{"id":7706,"date":"2021-12-01T14:15:04","date_gmt":"2021-12-01T13:15:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7706"},"modified":"2021-12-01T14:15:06","modified_gmt":"2021-12-01T13:15:06","slug":"1-12-2021-ulaganje-u-zeljeznicku-infrastrukturu-tocka-je-u-kojoj-se-spajaju-interesi-europske-unije-i-zapadnog-balkana-ukljucujuci-i-hrvatsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7706","title":{"rendered":"1.12.2021. – \u2018Ulaganje u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu to\u010dka je u kojoj se spajaju interesi Europske unije i zapadnog Balkana, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku\u2019"},"content":{"rendered":"\n

Lilyana Pavlova, potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) za Poslovni dnevnik govori o projektima u podru\u010dju mobilnosti koje ta institucija planira ili je ve\u0107 pokrenula u na\u0161em okru\u017eenju.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Zelena agenda EU po pitanju prometa fokusirana je na e-mobilnost u kojoj, osim rasta udjela elektri\u010dnih automobila i infrastrukture za njih, sto\u017eerno mjesto pripada modernizaciji i izgradnji \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Upravo je razvoj \u017eeljeznice u jugoisto\u010dnoj i isto\u010dnoj Europi trebala biti glavna tema Vienna Economic Foruma 2021. koji se pro\u0161log tjedna trebao odr\u017eati u Be\u010du, ali je zbog op\u0107eg lockdowna uslijed pandemije u Austriji konferencija otkazana za naredno razdoblje.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos otkazivanju Foruma, razgovarali smo s Lilyanom Pavlovom, potpredsjednicom Europske investicijske banke (EIB) o projektima koje ta banka po pitanju e-mobilnosti ima ili tek planira u ovoj regiji.<\/p>\n\n\n\n

Mre\u017ea autocesta u regiji koja se ovdje prezentira uglavnom zadovoljavaju\u0107a ili se radi na njezinom dovr\u0161etku. O\u010dekujete li da bi se takva situacija mogla dogoditi i sa \u017eeljeznicom koja je ve\u0107 30-ak godina u ve\u0107ini ovih zemalja na jako niskim granama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas pitanje nije da li bi se takva situacija mogla dogoditi nego kad \u0107e se dogoditi i koliko \u0107e investicija donijeti. Trenutak je savr\u0161en \u2013 postoji volja sviju strana, postoje financijska sredstva i postoji neophodno iskustvo. \u017deljeznice postaju sve aktualnije diljem Europe jer su ekolo\u0161ko, brzo i pristupa\u010dno prijevozno sredstvo.<\/p>\n\n\n\n

Strategija odr\u017eive i \u201csmart\u201d mobilnosti Europske unije ima za cilj udvostru\u010diti \u017eeljezni\u010dki teretni promet i utrostru\u010diti mre\u017eu \u017eeljeznica velikih brzina do 2050. Danas samo oko 7 posto putnika i 17 posto robe u EU prevozi se \u017eeljeznicom i to se mora brzo promijeniti.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, na brzo i odlu\u010dno ulaganje u \u017eeljeznice ohrabruju nas kako zelene ambicije EU-a, tako i regionalne ambicije za stvaranje zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta i me\u0111usobno povezivanje, te povezivanje s EU.<\/p>\n\n\n\n

Ulaganje u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu je ona to\u010dka u kojoj se spajaju interesi kako Europske unije, tako i zapadnog Balkana i okolnih zemalja, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljeznica je danas tako\u0111er na putu da u Europi zamijeni avio linije kratke te srednje duljine, a o\u017eivljavanje no\u0107nih vlakova moglo bi biti pokazatelj zna\u010dajne uloge koju bi \u017eeljeznica mogla imati u uglji\u010dno neutralnoj Europi.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, preduvjeti su ispunjeni i mi danas imamo dobre temelje za po\u010detak moderniziranja \u017eeljeznice o kojem govorite. Ovo je ujedno trebala biti i jedna od glavnih tema Be\u010dkog ekonomskog foruma (VEF), koji je na\u017ealost uslijed epidemijskih mjera u Austriji morao biti otkazan.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a je Banka, kao vode\u0107i regionalni i europski financijer \u017eeljeznice, spremna i voljna sura\u0111ivati s partnerskim zemljama i EU na razvoju odr\u017eive prometne mre\u017ee za Europu. Cilj nam je da moderna \u017eeljezni\u010dka infrastruktura u regiji postane stvarnost \u0161to prije jer je jedan od glavnih preduvjeta za ostvarenje na\u0161ih planova za transformaciju u uglji\u010dno neutralno gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljeznica tako\u0111er nudi na\u0161im gra\u0111anima i na\u0161em gospodarstvu odr\u017eive, zelene i efikasne alternative vrstama prijevoza s visokim emisijama uglji\u010dnog dioksida poput zrakoplovnog prometa.<\/p>\n\n\n\n

