{"id":7703,"date":"2021-11-23T09:47:03","date_gmt":"2021-11-23T08:47:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7703"},"modified":"2021-11-23T09:47:13","modified_gmt":"2021-11-23T08:47:13","slug":"23-11-2021-mmpi-hakom-i-szz-organizirali-tribinu-o-razvoju-zeljeznice-u-westinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7703","title":{"rendered":"23.11.2021. – MMPI, HAKOM I SZ\u017d ORGANIZIRALI TRIBINU O RAZVOJU \u017dELJEZNICE U WESTINU"},"content":{"rendered":"\n

Na panel diskusiji \u201cSuvremena \u017eeljeznica u uvjetima liberaliziranoga tr\u017ei\u0161ta\u201d, koja je odr\u017eana 22. studenoga u Zagrebu,\u00a0 otvoreno se razgovaralo o planovima modernizacije infrastrukture i vozila, ali i o izazovima koja ona donosi prijevoznicima. Suradnja i koordinacija me\u0111u svim dionicima pokazala se kao \u201cklju\u010dna rije\u010d\u201d cijele diskusije.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U ponedjeljak 22. studenoga u Zagrebu je odr\u017eana panel diskusija pod nazivom \u201cSuvremena \u017eeljeznica u\u00a0uvjetima liberaliziranog tr\u017ei\u0161ta\u201d, koji su zajedni\u010dki organizirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatska regulatorna agencija za mre\u017ene djelatnosti (HAKOM) i Savez za \u017eeljeznicu. Skup u povodu \u201e2021. \u2013 Europske godine \u017eeljeznice<\/em>\u201c, okupio je oko sedamdesetak sudionika \u201eu \u017eivo\u201c po svim epidemiolo\u0161kim mjerama, a preko youtube kanala HAKOM-a pratilo ga je jo\u0161 tridesetak ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Pokrovitelji tribine bili su Ministarstvo gospodarstva i odr\u017eivog razvoja te Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Zlatni sponzor tribine bio je AP Consulting iz Vara\u017edina, srebrni sponzor Vara\u017edinska \u017eupanija te bron\u010dani sponzori ALTPRO, Grad Kri\u017eevci, H\u017d Putni\u010dki prijevoz, Kon\u010dar \u2013 elektri\u010dna vozila i Rail Cargo Carrier Hrvatska.<\/p>\n\n\n\n

Prije panel diskusije uzvanicima su se uvodno obratili predstavnici organizatora doga\u0111anja, dr\u017eavni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dr.sc. Alen Gospo\u010di\u0107<\/strong>, predsjednik Vije\u0107a HAKOM-a Tonko Obuljen <\/strong>te predsjednik Saveza za \u017eeljeznicu Ante Kle\u010dina<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eavni tajnik Gospo\u010di\u0107 govorio je o modernizaciji i restrukturiranju \u017eeljezni\u010dkog sektora. Istaknuo je \u010detiri klju\u010dna dijela reforme \u017eeljeznice koja se mora provesti paralelno s ulaganjima. Rije\u010d je o upravljanju \u017eeljezni\u010dkim dru\u0161tvima, njihovoj reorganizaciji, planiranju sektorskih ulaganja i financiranja te razvoju znanja, tehnologija i vje\u0161tina \u017eeljezni\u010dkog sektora.<\/p>\n\n\n\n

\u201cZa deset do dvanaest godina \u017eelimo imati razvijen \u017eeljezni\u010dki sektor koji pru\u017ea kvalitetne usluge dru\u0161tvu i koji je u potpunosti integriran s drugim granama prometa. Tako\u0111er, \u017eelimo da \u017eeljezni\u010dki sektor bude siguran, ekonomi\u010dan, ekolo\u0161ki prihvatljiv, energetski efikasan, konkurentan i odr\u017eiv.\u201d, rekao je uvodno dr\u017eavni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, istaknuv\u0161i kako je dugoro\u010dni cilj uspostaviti jedinstven europski \u017eeljezni\u010dki prostor te konsolidirati prometne tokove dugoro\u010dnim ulaganjem u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu. Prvenstveno, radi se o razvoju RH 1 (biv\u0161i X.)  i RH 2 (biv\u0161i Vb) prometnog koridora, na kojima su u tijeku brojna ulaganja, koja podupire i Europska unija.<\/p>\n\n\n\n

