{"id":7644,"date":"2021-10-22T07:28:48","date_gmt":"2021-10-22T06:28:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7644"},"modified":"2021-10-22T07:28:50","modified_gmt":"2021-10-22T06:28:50","slug":"22-10-2021-ministarstvo-rada-predlaze-zakon-o-radu-kojim-se-smanjuju-radnicka-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7644","title":{"rendered":"22.10.2021. – Ministarstvo rada predla\u017ee Zakon o radu kojim se smanjuju radni\u010dka prava"},"content":{"rendered":"\n

Iz Vlade su tvrdili kako nam treba novi ZOR da se urede platformski rad, rad od ku\u0107e i rad na odre\u0111eno vrijeme. Ali to nisu jedine promjene u predlo\u017eenom tekstu zakona.

Vlada RH dostavila je socijalnim partnerima nacrt teksta novog Zakona o radu (ZOR), o kojem pregovori po\u010dinju idu\u0107i tjedan.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/a><\/em>U javnosti se uglavnom govori o tome kako je cilj novih zakonskih odredbi regulirati rad platformskih radnika<\/a> te bolje regulirati institut rada na izdvojenom radnom mjestu<\/a>, bilo da je rije\u010d o radu od ku\u0107e ili nekom drugom mjestu koje nije prostor poslodavca. Josip Aladrovi\u0107, ministar rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelj u svojim istupima isti\u010de<\/a> te elemente uz \u017eelju da se u Hrvatskoj smanji broj ugovora na odre\u0111eno vrijeme. Hrvatska je s udjelom takvih ugovora od 25 posto u samom vrhu EU.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, to nisu jedine novine koje Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji predla\u017ee novim Zakonom o radu, \u010diji smo nacrt dobili na uvid.<\/p>\n\n\n\n

Ako Sabor u kona\u010dnici izglasa izmjene ZOR-a kakve predla\u017ee Aladrovi\u0107evo ministarstvo, to \u0107e zna\u010diti i rezanje odre\u0111enih radni\u010dkih prava, pove\u0107avanje broja dozvoljenih prekovremenih sati te smanjenje razine za\u0161tite sindikalnih povjerenika.<\/p>\n\n\n\n

Izmjene ZOR-a potaknute pandemijom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo, pandemija izazvana bole\u0161\u0107u Covid-19 resorno je ministarstvo potaknula na izmjene radnog zakonodavstva. Podsje\u0107amo, Ministarstvo rada je u o\u017eujku pro\u0161le godine pripremilo zakon koji je trebao privremeno derogirati odredbe ZOR-a. Stoga mu je i dan prigodan naziv \u2013Zakon o ure\u0111enju radnih odnosa u okolnostima epidemije bolesti COVID-19<\/strong>. On je trebao suspendirati dio odredbi ZOR-a dok traje pandemija koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n

Ideja o tom posebnom zakonu \u017eivjela je svega dva dana. Vlada se povukla nakon o\u0161tre reakcije doma\u0107ih sindikata, ali i Europske konfederacije sindikata koja je premijeru Andreju Plenkovi\u0107u uputila o\u0161tro pismo zbog namjere derogiranja radnih i socijalnih prava radnika u Hrvatskoj \u2013 i to u vrijeme kada je Hrvatska predsjedala Europskom unijom (1<\/a>, 2<\/a>, 3<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Vlada se potom odlu\u010dila za bla\u017ei pristup, konzultativne razgovore sa socijalnim partnerima \u2013 predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i tri sindikalne centrale \u2013 prije svega kako bi se bolje reguliralo pitanje rada od ku\u0107e. Konzultativni razgovori zatvoreni su ovog prolje\u0107a, a 20 mjeseci nakon pro\u0161logodi\u0161njih otvaranja konzultacija socijalni partneri i Vlada kre\u0107u u razgovore o stvarnom dokumentu, odnosno nacrtu prijedloga novog Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku ovog teksta donosimo pregled najrelevantnijih izmjena ZOR-a koje predla\u017ee Ministarstvo rada.<\/p>\n\n\n\n