Kakva je situacija po tom pitanju u regiji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stvari su se i u regiji ve\u0107 pokrenule. Poduzeti su prvi koraci da se osiguraju ulaganja u modernu i integriranu \u017eeljezni\u010dku mre\u017eu zapadnog Balkana i Europe. Zajedno smo s Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD) i Transportnom zajednicom organizirali u Beogradu 1. \u017eeljezni\u010dki summit zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je bio prvi korak ka uklju\u010divanju zapadnog Balkana u paneuropske trendove s ciljem omogu\u0107avanja brzog i sigurnog kretanja ljudi i robe diljem na\u0161eg kontinenta. Kroz ovu inicijativu EIB i EBRD planiraju financirati svojevrsnu renesansu \u017eeljeznice te zajedno ponuditi ne samo financiranje ve\u0107 i tehni\u010dku pomo\u0107 u pripremi projekta. Prvi prioritet je \u017eeljezni\u010dki koridor X, ali razgovaramo i o drugim projektima s vladama u cijeloj regiji.<\/p>\n\n\n\n

Mi ne nudimo samo financije. Stru\u010dni timovi EIB-a koji mogu pomo\u0107i u planiranju, pripremi i provedbi \u017eeljezni\u010dkih projekata u skladu s najvi\u0161im standardima javnih nabavki te dru\u0161tvenih i ekolo\u0161kih standarda. Ovaj vid \u0107e biti naro\u010dito relevantan u kontekstu novih sredstava koji \u0107e biti dostupni iz EU IPA fondova.<\/p>\n\n\n\n

U Banci imamo vrlo jasnu viziju funkcionalne, moderne i brze \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee koja se prote\u017ee diljem Europe i donosi dru\u0161tvene i ekonomske koristi svim Europljanima i radujemo se prilici da ovu viziju sprovedemo u djelo s na\u0161im partnerima, uklju\u010duju\u0107i tu i Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n

Imate li procjenu kolike investicije bi bile potrebne za izgradnju kvalitetne \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee na razini EU standarda?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Govorimo o ulaganjima koja se mjere milijardama eura jer postoji potreba za pro\u0161irenjem, obnovom i nadogradnjom \u017eeljezni\u010dkih pruga u cijeloj regiji i stvaranjem u\u010dinkovite prometne mre\u017ee integrirane u paneuropske prometne koridore.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje je va\u017eno napomenuti da financije ne\u0107e biti problem. Novca ima. Ono \u0161to \u0107e biti pitanje jest sposobnost da se proizvedu i implementiraju projekti, po najvi\u0161im standardima i na vrijeme te u\u010dinkovito. Za to \u0107e ovim projektima pored financijske biti dostupna i tehni\u010dka potpora za pripremu i provedbu projekata.<\/p>\n\n\n\n

No, nije ovo jedini izazov. Nova \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea mora biti sposobna slu\u017eiti gra\u0111anima i istovremeno i potrebama regionalnog gospodarstva i gospodarstva EU-a te poticati lokalni zeleni rast diljem kontinenta.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, velik je izazov i da sprije\u010dimo da ulaganja postanu poslovi\u010dan kamen oko vrata dr\u017eavama i osigurati da ona dugoro\u010dno ekonomski i socijalno osna\u017euju te djeluju kao akcelerator, a ne prepreka dugoro\u010dnom gospodarskom rastu.<\/p>\n\n\n\n

Koristi od nove \u017eeljezni\u010dke infrastrukture ne\u0107e biti samo financijske ili ekonomske. Br\u017ee, sigurnije i modernizirane \u017eeljeznice tako\u0111er \u0107e donijeti smanjenje buke, one\u010di\u0161\u0107enja zraka i emisije uglji\u010dnog dioksida te pove\u0107ati mobilnost ljudi, roba i usluga.<\/p>\n\n\n\n

Zato bi trebalo djelovati zajedno diljem regije i zajedno raditi na usvajanju platformi i mehanizama za ubrzanje modernizacije \u017eeljeznice \u010demu \u0107e tako\u0111er doprinijeti na\u0161a zajedni\u010dka inicijativa s EBRD-jem i Europskom komisijom.<\/p>\n\n\n\n