\u201cZa deset godina imat \u0107emo dobrim dijelom izgra\u0111enu \u017eeljezni\u010dku mre\u017eu za brzinu vlakova do 120 do 160 km na sat, a do 2024. i 70 novih vlakova. To je 60 posto novih vlakova, sa tendencijom da se ide u razvoj elektrobaterijskih vlakova koji bi prometovali na prugama koje nisu ili ne\u0107e mo\u0107i biti elektrificirane\u201d, rekao je Gospo\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o H\u017d Infrastrukturi Gospo\u010di\u0107 je rekao to da to dru\u0161tvo ide u restrukturiranje, za \u0161to su glavne odluke ve\u0107 donesene, tvrtka Pru\u017ene gra\u0111evine izdvaja se iz vlasni\u0161tva H\u017d Infrastrukture u samostalnu tvrtku, a 550 radnika na odr\u017eavanju vra\u0107a se u H\u017d Infrastrukturu. Sa novom upravom H\u017dPP-a radit \u0107e se na reorganizaciji, optimizaciji tro\u0161kova, odabiru linija koje treba \u201cpoja\u010dati\u201d, digitalizaciji i informatizaciji, unapre\u0111enju standarda te izgradnji tehni\u010dkog logisti\u010dkog centra na Zagreb Ran\u017eirnom kolodvoru. Govore\u0107i o H\u017d Cargu, Gospo\u010di\u0107 rekao je to da je to dru\u0161tvo nepripremljeno do\u010dekalo liberalizaciju tr\u017ei\u0161ta i sad mu treba krizni plan upravljanja, restrukturiranje i pronalazak strate\u0161kog partnera.<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u010ceka nas puno posla, ne mo\u017eemo to sve u\u010diniti preko no\u0107i, na po\u010detku smo, ali, usprkos izazovima veselim se reformi i renesansi sustava\u201d, zaklju\u010dio je Gospo\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Pandemija je pozitivno utjecala na teretni prijevoz<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O utjecaju \u017eeljezni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta na gospodarstvo govorio je predsjednik Vije\u0107a Hrvatske regulatorne agencije za mre\u017ene djelatnosti Tonko Obuljen.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSamo dobro ure\u0111eno tr\u017ei\u0161te \u017eeljezni\u010dkih usluga donosi pozitivne benefite za krajnje korisnike, a u kona\u010dnici i za sve nas. Zbog toga su svi dionici na tr\u017ei\u0161tu odgovorni za funkcioniranje tr\u017ei\u0161ta i pozvani su po\u0161tovati i provoditi pravnu regulativu, kako europsku tako i nacionalnu, ali i koristiti dostupna pravna sredstva za za\u0161titu svojih prava\u201d, rekao je Obuljen te dodao kako svi \u017eeljezni\u010dki prijevoznici, bilo teretni ili putni\u010dki, za svoj primarni cilj trebju imati postizanje maksimalnog zadovoljstva krajnjeg korisnika i pove\u0107anje vlastitog tr\u017ei\u0161nog udjela.<\/p>\n\n\n\n

O tome je govorio i \u010dlan Vije\u0107a HAKOM-a dr.sc. Nikola Popovi\u0107 koji je, izme\u0111u ostaloga rekao:<\/p>\n\n\n\n