Ugovori na odre\u0111eno do tri godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Niti jedna intervencija u radno zakonodavstvo nije pro\u0161la bez dodatne regulacije ili deregulacije ugovora na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Izmjene ZOR-a prije sedam godina, unato\u010d protivljenju sindikata, donijele su novu kategoriju tog ugovora \u2013 prvi ugovor koji mo\u017ee trajati i du\u017ee od tri godine. Taj izuzetak sada se ukida.<\/p>\n\n\n\n

Poslodavac \u0107e s istim radnikom mo\u0107i sklopiti najvi\u0161e tri uzastopna ugovora na odre\u0111eno vrijeme ako za to postoji objektivan razlog, a ukupno trajanje svih ugovora (uklju\u010duju\u0107i i prvog) ne smije biti du\u017ee od tri godine.<\/p>\n\n\n\n

Pritom se prekid ugovora kra\u0107i od tri mjeseca ne\u0107e smatrati prekidom razdoblja od tri godine.<\/p>\n\n\n\n

Manje pla\u0107enog dopusta za radnike<\/strong><\/p>\n\n\n\n

ZOR-om se planiraju srezati i prava radnika kada je rije\u010d o pla\u0107enom dopustu. Svaki radnik trenutno, tijekom kalendarske godine, ima pravo na pla\u0107eni dopust (osloba\u0111anje od obveze rada uz naknadu pla\u0107e) za va\u017ene osobne potrebe poput sklapanja braka, ro\u0111enja djeteta, te\u017ee bolesti ili smrti \u010dlana obitelji.<\/p>\n\n\n\n

Minimalni zakonski pla\u0107eni dopust je sedam dana, no izmjenama ZOR-a predla\u017ee se njegovo redefiniranje na pet, odnosno tri dana.<\/p>\n\n\n\n

Pet dana pla\u0107enog dopusta radnik bi tako imao za pru\u017eanje osobne skrbi koja je, zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga, potrebna \u010dlanu u\u017ee obitelji ili je potrebna osobi koja s radnikom \u017eivi u istom ku\u0107anstvu.<\/p>\n\n\n\n

Za sklapanje braka i smrt \u010dlana u\u017ee obitelji pla\u0107eni dopust je smanjen na tri dana, dok je pravo na slobodne dane za ro\u0111enje djeteta izba\u010deno iz ZOR-a.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e prekovremenih sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema nacrtu ZOR-a o kojem \u0107e se tek otvoriti razgovori, Vlada namjerava dodatno pove\u0107ati broj dozvoljenih prekovremenih sati na razini godine.<\/p>\n\n\n\n

Prema sada\u0161njim pravilima, radnik tijekom godine smije odraditi najvi\u0161e 180 prekovremenih sati, osim ako je to pitanje ure\u0111eno Kolektivnim ugovorom. Ni tada prekovremeni rad ne smije prelaziti 250 sati godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n

Prijedlogom novog zakona dozvoljeni prekovremeni rad na razini godine podi\u017ee se za 20 sati, na ukupno 200 sati. Istovremeno se predla\u017ee ukidanje gornje granice u slu\u010daju ure\u0111enja broja prekovremenih sati kolektivnim ugovorom pa \u0107e se on mo\u0107i ugovarati i u vi\u0161oj satnici od 250 sati, tj. sada\u0161njeg maksimuma.<\/p>\n\n\n\n

Odredbom o prekovremenim satima je ve\u0107 sada dozvoljeno da se kolektivnim ugovorom ugovori nepovoljnije pravo za radnika, iako se kolektivnim ugovorima obi\u010dno ugovaraju povoljnija prava od zakonski propisanog minimuma. Predlo\u017eenim izmjenama ZOR-a ne bi bilo ograni\u010denja za ugovaranje nepovoljnijeg prava kolektivnim ugovorom.<\/p>\n\n\n\n

