{"id":7712,"date":"2021-12-08T08:42:58","date_gmt":"2021-12-08T07:42:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7712"},"modified":"2021-12-08T08:43:53","modified_gmt":"2021-12-08T07:43:53","slug":"8-12-2021-muke-po-novom-zakonu-o-radu-opet-komplicirano-preregulirano-i-nejasno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7712","title":{"rendered":"8.12.2021. &#8211; Muke po novom Zakonu o radu: Opet komplicirano, preregulirano i nejasno"},"content":{"rendered":"\n<p>I prije pandemije digitalizacija je po\u010dela prekrajati na\u010din na koji neke djelatnosti i neki zaposlenici rade, no virus je cijelu stvar doslovno katapultirao. To se ponajvi\u0161e ogleda u velikom porastu rada na daljinu (od ku\u0107e), pojavi platformskog rada, uvo\u0111enju drugih tehnolo\u0161kih mogu\u0107nosti u poslovanje, dono\u0161enju novih EU direktiva, ali i potrebi gotovo svakodnevnog prilago\u0111avanja i poslodavca i radnika dinami\u010dnom okru\u017eenju. Kao i uvijek, praksa je br\u017ea od zakonskih okvira koji bi takvo novo normalno trebali regulirati. Novi je\u00a0<strong>Zakon<\/strong>\u00a0upravo skrojen, no vjerojatno<strong>\u00a0ovakav ne\u0107e za\u017eivjeti,<\/strong>\u00a0jer je na ogledu socijalnim partnerima, a oni imaju podosta primjedbi. Najve\u0107i su problem (ne)fleksibilnost, sve \u010de\u0161\u0107i rad na odre\u0111eno, definiranje platformskog rada. <\/p>\n\n\n\n<p>Iz&nbsp;<strong>HUP-a<\/strong>&nbsp;po tko zna koji put poru\u010duju da fleksibilizacija radnih odnosa nikako nije protiv radnika i njihovih prava.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Upravo suprotno, dodatnom fleksibilizacijom cilj je za\u0161titi dobre radnike i njihova prava, omogu\u0107iti ve\u0107u fleksibilnost poslodavcima u poslovanju \u010dime \u0107e se dinamizirati tr\u017ei\u0161te rada i konkurentnost. U HUP-u smo svjesni relativno visokog udjela ugovora na odre\u0111eno i smatramo kako je upravo fleksibilizacijom ugovora na neodre\u0111eno mogu\u0107e smanjiti udjel ugovora na odre\u0111eno u ukupnoj zaposlenosti. Takvu argumentaciju temeljimo na iskustvima drugih zemalja, ali i na znanstvenom istra\u017eivanju provedenom na primjeru Hrvatske. Pri tome je va\u017eno istaknuti kako brojka o udjelu ugovora na odre\u0111eno u ukupnoj zaposlenosti kojom se barata u javnome prostoru od 25 posto ne stoji. Ona nije zanemariva, no prema slu\u017ebenim podacima Eurostata znatno je manja i u 2020. godini je iznosila ne\u0161to iznad 13 posto. Od novog ZOR-a poslodavci, posebno mali, o\u010dekuju da mogu zadr\u017eati sigurnost poslovanja na na\u010din da se uvjere kako su zaposlili dovoljno stru\u010dnu osobu u svoj kolektiv. Tako\u0111er, ugovori o radu na odre\u0111eno vrijeme su potreba pojedinih sektora, kao \u0161to su primjerice turizam i poljoprivreda, i specifi\u010dnosti tih sektora moraju se uzeti u obzir &#8211; ka\u017eu iz HUP-a.<\/p>\n\n\n\n<p>U&nbsp;<strong>UGP-a<\/strong>&nbsp;kratko ka\u017eu da prijedlog novog<strong>&nbsp;Zakona o radu<\/strong>&nbsp;ne donosi nikakve bitnije promjene osim odredbi o onome \u0161to se ve\u0107 i samo reguliralo, poput rada od ku\u0107e (dosad s internim Pravilnikom).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; To je, smatramo, bilo dovoljno, ionako smo preregulirano dru\u0161tvo u svakom segmentu. Samim time mislimo i da nije bilo potrebe za novim zakonom samo u svrhu reguliranja platformskog rada, dok neke druge bitne stvari opet nisu ni spomenute. Kada je rije\u010d o drugim stvarima mi\u0161ljenja smo da nije problem samo ZOR nego cjelokupno radno zakonodavstvo. Tako, recimo, treba definirati da poslodavac pla\u0107a samo prva tri ili pet dana bolovanja, a tako\u0111er bi trebalo ZOR-om biti definirano da se rad nedjeljom i praznikom pla\u0107a 20 ili 30 posto vi\u0161e bez limitiranja rada nedjeljom, \u0161to smatramo iznimno lo\u0161im populisti\u010dkim potezom, bez ikakvog ekonomskog opravdanog razloga. UGP je dostavio svoje prijedloge unutar navedenog savjetovanja koji su u skladu s ovim odgovorima \u2013 zaklju\u010duju.