\u201eOtvaranjem tr\u017ei\u0161ta teretnog prijevoza u Europi \u201cpovijesni\u201d prijevoznik prosje\u010dno je zadr\u017eao oko 53 posto prijevoza, 13 posto preuzeli su \u201cpovijesni\u201d prijevoznici susjednih dr\u017eava, dok su 33 posto tr\u017ei\u0161ta preuzeli novi prijevoznici. Podaci za 2020. ka\u017eu da je u Hrvatskoj \u201cpovijesni\u201d prijevoznik, H\u017d Cargo, zadr\u017eao 61 posto tr\u017ei\u0161ta, na 2 posto tr\u017ei\u0161ta u\u0161li su povijesni prijevoznici iz Ma\u0111arske i Slovenije, a na 37 posto tr\u017ei\u0161ta u\u0161li su novoosnovani prijevoznici.\u201d Popovi\u0107 je istakao to da su se problemi u pandemiji COVID-a pozitivno odrazili na teretni \u017eeljezni\u010dki prijevoz jer je koli\u010dina prevezenog tereta u Hrvatskoj porasla za 12 posto, dok je prosjek rasta u Europi bio 7 posto.<\/p>\n\n\n\n

Predsjednik Saveza za \u017eeljeznicu Ante Kle\u010dina u svojoj je prezentaciji govorio o tome kako odr\u017eivi razvoj \u017eeljezni\u010dkog prijevoza mo\u017ee doprinijeti razvoju nacionalnog gospodarstva. Istaknuo je \u010detiri klju\u010dne uloge lokalnog i daljinskog prijevoza putnika i tereta te se osvrnuo i na razvoj intermodalnog prijevoza, istaknuv\u0161i pozitivne primjere u praksi. Zaklju\u010dio je kako promet nije sam sebi svrha ve\u0107 je u slu\u017ebi pokreta\u010da gospodarstva te kako je potrebno povezati manje sredine na klju\u010dne prometne koridore. Prema ameri\u010dkoj agenciji APTA, 1 dolar ulaganja u kapitalne infrastrukturne investicije donosi 4 nova dolara u gospodarstvu, mjere\u0107i taj doprinos kroz bolji rad tvrtki, primanja radnika, prihoda od poreza, nova radna mjesta itd.<\/p>\n\n\n\n

U zanimljivoj panel diskusiji, koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja, a vodila ju je Gordana Gelen\u010der<\/strong>, sudjelovali su predsjednik Uprave H\u017d Infrastrukture Ivan Kr\u0161i\u0107<\/strong>, Uprava-direktor H\u017d Putni\u010dkog prijevoza \u017deljko Uki\u0107<\/strong>, predsjednik Uprave H\u017d Carga Dragan Mar\u010dinko<\/strong>, \u010dlan Uprave TRANSAGENT RAILA Boris Rosanda<\/strong>, predsjednik Uprave Kon\u010dar-Elektri\u010dnih vozila Josip Nini\u0107 <\/strong>te ravnatelj Lu\u010dke uprave Rijeka Denis Vukorepa<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Trebat \u0107e nam puno koordinacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eViziji \u017eeljeznice, kao okosnice odr\u017eivog razvoja u Republici Hrvatskoj mo\u017ee se pridonijeti jedino ulaganjem, a H\u017d Infrastruktura upravo to i \u010dini. Ve\u0107ina na\u0161ih infrastrukturnih projekata, koji su u ovome trenutku u razli\u010ditim fazama provedbe i pripreme, odnosi se na obnovu i izgradnju \u017eeljezni\u010dke infrastrukture na koridorima RH1 i RH2. H\u017d Infrastruktura trenuta\u010dno u fazi projektiranja ima projekte u vrijednosti od \u010detiri milijarde eura, u postupku javne nabave za radove projekte u vrijednosti dodatnih 550 milijuna eura, dok vrijednost radova koji su u tijeku u ovome trenutku iznosi 850 milijuna eura. Dio zadanih ciljeva koji se ti\u010du unapre\u0111enja teretnog prijevoza ve\u0107 smo ostvarili i krajem pro\u0161le godine zavr\u0161ili projekt Rijeka Brajdica kojim je Rijeka, kao najva\u017enija hrvatska luka, dobila modernizirani teretni kolodvor s pove\u0107anim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom i stvorila uvjete za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza na \u017eeljeznicu\u201d, rekao je predsjednik Uprave H\u017d Infrastrukture Ivan Kr\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRadimo i na unaprje\u0111enju putni\u010dkog prijevoza. Tu bih istaknuo projekte koji se odnose na pobolj\u0161anje prijevoza u zagreba\u010dkome prstenu, gdje je mobilnost putnika najve\u0107a. Radovi na modernizaciji i elektrifikaciji dionice Zapre\u0161i\u0107 \u2013 Zabok pri samome su kraju, a oni od Savskog Marofa do zagreba\u010dkog Zapadnog kolodvora izvode se planiranom dinamikom i trebali bi zavr\u0161iti sredinom 2022. \u017delimo omogu\u0107iti br\u017ee i sigurnije putovanje onima koji svakodnevno koriste usluge \u017eeljezni\u010dkog prijevoza za dolazak na posao ili \u0161kolovanje, kao i \u017eeljeznici privu\u0107i nove putnike, dodao je Kr\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