Prekovremeni rad posebno je specifi\u010dan za sve one radnike koji rade u dopunskom odnosno dodatnom radu, kako ga se zakonskim prijedlogom naziva. Taj rad je u startu prekovremen jer radnik koji kod jednog ili vi\u0161e poslodavaca radi puno radno vrijeme (ukupno 40 sati tjedno) sada kod drugog\/tre\u0107eg poslodavca tjedno mo\u017ee raditi dodatnih osam sati (ukupno 48 sati tjedno), odnosno u dopunskom\/dodatnom radu mo\u017ee provesti maksimalno 180 sati godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n

Prema novim pravilima koja se predla\u017eu, radnik koji dodatni rad ugovara ugovorom na odre\u0111eno vrijeme ne smije ga ugovoriti u trajanju du\u017eem od 12 sati tjedno. Tijekom godine, uz prekide, u dopunskom radu na odre\u0111eno vrijeme mo\u017ee provesti \u0161est mjeseci.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom da godina prosje\u010dno ima 52 tjedna, gruba ra\u010dunica pokazuje da \u0107e takav radnik godi\u0161nje raditi oko 300 prekovremenih sati. To je daleko vi\u0161e od trenutnog zakonski propisanog maksimuma.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, ako se dopunski rad ugovara na neodre\u0111eno vrijeme, tijekom kalendarske godine takav rad ne smije biti ugovoren u trajanju duljem od \u010detiri sata tjedno (\u0161to je ukupno 200-tinjak prekovremenih sati i tako\u0111er iznad trenutnog zakonskog maksimuma).<\/p>\n\n\n\n

Skra\u0107ivanje otkaznog roka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je i najavljivano, a kako bi se radnici du\u017ee zadr\u017eali u svijetu rada, ugovor o radu vi\u0161e ne\u0107e prestajati po sili zakona kada radnik navr\u0161i 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea, osim ako se poslodavac i radnik druga\u010dije ne dogovore. No ako takav radnik dobije otkaz, ne\u0107e imati pravo na otkazni rok i otpremninu s obzirom da je stekao uvjete za ostvarivanje starosne mirovine.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, predla\u017ee se skra\u0107ivanje otkaznog roka u slu\u010dajevima povrede obveze iz radnog odnosa i to na jedan tjedan. Sada u slu\u010daju otkaza zbog skrivljenog pona\u0161anja radnik ima pravo na polovicu otkaznog roka prema godinama sta\u017ea provedenog kod istog poslodavca.<\/p>\n\n\n\n

Ako sam radnik otkazuje ugovor o radu, tada otkazni rok ne mo\u017ee biti du\u017ei od mjesec dana. Prema prijedlogu novog ZOR-a, u budu\u0107nosti bi taj otkazni rok iznosio dva tjedna (ako je radnik kod poslodavca neprekidno proveo manje od jedne godine), odnosno mjesec dana (ako je kod poslodavca radio du\u017ee od godinu dana).<\/p>\n\n\n\n

Slabija za\u0161tita sindikalnih povjerenika<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema podacima o reprezentativnosti sindikalnih udruga vi\u0161e razine, odnosno sindikalnih centrala, \u010dlanstvo u sindikatima u konstantnom je padu.<\/p>\n\n\n\n

Zadnje prebrojavanje provedeno je prije tri godine i pokazalo je da tri reprezentativne sindikalne centrale \u2013 Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata \u2013 okupljaju ukupno 251 632 \u010dlanova.<\/p>\n\n\n\n

Iako je u tom trenutku broj sindikalno organiziranih radnika zasigurno bio ve\u0107 jer svi sindikati nisu udru\u017eeni u udruge vi\u0161e razine, \u010dinjenica je da su sindikalne centrale od 2009. godine do 2018. godine izgubile preko 140 tisu\u0107a \u010dlanova, a u tom je periodu i dio centrala ostao bez reprezentativnosti (1<\/a>, 2<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Novo prebrojavanje \u010dlanstva sindikalnih centrala o\u010dekuje se za dvije godine i te\u0161ko da \u0107e ono pokazati zaustavljanje trenda osipanja sindikalnog \u010dlanstva. U pro\u0161losti je taj trend povezivan s procesima pretvorbe, privatizacije, cjepkanja poduze\u0107a, gubitaka radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Sindikati se odr\u017eavaju u nekada\u0161njim velikim poduze\u0107ima te javnom i dr\u017eavnom sektoru. U tvrtke, posebno male i srednje, koje su nastajale u proteklih dva desetlje\u0107a sindikati te\u0161ko ulaze. Kada se i prona\u0111e radnik koji \u0107e na sebe preuzeti teret sindikalnog rada, pitanje je koliko \u0107e to dugo trajati.<\/p>\n\n\n\n