Odakle \u0107e do\u0107i novac potreban za ove investicije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Novac koji nam je za ovo potreban dolazit \u0107e s razli\u010ditih strana. Najprije iz Europske unije. Komisija je nedavno predstavila svoj Ekonomski i investicijski plan (EIP) vrijedan 9 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj plan stvara nove mogu\u0107nosti financiranja upravo za projekte poput modernizacije \u017eeljeznica i pru\u017ea zna\u010dajne mehanizme tehni\u010dke i financijske potpore. Sa EIP-om planiramo mobilizirati blizu 30 dodatnih milijardi eura za provedbu strate\u0161kih projekata, uklju\u010duju\u0107i \u017eeljezni\u010dke pruge na klju\u010dnim regionalnim koridorima.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od glavnih projekata koji \u0107e EIP podr\u017eati bit \u0107e spomenuta \u017eeljezni\u010dka pruga du\u017e koridora X, kroz Srbiju i Sjevernu Makedoniju. Kad se zavr\u0161i, ovaj \u0107e koridor djelovati kao osovina razvoja cijele regije. Na raspolaganju \u0107e nam biti sredstva i iz drugih inicijativa EU-a kao \u0161to je \u201cEU Green Deal\u201d koji tako\u0111er podr\u017eava projekte zelenog i odr\u017eivog prometa.<\/p>\n\n\n\n

Pored sredstava iz EU-a, EIB je spreman poduprijeti razvoje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture i vlastitim sredstvima. EIB je sam po sebi va\u017ean financijer prometa. Izme\u0111u 2016. i 2020. usmjerili smo 56,5 milijardi eura za potporu prometnim projektima, od \u010dega je 36,7 milijardi eura za klimatske mjere.<\/p>\n\n\n\n

U 2020., usred pandemije, EIB je potpisao nove ugovore o prijevozu ukupne vrijednosti 10,3 milijarde eura. Sa sredstvima EU-a i EIB-a te na\u0161ih partnera, poput EBRD-a, nadamo se da \u0107emo zatvoriti znatan dio investicijskog jaza u odr\u017eavanju i razvoju \u017eeljezni\u010dkog prometa u regiji koji je nastao u proteklim desetlje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

Imate li u vidu rok u kojem bi se to moglo realizirati s obzirom na izazove koronavirusa, politi\u010dkih nestabilnosti u regiji i migrantske krize?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada govorimo o vremenskom okviru, treba imati u vidu da EU \u017eeli biti uglji\u010dno neutralno gospodarstvo do 2050., tako da nam to daje ne\u0161to \u0161iri vremenski okvir do kad bi se ove investicije trebale realizirati. Va\u0161e pitanje pravilno ukazuje na neke od ve\u0107ih izazova s kojima se susre\u0107emo ili \u0107emo se susresti.<\/p>\n\n\n\n

Ti izazovi nisu mali i poput COVID-a te\u0161ko su predvidljivi te u ovom trenutku izvan na\u0161e kontrole. S druge strane, postoji jak regionalni interes, postoji interes EU-a, postoje financije i ekspertiza, imamo mehanizme za potporu razvoju projekata.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ean akcelerator je i politi\u010dka volja koja postoji u regiji za implementaciju ovih projekata. To daje temelj za optimizam da se na modernizaciju i razvoj regionalne \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee ne\u0107e dugo \u010dekati.<\/p>\n\n\n\n

Digitalizacija je ne\u0161to \u0161to je u EU uglavnom ve\u0107 za\u017eivjelo. Kako vidite situaciju u regiji sredi\u0161nje i jugoisto\u010dne Europe?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Digitalizacija je klju\u010dna za trajnu konkurentnost Europe i mora i\u0107i ruku pod ruku kako s gospodarskim oporavkom od COVID-19 tako i s klimatskom akcijom kako bi se ova tri procesa me\u0111usobno podupirala i ubrzavala.<\/p>\n\n\n\n

Digitalizacija i oporavak na\u0161eg gospodarstva od pandemije moraju biti zeleni kao \u0161to je potrebno da klimatska akcija bude \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e pravedna i zasnovana na digitalnim tehnologijama. Uspje\u0161no balansiranje ova tri procesa definirat \u0107e budu\u0107u ulogu Europe u svjetskom gospodarstvu.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da se globalni inovacijski i tehnolo\u0161ki ekosustav brzo mijenja, Europa je trenutno u riziku da postane ne predvodnik, ve\u0107 sljedbenik digitalizacije.<\/p>\n\n\n\n

Ovo se ne smije dogoditi i mi moramo zadr\u017eati lidersku poziciju. Mi u EIB-u vidimo da se usvajanje digitalnih tehnologija od strane europskih tvrtki pobolj\u0161ava iz godine u godinu, no stvari jo\u0161 nisu kakve ih \u017eelimo da budu.<\/p>\n\n\n\n