O tome kako \u0107e se radovi na velikim projektima modernizacije pruga odraziti na u\u010dinkovitost prijevoznika, Kr\u0161i\u0107 je rekao:<\/p>\n\n\n\n

\u201eU drugoj polovici 2022. godine, kad krenu radovi na modernizaciji dionice Karlovac \u2013 Hrvatski Leskovac, imat \u0107emo gradili\u0161te na prugama od Karlovca do ma\u0111arske granice. Kad tome dodamo ostale radove na drugim dionicama, o\u010dekujem puno problema u prijevozu. Morat \u0107emo se usugla\u0161avati na tjednoj bazi sa prijevoznicima i Lu\u010dkom upravom. I ovaj razgovor je dobra prilika  da pokrenemo ne\u0161to. Trebat \u0107e nam puno koordinacije da bismo uspjeli udovoljiti korisnicima.<\/p>\n\n\n\n

H\u017d Cargo nije bio spreman za tr\u017ei\u0161nu utakmicu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dragan Mar\u010dinko, predsjednik Uprave H\u017d Carga,<\/strong> rekao je to da H\u017d Cargo, osam godina nakon liberalizacije tr\u017ei\u0161ta, ima 50 posto tr\u017ei\u0161ta i to \u017eele i zadr\u017eati. O gubitku tr\u017ei\u0161ta rekao je:<\/p>\n\n\n\n

\u201eGubitak udjela na tr\u017ei\u0161tu ima vi\u0161e. Nismo bili spremni za tr\u017ei\u0161nu utakmicu, u nju smo u\u0161li sa velikim brojem zaposlenih, lo\u0161om organizacijom i starim voznim parkom. Do\u0161li smo gotovo do ste\u010daja, ali smo uz pomo\u0107 Vlade RH na putu da projekt oporavka \u201cizguramo\u201d do kraja. O\u010dekujem da \u0107emo u sljede\u0107ih 5 godina kompletno transformirati vozni park. Trenutno imamo 70 aktivnih lokomtiva i 3000 vagona, a godi\u0161nje investiramo 50 milijuna kuna u nova vozila. Cargo je danas na prekretnici. Mi se ne vidimo kao \u201cpovijesni\u201d prijevoznik, kako je govorio predstavnik HAKOM-a, mi se vidimo kao prijevoznik budu\u0107nosti. Ali. zna\u010dajnije pomake ne mo\u017eemo u\u010diniti sami.  Za to nam je potreba pomo\u0107. Jer, \u017eeljeznica nije \u201cpri\u010da za jedan dan\u201d. Optimisti\u010dni smo jer \u010dim pri\u010damo o budu\u0107nosti, onda vidim da imamo neku budu\u0107nost\u201d, rekao je Mar\u010dinko. Tr\u017ei\u0161te teretnog prijevoza Mar\u010dinko je ocijenio dinami\u010dnim, u 5 godina naraslo je 5 milijuna tona, a raste i dalje. Ali, H\u017d Cargo, kao jedini prijevoznik vagonskih po\u0161iljaka, koji nosi velike tro\u0161kove, ne mo\u017ee nositi hrvatski razvoj i industriju. H\u017d Cargo, ka\u017ee Mar\u010dinko, odr\u017eava \u201c\u017eivom\u201d li\u010dku prugu na kojoj prijevoz nije ekonomi\u010dan. Pozdravljaju planove novoga koncesionara u rije\u010dkoj luci, ali efekti pove\u0107anja u intermodalnom prometu mo\u0107i \u0107e se mjeriti jedino izgradnjom \u201cozbiljnog kopnenog terminala\u201d<\/p>\n\n\n\n