Radnici se te\u0161ko prihva\u0107aju posla sindikalnog povjerenika unato\u010d relativnoj za\u0161titi koju im pru\u017ea Zakon o radu<\/a>, prema kojem se sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja du\u017enosti i \u0161est mjeseci nakon prestanka te du\u017enosti bez suglasnosti sindikata ne smije otkazati ugovor o radu ili ga na drugi na\u010din staviti u nepovoljniji polo\u017eaj u odnosu na ostale radnike.<\/p>\n\n\n\n

Novim ZOR-om predla\u017ee se slabljenje razine za\u0161tite sindikalnog povjerenika, \u010dime \u0107e i rad sindikata biti dodatno ote\u017ean. Plan je, naime, za\u0161titu sindikalnog povjerenika svesti samo na vrijeme dok obavlja tu du\u017enost i pod uvjetom da je povjerenik sindikata koji ima najmanje pet radnika \u010dlanova zaposlenih kod poslodavca. Ako kod poslodavca djeluje vi\u0161e sindikata, oni \u0107e se morati sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji \u0107e imati za\u0161titu dok obavljaju tu du\u017enost.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje je kako \u0107e se ni\u017ea za\u0161tita sindikalnih povjerenika, pa time i sindikata, odraziti na promicanje socijalnog dijaloga i ja\u010danje sindikata, o \u010demu Vlada govori u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti<\/a> (NPOO). U njemu su najavljene izmjene radnog zakonodavstva, kao i novi zakon o minimalnoj pla\u0107i te revidiranje pojma pla\u0107e koji bi trebao pridonijeti i pronala\u017eenju rje\u0161enja za dugogodi\u0161nji problem \u010dlanova sindikata u odnosu na ne\u010dlanove kada je rije\u010d o pravima ugovorenih kolektivnim ugovorima.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePotrebno je uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u financijskih obveza \u010dlanova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i ja\u010danja sindikata, posebice u okolnostima sve rje\u0111eg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju odnosno u kolektivnom pregovaranja\u201c, navodi se, me\u0111u ostalim u NPOO-u.<\/p>\n\n\n\n

Platformski rad<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zna\u010dajno se planira pro\u0161iriti odredbe koje reguliraju temeljna prava i obaveze iz radnog odnosa.<\/p>\n\n\n\n

Tako se, me\u0111u ostalim, navodi kako poslodavac ima pravo pobli\u017ee odrediti mjesto i na\u010din obavljanja rada \u201eu okviru utvr\u0111ene organizacije rada, neovisno o tome odvija li se ta organizacija izravno izme\u0111u nazo\u010dnih sudionika ili putem digitalne tehnologije, po predvi\u0111enom ili nepredvi\u0111enom obrascu rada, te neovisno o tome obavlja li radnik radni zadatak za poslodavca ili za tre\u0107u osobu, odnosno obavlja li radnik posao sredstvima rada poslodavca ili vlastitim sredstvima\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Time se u doma\u0107e zakonodavstvo uvode i platformski radnici, koji nemaju nikakvih prava iz rada iako je rije\u010d o rastu\u0107oj grupi radnika na tr\u017ei\u0161tu. Rad na platformama poput Bolta, Wolta, Ubera u Hrvatskoj je, prema istra\u017eivanju Eurofounda, iskusilo 10,7 posto populacije, \u0161to je preko 440 tisu\u0107a gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

Iako nedostaje preciznih podataka o tome koliko doista radnika radi na platformama, Aladrovi\u0107 navodi procjenu kako je rije\u010d o 30 do 40 tisu\u0107a ljudi, uglavnom mla\u0111e radne snage. Obilje\u017eja njihova rada definirat \u0107e se novim zakonom.<\/p>\n\n\n\n