<\/p>\n\n\n\n<p>Odvjetnica<strong>&nbsp;Dora Ljevar<\/strong>&nbsp;tako\u0111er napominje kako su se ljudi najvi\u0161e zaka\u010dili za rad od ku\u0107e iako je on i do sada bio reguliran, putem internih pravilnika poslodavaca.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2013 U prijedlogu novog Zakona stoji da se platformskim radom ne\u0107e smatrati rad fizi\u010dke osobe \u010diji su primici tijekom tri uzastopna mjeseca manji od 60 posto bruto minimalne pla\u0107e. O\u010dito je zakonodavac ovdje ostavio sivu zonu, naime, Zakon detaljno razra\u0111uje platformski rad, ali bi u praksi dio radnika i dalje bio u sivoj zoni, jer rad fizi\u010dke osobe \u010diji su primici u tri mjeseca manji od bruto minimalne pla\u0107e nije platformski rad. Tako\u0111er, ono \u0161to treba biti dio ugovora jest najmanji broj zajam\u010denih pla\u0107enih radnih sati, neovisno o pravu na pla\u0107u za rad ostvaren povrh tih sati, ali i \u010dinjenica obavljaju li se radni zadaci i za tre\u0107u osobu (klijenta, kupca ili krajnjeg korisnika) kada se ne obavljaju za poslodavca. Jo\u0161 je jedna odredba nejasna: poslodavac mora dati razuman rok od poziva poslodavca do po\u010detka obavljanja radnog zadatka, pa ako on to ne u\u010dini radnik mo\u017ee bez \u0161tetnih posljedica odbiti radni zadatak. To je nejasno, jer se gubi poenta je li radnik-radnik ili je poduzetnik \u2013 tuma\u010di neke to\u010dke Ljevar dodaju\u0107i kako je prerano govoriti detaljno o odredbama s obzirom na to da se kona\u010dni prijedlog Zakona tek o\u010dekuje (trenutno je u javnoj raspravi), a u prvome dijelu idu\u0107e godine bi trebao biti prihva\u0107en. \u00a0<a href=\"https:\/\/lider.media\/poslovna-scena\/hrvatska\/hgk-i-hup-utvrdili-nove-posebne-uzance-o-gradenju-140078\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Iz HUP-a dodatno poja\u0161njavaju kako je radno-pravno podru\u010dje ure\u0111eno kroz barem 24 zakona i vi\u0161e od 50 podzakonskih propisa i zbog toga su u velikoj mjeri komplicirani poslodavcima za pra\u0107enje. To se posebno odnosi na male poslodavce koji nemaju posebnu pravnu slu\u017ebu ili odjel za ljudske resurse.<\/p>\n\n\n\n<p>-S ciljem osiguranja ve\u0107e fleksibilnosti radnoga vremena, posebno rada na daljinu\/od ku\u0107e, kojom bi se znatno olak\u0161alo postizanje i osiguravanje ravnote\u017ee izme\u0111u privatnog i poslovnog \u017eivota radnika i pribli\u017eavanja svjetskoj praksi, smatramo da je kroz zakonske okvire nu\u017eno stvoriti uvjete da se ovi instituti primjenjuju na jednostavniji na\u010din. Iako je rad na izdvojenom mjestu rada propisan i u postoje\u0107em Zakonu, izvanredne su situacije pokazale kako su iste odredbe nedostatne za primjenu u okolnostima rada na daljinu. Ve\u0107i broj istra\u017eivanja pokazao je da mla\u0111i radnici biraju one kompanije koje nude fleksibilne oblike rada (pri \u010demu je rad na daljinu na prvom mjestu) u zamjenu za \u010dak do 10 posto ve\u0107u pla\u0107u. Prvi je korak u potrebnim promjenama taj da se zakonski u\u010dini razlika izme\u0111u stalnog i povremenog rada na daljinu. Pri tome, rad na daljinu treba biti dobrovoljan i za radnika i za poslodavca. Stalni rad na daljinu bi uklju\u010divao redovito obavljanje posla od ku\u0107e ili nekog drugog mjesta koje nije prostor poslodavca i koje se ne smatra izdvojenim mjestom rada. U dijelu stalnog rada na daljinu o\u010dekujemo i potporu Ministarstva pri odre\u0111ivanju naknade za tro\u0161kove rada od ku\u0107e kao neoporezive naknade u slu\u010daju ako ista bude bila obveza poslodavca. Povremeno obavljanje poslova od ku\u0107e je pogodnost koja radniku omogu\u0107ava da povremeno, uz dogovor s poslodavcem, mo\u017ee obavljati poslove od ku\u0107e ili nekog drugog mjesta. Razlikovanjem povremenoga od stalnog rada na daljinu osigurala bi se jednostavnija primjena rada na daljinu kao pogodnosti za radnike \u2013 poja\u0161njavaju u HUP-u dodaju\u0107i da bi Zakon trebao definirati i vi\u0161u silu, institut koji je nedostajao u definiranju radnih