Potreban je koordinator interesa prijevoznika i lokalne zajednice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017deljko Uki\u0107, Uprava-direktor H\u017d Putni\u010dkog prijevoza, pozdravio je radove na modernizaciji infrastrukture, koji bi trebali podi\u0107i sada\u0161nju prosje\u010dnu komercijalnu brzinu putni\u010dkih vlakova od 45 km na sat i komentirao:<\/p>\n\n\n\n

\u201eNije ni nama lako, svaki puta kad se radi remont na nekoj pruzi, nama se smanji promet oko 30 posto. Nakon zavr\u0161etka radovi putnici se dobrim dijelom vra\u0107aju. To vidimo, npr. sa dionicom Savski Marof \u2013 Zapadni kolodvor na kojoj se normalizirao promet i vlakovi su opet puni. Veliki problem su nam pruge u ruralnim krajevima, infrastruktura je lo\u0161a, nema ni stanovni\u0161tva, tako da \u0107emo tu te\u0161ko vratiti promet.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Odgovor na to kako vratiti promet, Uki\u0107 je spomenuo projekt baterijskih vlakova, koji bi mogli biti rje\u0161enje za nelektrificirane pruge, a u Hrvatskoj je to 2\/3 mre\u017ee. Jo\u0161 jedan korak je i odluka o besplatnom prijevozu djece i u\u010denika, zatim, radi se sa lokalnom zajednicom na besplatnom prijevozu studenata, uvo\u0111enju turisti\u010dkih vlakova itd. Ove godine povezali su Budimpe\u0161tu, Prag, Be\u010d, Bratislavu sa Jadranom, a sljede\u0107e godine planiraju tome dodati poljske gradove i Sarajevo. \u0160to se ti\u010de suradnje sa lokalnom samoupravom i potpunog uvo\u0111enja integriranog prijevoza u Hrvatskoj, Uki\u0107 smatra kako H\u017d Putni\u010dki prijevoz nije taj koji bi trebao objediniti sve interese lokalne zajednice. Oni su pokrenuli integrirani prijevoz u zagreba\u010dkoj, rije\u010dkoj, splitskoj, osje\u010dkoj, vara\u017edinskoj i \u010dakove\u010dkoj regiji, ali nedostaje koordinacija na razini dr\u017eave da integrirani prijevoz potpuno za\u017eivi. Va\u017enu ulogu u tome ima i upravitelj infrastrukturom koji treba osigurati bolju uslugu na kolodvorima, stajali\u0161tima, parkirali\u0161ta za automobile i bicikliste, multimodalne terminale\u2026 Vezano za aktualnu temu pandemije, Uki\u0107 ka\u017ee da je broj putovanja u 2020. pao za 35 posto, a u 2021. za 30 posto.<\/p>\n\n\n\n

\u201eO daljnjim projekcijama poslovnaja te\u0161ko je govoriti, tek smo malo \u201eudahnuli zraka\u201d nakon pandemije, a sad nas je do\u010dekalo poskupljenje energenata. Poslovanje trebamo di\u0107i na granicu rentabilnosti, kako ne bismo postali dr\u017eavni problem, a to nastojimo kompenzirati smanjenjem usluge za 10 posto\u201d, rekao je Uki\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

\u201eKon\u010dar\u201d oslu\u0161kuje potrebe tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Veza \u201eKon\u010dara\u201d i \u017eeljeznice dugotrajna je, od samih po\u010detaka tvrtke. Kako je to danas, Josip Nini\u0107 ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n