Tako se navodi kako je rad putem digitalne platforme, u smislu ZOR-a, \u201enaplatan rad kojim radnik osobno obavlja posao prema uputama i nalogu poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom posla, a koji se obavlja u okviru registrirane djelatnosti obavljanja usluga informacijskog dru\u0161tva, na osobni zahtjev korisnika, odnosno primatelja usluga\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Iz toga proizlazi da se radom preko platformi smatra svaki rad neovisno o tome \u201eodvija li se organizacija rada samo prijenosom podataka na daljinu elektroni\u010dkom opremom za njihovu obradu i pohranu, odnosno putem digitalne platforme, ili se odvija na vi\u0161e na\u010dina, odnosno putem digitalne platforme i izravno izme\u0111u nazo\u010dnih sudionika poslovnog procesa; odvija li se organizacija radnog vremena po predvidivom ili nepredvidivom obrascu rada; za kojeg primatelja usluge, odnosno klijenta, kupca ili krajnjeg korisnika, radnik obavlja posao, ako pri tome postupa u skladu s nalogom i uputama o davanju usluge dobivenim od poslodavca putem digitalne platforme, osobito kod pru\u017eanja usluge prijevoza i usluge dostave ili isporuke; obavlja li radnik radni zadatak vlastitim sredstvima rada (ra\u010dunalom, pametnim telefonom, aparatima, strojevima, alatima, vozilom odnosno drugom opremom za obavljanje posla) ili sredstvima poslodavca; je li ugovoren posao vi\u0161e ili ni\u017ee slo\u017eenosti i koje su kompetencije potrebne za njegovo obavljanje\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Zakonom se \u201epriznaju\u201c posebnosti platformskog rada kod kojeg radnici nerijetko rade preko posrednika (agregatora) te se vrlo detaljno obja\u0161njava \u0161to sve ugovori o radu platformskih radnika trebaju sadr\u017eavati. Primjerice, u ugovoru \u0107e stajati najmanji broj zajam\u010denih pla\u0107enih radnih sati, neovisno o pravu na pla\u0107u za rad ostvaren povrh tih sati. Zatim, obavljaju li se radni zadaci i za tre\u0107u osobu (klijenta, kupca ili krajnjeg korisnika) kada se ne obavljaju za poslodavca.<\/p>\n\n\n\n

Tu je i obaveza ugovaranja osiguranja na teret poslodavca, od nesretnog slu\u010daja i odgovornosti, ako se posao obavlja vozilima koja sudjeluju u javnom prometu, ali i podaci o promjenjivom rasporedu rada s obzirom na organizaciju radnog vremena radnika koja je u potpunosti ili uglavnom nepredvidiva; razumnom roku od poziva poslodavca do po\u010detka obavljanja radnog zadatka, \u201e\u010dije neispunjenje daje radniku pravo bez \u0161tetnih posljedica odbiti radni zadatak\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d dosta detaljnoj razradi platformskog rada, u praksi bi dio radnika i dalje mogao imati problema, tj. taj bi rad ipak mogao djelomi\u010dno ostati u sivoj zoni. Naime, platformskim radom ne\u0107e se smatrati rad fizi\u010dke osobe \u010diji su primici tijekom tri uzastopna mjeseca manji od 60 posto bruto minimalne pla\u0107e (\u0161to je trenutno 2.550 kuna).<\/p>\n\n\n\n

Rad od ku\u0107e<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o radu od ku\u0107e, odnosno radu na izdvojenom radnom mjestu rada \u201ekoji se ne obavlja u prostoru poslodavca, ve\u0107 se obavlja od ku\u0107e, odnosno u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o \u010dijem odabiru odlu\u010duje radnik\u201c, resorno ministarstvo ga zakonski dodatno obja\u0161njava. Uvodi i obavezu nadoknade tro\u0161kova radnika koji radi na izdvojenom radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n

Precizira se da je poslodavac du\u017ean nadoknaditi radniku tro\u0161kove \u201eza utro\u0161enu energiju, vodu, komunalne pristojbe i sli\u010dno u iznosu utvr\u0111enom kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu\u201c. Te tro\u0161kove poslodavac treba isplatiti i platformskim radnicima.<\/p>\n\n\n\n