odnosa. U takvim ili drugim slu\u010dajevima izvanrednih okolnosti, poslodavac bi trebao imati mogu\u0107nost, bez izmjene ugovora, dogovoriti rad na nekom drugom, izdvojenom mjestu rada, kako bi se nastavilo poslovanje, ali i za\u0161titilo zdravlje i sigurnost radnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Potrebno je, ka\u017eu, propisati i ni\u017ei iznos pla\u0107e za radnika ako je u takvim slu\u010dajevima ipak do\u0161lo do prekida rada, budu\u0107i da ni poslodavac nije odgovoran za nastanak izvanrednih okolnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod platformskog rada va\u017eno je, poru\u010duju, zadr\u017eati fleksibilnost takvog radnog odnosa, jer velik broj radnika \u017eeli raditi na na\u010din da oni sami odabiru kada i koliko rade, a ne u okviru tradicionalnih obrazaca smjena (primjerice od 8 do 16 sati), \u010dime lak\u0161e uskla\u0111uju osobne obveze s poslom.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Zbog ovoga i drugih razlika naspram klasi\u010dnog radnog odnosa, a i zbog razlika unutar samog platformskog rada, smatramo kako se op\u0107enito ure\u0111enje radnih odnosa ne bi trebalo primjenjivati na platformski rad ve\u0107 prona\u0107i prilago\u0111eno rje\u0161enje, bilo to kroz poseban zakon ili unutar novoga ZOR-a. U svakom slu\u010daju, analiziraju\u0107i tekst prijedloga novog Zakona o radu, mo\u017eemo re\u0107i kako tu ima jo\u0161 dosta posla za tripartitnu radnu skupinu. Pozitivno je \u0161to se poku\u0161avaju urediti novi oblici rada, poja\u0161njavaju se mogu\u0107nosti poslodavca kod nastanka izvanrednih okolnosti, kao i neke dosada\u0161nje nejasno\u0107e koje postoje oko prestanka radnoga odnosa. Ono \u0161to nije dobro rije\u0161eno jest to \u0161to se uvode dodatna administrativna optere\u0107enja, primjerice, potreba zapo\u0161ljavanja novog administrativnog osoblja, dostava \u0161ireg opsega podataka za pojedine poslodavce\u2026 \u0161to to se posebno odnosi na platformski rad i rad na izdvojenom mjestu rada gdje se predvi\u0111a ogroman broj ugovornih odredbi od kojih je velik dio nejasan. Napokon, svima nam je cilj da tekst novog ZOR-a bude sadr\u017eajno kvalitetan i nomotehni\u010dki razumljiv. Nadamo se da \u0107e konsenzusom svih socijalnih partnera proiza\u0107i novi fleksibilan i jednostavan zakonodavni okvir, koji \u0107e zadovoljiti potrebe svih socijalnih partnera, radi podjele odgovornosti za razvoj stru\u010dnosti i vje\u0161tina radnika i o\u010duvanja visoke razine zaposlenosti \u2013 zaklju\u010duju u krovnoj poslodava\u010dkoj udruzi.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa svakim zakonom uvijek je netko nezadovoljan. Upravo stoga i postoji vrijeme za javne rasprave, prijedloge, ideje i to je vrijeme sada. Razumljivo da su poslodavci i sindikati na suprotnim pozicijama, no sigurno imaju barem jedan zajedni\u010dki interes \u2013 \u0161to manje birokracije. \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/lider.media\/poslovna-scena\/hrvatska\/muke-po-novom-zakonu-o-radu-opet-komplicirano-i-nejasno-139958\" target=\"_blank\">IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:100px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>I prije pandemije digitalizacija je po\u010dela prekrajati na\u010din na koji neke djelatnosti i neki zaposlenici rade, no virus je cijelu stvar doslovno katapultirao. To se ponajvi\u0161e ogleda u velikom porastu rada na daljinu (od ku\u0107e), pojavi platformskog rada, uvo\u0111enju drugih tehnolo\u0161kih mogu\u0107nosti u poslovanje, dono\u0161enju novih EU direktiva, ali i potrebi gotovo svakodnevnog prilago\u0111avanja i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7712"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7712"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7712\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7714,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7712\/revisions\/7714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7712"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}