\u201eU uskoj smo vezi, pratimo jedni druge. Mi s pozicije Kon\u010dara, oslu\u0161kujemo potrebe tr\u017ei\u0161ta i sukladno tome definiramo razvojne projekte, kako bismo bili spremni kad do\u0111e vrijeme njihove realizacije.  Na na\u0161em \u201cmeniju\u201d su razvojni projekti koji ovise o tr\u017ei\u0161nom potencijalu. Pratimo trendove, oslu\u0161kujemo \u0161to \u0107e biti aktualno. Sada su to vozila koja imaju \u201c0 utjecaja na okoli\u0161\u201d. Za neelektrificirane pruge trebamo ekolo\u0161ka rje\u0161enja, a ona se tra\u017ee u hibridnim vozilima, baterijskim i vlakovima pogonjenim na energiju iz vodikovih gorivih \u010delija. Prototip baterijskog vlaka mogao bi u prometu biti tijekom 2024. Za protototip vlaka pogonjenim vodikovim gorivim \u010delijama, treba nam vi\u0161e vremena. Osim izgradnje vlaka treba nam i investicija u proizvodnju zelenog vodika, a to je investicija u energetskom sektoru. Izvor moramo osigurati u neposrednoj blizini korisnika, zna\u010di, negdje na \u017eeljeznici. Kad bude omogu\u0107ena distrubicija energije, mi \u0107emo imati spremne prototipove vlakova na vodikove gorive \u010delije.<\/p>\n\n\n\n

Na pitanje moderatorice mo\u017ee li doma\u0107a industrija u ve\u0107em omjeru sudjelovati u \u017eeljezni\u010dkim projektima Nini\u0107 ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n

\u201eDoma\u0107a industrija ima zna\u010dajnu ulogu u obnovi \u017eeljeznice, ali ona mo\u017ee biti daleko ve\u0107a. Kapitalne investicije zahtjevaju puno industrije. Iz izlaganja dr\u017eavnog tajnika Gospo\u010di\u0107a vidjeli smo kako se radi o \u201cigri velikih brojeva\u201d.  O\u010dekujem zna\u010dajno zaposlenje hrvatske industrije, ali i znanosti.  U dijelu nu\u0111enja poslova u podru\u010dju infrastrukture udio ne\u0107emo mo\u0107i puno pove\u0107ati, ali postoji cijeli niz tvrtki koje proizvode specifi\u010dnu opremu, niz poduze\u0107a koji \u201etipuju\u201d na te projekte. Ti projekti omogu\u0107it \u0107e nam zapo\u0161ljavanje obrazovanih  mladih ljudi.\u201d<\/p>\n\n\n\n

O ulozi Kon\u010dar KEV-a u modernizaciji voznoga parka H\u017d Putni\u010dkog prijevoza Nini\u0107 je rekao:<\/p>\n\n\n\n

\u201eNama je H\u017d Putni\u010dki prijevoz najva\u017eniji partner. Pro\u0161le godine pobijedili smo na natje\u010daju za proizvodnju 21 vlaka, \u010dija se nabava financira sa 85 posto sredstvima europskih fondova. To je prvi veliki projekt sa europskim izvorima. Nadamo se da \u0107emo nova sredstva dobiti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za nove tramvaje i prototipove vlakova. Treba re\u0107i da su to proizvodi koje razvijaju doma\u0107i in\u017eenjeri, tehnolo\u0161ki su najmoderniji i rezultat su suradnje doma\u0107e industrije i znanosti. Osim toga, nabava tra\u010dni\u010dkih vozila ima vi\u0161estruki efekt na gospodarstvo. Mi mo\u017eemo pomo\u0107i uvo\u0111enjem suvremenih rje\u0161enja u razvoju prometnog sustava, jer putnici o\u010dekuju suvremena vozila u kojima se dobro osje\u0107aju. Postoje projekti, novac je osiguran, ali izazov \u0107e biti kako osigurati dovoljno obrazovanih ljudi za realizaciju toga posla. Ve\u0107 sada imamo manjak svih profila radnika. Zato \u0107e prednost doma\u0107e industrije biti kod savladavanja globalnih problema koje nam je donijela pandemija, a to su usporeni tokovi dobave materijala stranih dobavlja\u010da. Ali, neka bude projekata, mi \u0107emo znati odgovoriti na njih!<\/p>\n\n\n\n