Poslodavcu se otvara mogu\u0107nost ulaska u prostor doma radnika radi odr\u017eavanja opreme ili provedbe unaprijed utvr\u0111enog nadzora, ako o tome prethodno postigne dogovor s radnikom. Ugovor o radu s radnikom koji radi na izdvojenom radnom mjestu treba sadr\u017eavati dan u tjednu ili razdoblje trajanja rada na izdvojenom radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n

I do sada je zakon propisivao da pla\u0107a i druga materijalna prava radnika na izdvojenom radnom mjestu ne smiju biti manja od pla\u0107e radnika koji radi na istom ili sli\u010dnom radnom mjestu u prostoru poslodavca. Sada se jo\u0161 precizira i da njegova druga prava iz radnog odnosa ili po osnovi radnog odnosa ne smiju biti utvr\u0111ena u manjem opsegu od onoga za radnika koji radi u prostoru poslodavca.<\/p>\n\n\n\n

U slu\u010daju nastanka vi\u0161e sile, posebno u izvanrednim okolnostima nastalim uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekolo\u0161kog incidenta i sli\u010dno, poslodavac mo\u017ee, bez izmjene ugovora o radu, s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom radnom mjestu, \u201eradi nastavka poslovanja te za\u0161tite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ako bi, u slu\u010daju vi\u0161e sile, rad na izdvojenom mjestu trajao du\u017ee od 30 dana, onda je poslodavac radniku du\u017ean ponuditi sklapanje ugovora o radu za izdvojeno radno mjesto. Pritom, u slu\u010daju vi\u0161e sile roditelj s djetetom do 14 godina i radnik koji skrbi o \u010dlanu obitelji ili osobi koja s radnikom \u017eivi u istom ku\u0107anstvu, ima pravo na prilagodbu radnog vremena, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogu\u0107uju.<\/p>\n\n\n\n

Odbijanje radnika da prihvati ponu\u0111enu izmjenu ugovora o radu radi ugovaranja djelomi\u010dnog ili potpunog rada na izdvojenom radnom mjestu ne mo\u017ee biti razlog za otkaz.<\/p>\n\n\n\n

Uvodi se i mogu\u0107nost da sam radnik zatra\u017ei privremeni rad na izdvojenom radnom mjestu, \u201eradi uskla\u0111ivanja radnih i obiteljskih obaveza te osobnih potreba\u201c. To se prije svega odnosi na slu\u010dajeve bolesti ili invaliditeta radnika, skrbi za djecu do osme godine \u017eivota, pru\u017eanja osobne skrbi \u010dlanu obitelji ili osobi koja s radnikom \u017eivi u istom ku\u0107anstvu. Zahtjev radnika poslodavac mo\u017ee odbiti ako ima opravdan razlog te mu najkasnije u roku od 30 dana od kada je zatra\u017eio rad od ku\u0107e treba dostaviti pisano obrazlo\u017eenje svoje odluke.<\/p>\n\n\n\n

Pla\u0107a se vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i ugovarati u neto iznosu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Poslodavac s radnikom vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i ugovoriti pla\u0107u u neto iznosu. Iako se i aktualnim Zakonom o radu pla\u0107a i naknada pla\u0107e smatraju izdacima u bruto iznosu, dio poslodavaca je zbog nepreciznih odredbi o obaveznom sadr\u017eaju ugovora o radu s radnicima ugovarao pla\u0107u u neto iznosu, a takvi radnici nisu imali nikakve koristi od poreznih rastere\u0107enja dohotka.<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo rada stoga predla\u017ee da ubudu\u0107e obavezan sadr\u017eaj ugovora o radu bude i \u201ebruto iznos osnovne pla\u0107e\u201c kao i dodaci na osnovnu pla\u0107u te ostali primici za obavljeni rad. Novina je i da \u0107e se ugovorom o radu propisati \u201epravo radnika da slobodno odredi svoje mjesto rada\u201c, ako su se on i poslodavac tako sporazumjeli.<\/p>\n\n\n\n