Do 2020. \u010dak 37 posto tvrtki u EU jo\u0161 uvijek nije usvojilo nijednu naprednu digitalnu tehnologiju u svom poslovanju. Za usporedbu, u Sjedinjenim Dr\u017eavama ovaj postotak je znatno manji i kre\u0107e se oko 27 posto. \u017delimo li ostati konkurentni, nuditi na\u0161im gra\u0111anima radna mjesta i prihode, ovo se mora mijenjati.<\/p>\n\n\n\n

U Europi postoji i zna\u010dajan jaz u digitalnim vje\u0161tinama i razli\u010ditoj razinu pristupa digitalnoj infrastrukturi. I ove se razlike u Europi iz godine u godine smanjuju, ali treba u\u010diniti vi\u0161e kako bi se ubrzalo, primjerice, \u0161irenje \u0161irokopojasnog interneta.<\/p>\n\n\n\n

Financije ni u ovom slu\u010daju nisu glavna prepreka br\u017eoj digitalizaciji \u2013 prepreka je volja i \u017eelja da se u digitalizaciju krene. Financije su uglavnom prepreka malim poduze\u0107ima i zato mi u EIB-u radimo s na\u0161im partnerima u javnom i privatnom sektoru na uklanjanju tih prepreka uglavnom kroz osiguravanje zajmova za digitalizaciju malih i srednjih poduze\u0107a i razvoj drugih instrumenata podr\u0161ke digitalizaciji.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, neke zemlje \u010dlanice EU-a su o\u010digledni lideri globalne digitalne transformacije, druge zemlje, uglavnom u srednjoj i jugoisto\u010dnoj Europi, trenutno zaostaju za njima. Kako bi zatvorila ovaj digitalni jaz, Europa treba pove\u0107ati ulaganja i stvoriti ekosustave koji podr\u017eavaju inovacije.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to EIB mo\u017ee u\u010diniti da se ovi izazovi prevladaju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

EIB je spreman djelovati i ovdje i otvoriti mogu\u0107nosti poslovnog razvoja izme\u0111u ostalog i za hrvatske tvrtke. Zato radimo na iznala\u017eenju mogu\u0107nosti za podr\u0161ku kako da samostalno ili kroz partnerstva s drugim me\u0111unarodnim financijskim institucijama, pre svega EBRD kada se radi o projektima digitalizacije Zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n

\u017delja nam je ubrzati digitalizaciju \u010ditave Europe. Kako bi se ubrzao tempo digitalnih inovacija i usvajanja, EU, a posebno srednja i jugoisto\u010dna Europa, mora se usredoto\u010diti prije svega na tri elementa \u2013 izgradnju ekosustava koji omogu\u0107uje razvoj, osiguravanje financijske potpore za ulaganja i te formulirati svoju viziju za prevladavanje digitalnog jaza.<\/p>\n\n\n\n

I na ovome se u EIB-u trenutno aktivno radi i razgovaramo s EU \u010dlanicama, primjerice Slovenijom, kako bismo vidjeli kako se mo\u017eemo br\u017ee digitalizirati kao gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n

Jedno je posve jasno \u2013 digitalizirana poduze\u0107a su dobra za gospodarstvo i kada ih se podupre da ula\u017eu u nove tehnologije one ubrzavaju gospodarski rast i ja\u010daju na\u0161u unutar EU koheziju. Ovakve su tvrtke produktivnije, zapo\u0161ljavaju vi\u0161e kvalificiranih radnika i stvaraju vi\u0161e prilika za rast zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n\n\n\n

Na koncu, pogledajte \u0161to je sve pozitivnog digitalizacija donijela Hrvatskoj. Gradovi poput Novske sada su na gospodarskoj karti Europe. Novska je zapravo vrlo impresivna pri\u010da o uspjehu s kojom se cijela Europa mo\u017ee ponositi. Na\u0161 je cilj kao EU banke je osigurati da imamo sve vi\u0161e ovakvih uspje\u0161nih pri\u010da diljem kontinenta.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatskoj je na raspolaganju 169 milijuna eura iz Just Transition Funda za pravedniju zelenu tranziciju. Ima li prijava za ta sredstva, ima li projekata u pipelineu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj \u0107e od ovih sredstava korist imati dvije regije \u2013 Istarska i Sisa\u010dko-moslava\u010dka \u017eupanija. U ovom trenutku, trebamo prije\u0107i jo\u0161 par koraka prije nego \u0161to Hrvatska bude u mogu\u0107nosti koristiti sredstva Just Transition Fund-a, prvog od tri stupa koji \u010dine Mehanizam pravedne tranzicije EU-a (Just Transition Mechanism).<\/p>\n\n\n\n