Imamo jo\u0161 80 posto tr\u017ei\u0161ta za rast<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na pitanje jesu li novi teretni \u017eeljezni\u010dki prijevoznici konkurenti ili suradnici H\u017d Carga Boris Rosanda, \u010dlan Uprave Transagent Raila odgovorio je:<\/p>\n\n\n\n

\u201eMoramo sura\u0111ivati, ulazak privatnih prijevoznika pomogao je odr\u017eavanju teretnog prijevoza u Hrvatskoj. Pobornik sam postojanja nacionalnog prijevoznika, kao mjesta generiranja kadrova i novih tehnologija, ulaganja koje mali prijevoznici ne mogu odraditi. Kad pri\u010damo o intermodalnom prijevozu  uglavnom pri\u010damo o kontejnerskom prekomorskom prijevozu, a nemao niti jedan kopneni terminal za prijevoz opasnih tereta, na primjer. Zbog toga ga mi \u201cpoklanjamo\u201d Sloveniji jer su oni bolji u tome. Rast prekomorskog prometa kontejnera \u010dini samo 20 posto, tako da imamo jo\u0161 80 posto prostora za rast. Disbalans u broju kontejenrskih terminala kod nas i drugih zemalja je strahovit! Poticaji u intermodalni prijevoz propali su, osim kod onih koji su ulagali u terminale. Dr\u017eave financiraju nove terminale u krugu od 50 km od podru\u010dja u kojima se razvija industrija. \u017deljeznica je spremna, na primjer, nikad nismo ostavili teret u Rijeci, ali je problem u terminalima i prilagodbi  cestovnih prijevoznika.\u201d  <\/p>\n\n\n\n

O potrebi \u201cumre\u017eavanja\u201d upravitelja infrastrukturom i prijevoznika, Rosanda je rekao:<\/p>\n\n\n\n

\u201eKoordinator bi trebao biti netko kome prijevoz nije osnovna djelatnost. Imali smo inicijativu kroz Hrvatsku gospodarsku komoru, ali nije dobro zavr\u0161ila. Mo\u017eda bi ulogu koordinatora mogao imati Savez za \u017eejeznicu koji je dovoljno blizak problemu i razumije ga. Za po\u010detak to bi za rije\u010dki prometni pravac mogla biti i Lu\u010dka uprava Rijeka, zaklju\u010dio je Rosanda.<\/p>\n\n\n\n

Rijeka \u0107e osvojiti \u201cligu prvaka\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Denis Vukorepa, ravnatelj Lu\u010dke uprave Rijeka, pozdravio je investicije u \u017eeljeznicu jer je pandemija pokazala da su jedino \u017eeljeznica i pomorski prijevoz znali odgovoriti na izazove. On je iznio povijest natje\u010daja za koncesije i ulaganja u Luku Rijeka i rekao:<\/p>\n\n\n\n

 \u201eMalo nas je ovdje koji smo sve to pre\u017eivjeli. Danas mo\u017eemo re\u0107i da nikad nije bilo bolje, ali imamo dva problema. To je pogre\u0161na odluka o prepu\u0161tanju Poljacima udjela u rije\u010dkoj luci, a drugi je premali broj blok-vlakova. Ipak, nedavnim potpisom sa novim koncesionarom u Luci Rijeka napravili smo veliki iskorak. To bih usporedio sa transferom nogometa\u0161a: to je kao da je najskuplji svjetski nogometa\u0161 potpisao za NK Rijeku! Ali Rijeka \u0107e tako osvojiti \u201cligu prvaka\u201d. Sa 1. sije\u010dnjem 2024. po\u010dinje novo \u201cputovanje\u201d za nas jer se tada planira pu\u0161tanje novog terminala. Sada\u0161nji ima kapacitet od 360.000 TU jedinica, a 2028. planira se ukupan promet od 1,5 milijuna TU-a. Tako \u0107emo postati prva kontejnerska luka na Jadranu. Ali da bismo u rije\u010dkoj luci ispunili svoje ciljeve trebaju nam intermodalni terminali na kopnu. Novom koncesionaru zanimljiva je industrijska zona Miklavlje sa 1,5 milijuna kvadratnih metara prostora, koji se nalazi blizu autoceste. Novi koncesionar tra\u017ei partnere za razvoj terminala. Sad radimo na studijama koje bi trebale pokazati kako bi terminal trebao izgledati.\u201d<\/p>\n\n\n\n