Naknade pla\u0107a za razdoblja u kojima se ne radi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako se u zakon uvodi vi\u0161a sila, tako je do\u0161lo i do izmjena u odre\u0111ivanju naknade pla\u0107e za razdoblja u kojima se ne radi.<\/p>\n\n\n\n

U slu\u010dajevima kada se ne radi zbog opravdanih razloga odre\u0111enih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu, kao i za vrijeme prekida rada do kojeg je do\u0161lo krivnjom poslodavca ili drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, zakonski minimum naknade pla\u0107e je u visini prosje\u010dne pla\u0107e u prethodna tri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n

No u slu\u010daju vi\u0161e sile, a osobito izvanrednim okolnostima nastalim uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave ili ekolo\u0161kog incidenta radnik ima pravo na naknadu pla\u0107e u visini od 70 posto prosje\u010dne pla\u0107e ostvarene u prethodna tri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n

Naknada se mo\u017ee ugovoriti u drugom iznosu kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.<\/p>\n\n\n\n

Pravo na nedostupnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zakonom se ure\u0111uje i pravo radnika na nedostupnost nakon radnog vremena, odnosno tijekom kori\u0161tenja prava na odmore i dopuste. Me\u0111utim, to ne\u0107e biti zakonom zajam\u010deno pravo.<\/p>\n\n\n\n

ZOR unosi ovaj pojam u na\u0161e zakonodavstvo navode\u0107i kako se to pravo treba urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izme\u0111u radni\u010dkog vije\u0107a i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, \u0161iroka je lista poslova koji zapravo nemaju pravo na nedostupnosti. Primjerice, ono se ne primjenjuje u za\u0161titarskoj slu\u017ebi (kada obavljanje poslova zahtjeva stalnu prisutnosti), zdravstvu i socijali (bolnice i domovi socijalne skrbi), uslugama izravno vezanim uz tisak, radio, televiziju, kinematografiju, po\u0161tu i elektroni\u010dku komunikaciju, hitnu pomo\u0107, vatrogastvo, civilnu za\u0161titu, prijevoz putnika, proizvodnju i distribuciju energenata, skupljanje i odvoz ku\u0107noga otpada i pogone za spaljivanje.<\/p>\n\n\n\n

Nitko nije zadovoljan<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prijedlogom resornog ministarstva donekle su nezadovoljni i poslodavci i sindikati.<\/p>\n\n\n\n

Poslodavci su o\u010dekivali daljnju fleksibilizaciju u podru\u010dju otkaza i otpremnina, a ministarstvo im je tek djelomi\u010dno iza\u0161lo u susret i omogu\u0107ilo lak\u0161e otpu\u0161tanje zbog skrivljenog pona\u0161anja. Sindikati upozoravaju na nedovoljnu regulaciju ugovora na odre\u0111eno vrijeme, ali i problemati\u010dno pove\u0107anje fonda dozvoljenih prekovremenih sati (1<\/a>, 2<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Resorni ministar, pak, navodi kako njihov prijedlog \u201enije sveto pismo\u201c te se o svemu mo\u017ee razgovarati.<\/p>\n\n\n\n

Razgovor unutar radne skupine nastavlja se idu\u0107i tjedna, ovog puta s konkretnim nacrtom novog Zakona o radu kako ga vidi resorno ministarstvo. Do kada \u0107e pregovori trajati i ho\u0107e li oni donijeti izmjene u odnosu na nacrt o kojem se razgovara, tek treba vidjeti.<\/p>\n\n\n\n

LINK<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz Vlade su tvrdili kako nam treba novi ZOR da se urede platformski rad, rad od ku\u0107e i rad na odre\u0111eno vrijeme. Ali to nisu jedine promjene u predlo\u017eenom tekstu zakona. Vlada RH dostavila je socijalnim partnerima nacrt teksta novog Zakona o radu (ZOR), o kojem pregovori po\u010dinju idu\u0107i tjedan. U javnosti se uglavnom govori […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7644"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7644"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7644\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7645,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7644\/revisions\/7645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7644"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7644"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7644"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}