Prvo, treba se uspostaviti upravlja\u010dka struktura i Operativni program, a potom treba nam da odgovaraju\u0107i Teritorijalni pravedni tranzicijski planovi budu pripremljeni i usugla\u0161eni s Europskom komisijom.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to se ovi koraci poduzmu, hrvatske \u0107e vlasti upravljati Fondom pravedne tranzicije, budu\u0107i da Fond pripada obitelji strukturnih i investicijskih fondova EU. Mi s na\u0161e strane \u017eelimo osigurati da gra\u0111ani i regije ne budu zapostavljeni u tranziciji u uglji\u010dno neutralno gospodarstvo. \u017delimo da svi osjete dobrobiti ovog procesa.<\/p>\n\n\n\n

Ovakav pristup pravednoj tranziciji sadr\u017ean je u na\u0161im klju\u010dnim dokumentima kao \u0161to je Klimatski plan aktivnosti EIB. U tu svrhu, EIB u potpunosti podr\u017eava i spremna je igrati sredi\u0161nju\/klju\u010dnu ulogu u provedbi Mehanizma pravedne tranzicije (JTM).<\/p>\n\n\n\n

Podr\u017eat \u0107emo sva tri stupa Mehanizma pravedne tranzicije, uklju\u010duju\u0107i tu i Fond. U okviru 3. stupa, na primjer, EIB \u0107e implementirati na\u0161 financijski Instrument za financiranje javnog sektora (SPL) i ponuditi svoje atraktivne zajmove za financiranje tranzicijskih projekata u korist najugro\u017eenijih podru\u010dja, a Komisija \u0107e ove atraktivne zajmove u\u010diniti jo\u0161 privla\u010dnijima davanjem bespovratnih sredstava.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to bude uspostavljen, JT fond \u0107e podr\u017eati ulaganja u rasponu od potpore malim i srednjim poduze\u0107ima, inovacija, obnovljive energije i energetske u\u010dinkovitosti, odr\u017eive urbane mobilnosti, digitalne infrastrukture sve do podr\u0161ke mjerama na tr\u017ei\u0161tu rada kao \u0161to su prekvalifikacija, usavr\u0161avanje i podr\u0161ka tra\u017eenju posla.<\/p>\n\n\n\n

Banka je spremna podr\u017eati ove projekte svojim namjenskim instrumentom sufinanciranja \u2013 Strukturnim programskim zajmom. Ovaj instrument postoji oko dva desetlje\u0107a i poma\u017ee regijama i zemljama diljem EU-a da prona\u0111u dodatna sredstva i ispune dodatna sredstva koja zahtijevaju instrumenti EU-a.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska bi 2023. po planu trebala uvesti euro \u2013 ho\u0107e li to utjecati na program i obuhvat suradnje EIB-a, da li je izgledno da \u0107e do\u0107i do promjena uvjeta financiranja (smanjenje kamatnih stopa)?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo svi svjedo\u010dili, sama najava ulaska u eurozonu podigla je rejting Hrvatske na razinu nezabilje\u017eenu u povijesti. No, tu nije kraj dobrim vijestima. \u0160to se poslovanja EIB-a u Hrvatskoj ti\u010de, ne o\u010dekujemo pogor\u0161anje kada su u pitanju uvjeti na\u0161eg poslovanja u zemlji. Naprotiv, s obzirom na to da je na\u0161e poslovanje ve\u0107 uglavnom u eurima te imaju\u0107i u vidu skora\u0161nji skok rejtinga, prelazak na euro Hrvatskoj \u0107e samo pojeftiniti financiranje iz na\u0161ih izvora. Dakle, jedan od rezultata ulaska u eurozonu bit \u0107e i bolja suradnja s EIB-om. Ovo je jo\u0161 jedan zna\u010dajan vjetar u jedra uzlaznoj putanji odli\u010dnih odnosa EIB-a i Hrvatske i mi se kao Banka Europske unije iznimno veselimo novim poslovnim prilikama u zemlji.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lilyana Pavlova, potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) za Poslovni dnevnik govori o projektima u podru\u010dju mobilnosti koje ta institucija planira ili je ve\u0107 pokrenula u na\u0161em okru\u017eenju. Zelena agenda EU po pitanju prometa fokusirana je na e-mobilnost u kojoj, osim rasta udjela elektri\u010dnih automobila i infrastrukture za njih, sto\u017eerno mjesto pripada modernizaciji i izgradnji \u017eeljezni\u010dke […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7706"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7706"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7706\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7707,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7706\/revisions\/7707"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}