O uvjetima koji bi se jo\u0161 trebali ispuniti da bi Rijeka u\u0161la u \u201cligu prvaka\u201d Vukorepa je rekao to da je bitna izgradnja tzv. \u201cnizinske pruge\u201d, izgradnja drugog kolosijeka kroz grad Rijeku, obnova pruge Rijeka\u2013Pivka, obnova pruge Lupoglav-Ra\u0161a koja ima jedini sto\u010dni terminal u okru\u017eenju, kao i jedan od ve\u0107ih terminala za izvoz tvrdog drva.  U daljnjoj budu\u0107nosti spomenuo je planove za \u0161irenje Luke Rijeka izvan gradske jezgre, izgradnju novog kontejnerskog  terminala na Krku, sa novim \u017eeljezni\u010dkim mostom prema Krku. To u budu\u0107nosti osigurava 3 milijuna TU-a godi\u0161nje. Svoje izlaganje Vukorepa je zaklju\u010dio optimisti\u010dno:<\/p>\n\n\n\n

\u201eRokove za obnovu moramo skratiti! Imat \u0107emo zastoja i problema, ali svi se moramo \u201cstisnuti\u201d. Vjerujem da \u0107emo to uspjeti jer danas je koordinacija izme\u0111u svih sudionika na rije\u010dkom prometnom pravcu odli\u010dna. Komunikacija nikad nije bila bolja, sve rje\u0161avamo jednim telefonskim pozivom\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo, panel rasprava organizirana je u povodu 2021. \u2013 Europske godine \u017eeljeznice<\/em>. Aktivnostima u okviru Europske godine \u017eeljeznice \u017eeli se omogu\u0107iti zamah prema pove\u0107anju udjela \u017eeljezni\u010dkog prijevoza na prijevoznom tr\u017ei\u0161tu. Kroz razli\u010dite doga\u0111aje, projekte i aktivnosti diljem Europe isti\u010du se razli\u010dite dimenzije \u017eeljeznice, od, u svijetu vode\u0107e, europske \u017eeljezni\u010dke inovativne industrije do uloge \u017eeljeznice u europskoj kulturi i ba\u0161tini, va\u017enoj ulozi u povezivanju regija, ljudi i poslovanja, ulozi u odr\u017eivom turizmu, kao i njenu uklju\u010denost u odnose Europe sa susjednim zemljama.<\/p>\n\n\n\n

Prezentacije s dana\u0161njeg doga\u0111anja dostupne su ovdje:<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture<\/a><\/p>\n\n\n\n

Hrvatska regulatorna agencija za mre\u017ene djelatnosti \u2013 HAKOM<\/a><\/p>\n\n\n\n

Savez za \u017eeljeznicu<\/a><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na panel diskusiji \u201cSuvremena \u017eeljeznica u uvjetima liberaliziranoga tr\u017ei\u0161ta\u201d, koja je odr\u017eana 22. studenoga u Zagrebu,\u00a0 otvoreno se razgovaralo o planovima modernizacije infrastrukture i vozila, ali i o izazovima koja ona donosi prijevoznicima. Suradnja i koordinacija me\u0111u svim dionicima pokazala se kao \u201cklju\u010dna rije\u010d\u201d cijele diskusije. U ponedjeljak 22. studenoga u Zagrebu je odr\u017eana panel […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7703"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7703"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7703\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7704,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7703\/revisions\/7704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}