u0107i, koji \u2013 barem u Europi \u2013 datira iz 1980-ih. Unato\u010d tome \u0161to u\u017eiva status najravnopravnije regije na svijetu, Europa je, op\u0107enito, i dalje zemlja rastu\u0107ih nejednakosti, s novim dimenzijama i oblicima nejednakosti koje se neprestano pojavljuju uz Covid-19 kao najnoviji katalizator mnogih od njih.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161\u0107e nagla\u0161ava da\u00a0nejednakost nije samo jednokratni povijesni incident povezan s odre\u0111enom krizom. Ona je zapravo proizvod ekonomskog modela koji je u posljednja tri desetlje\u0107a progresivno redistribuirao sve manje i manje bogatstva na najni\u017ee postotke dru\u0161tva, dok je akumulirao sve vi\u0161e na vrhu<\/strong>. Drugim rije\u010dima, rije\u010d je o strukturnom problemu. S obzirom na korozivni utjecaj koji nejednakosti imaju na dru\u0161tvene i ekonomske te politi\u010dke i demokratske strukture na\u0161ih dru\u0161tava, rje\u0161enja i odgovori na problem nejednakosti moraju tako\u0111er biti strukturnog karaktera. <\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodni dan ljudskih prava obilje\u017eava se svake godine 10. prosinca, na dan kada je Op\u0107a skup\u0161tina Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima. Op\u0107a deklaracija o ljudskim pravima progla\u0161ava neotu\u0111iva prava na koja svi imaju pravo kao ljudska bi\u0107a, neovisno o rasi, boji ko\u017ee, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, politi\u010dkom ili drugom mi\u0161ljenju, nacionalnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7717"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7717"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7718,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7717\/revisions\/7718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}