Komentiraju\u0107i status \u017eeljeznice u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Vlade, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinari\u0107 izrazio je na panelu skupa ‘\u017deljeznica za budu\u0107nost’ \u017ealjenje \u0161to prometni stru\u010dnjaci nisu bili uklju\u010deni u izradu spomenutog plana.<\/p>\n\n\n\n
– Nije pitanje samo uloge \u017eeljeznice u Planu oporavka i otpornosti i investicija koje bi trebalo pripremiti, nego i povezanosti tih investicija s onim kako mi vidimo budu\u0107u ulogu na\u0161e dr\u017eave na globalnom tr\u017ei\u0161tu, kakve usluge, primjerice, \u017eelimo pru\u017eati kroz zami\u0161ljenu nizinsku prugu do Rijeke i za koja tr\u017ei\u0161ta – komentirao je Mlinari\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Direktor H\u017d Putni\u010dkog prijevoza \u017deljko Uki\u0107 slo\u017eio se s apelima dekana Mlinari\u0107a da se mora osmisliti kompletna budu\u0107a usluga modernizirane \u017eeljeznice, uklju\u010duju\u0107i, nazna\u010dio je, i kolodvore s pripadaju\u0107om infrastrukturom.<\/p>\n\n\n\n
– Do 2030. imat \u0107emo novih \u0161ezdeset vlakova, ali i elektrificiranu mre\u017eu, \u0161to sada nije slu\u010daj. S novim vlakovima i mre\u017eom moramo imati i takve kolodvore – dodao je Uki\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Uklju\u010div\u0161i se u panel, predsjednik Udruge izvoznika i biv\u0161i dugogodi\u0161nji predsjednik Uprave Kon\u010dara Darinko Bago, podsjetio je da je nizinska pruga do Rijeke kao ideja u optjecaju vi\u0161e od 50 godina.<\/p>\n\n\n\n
– Nizinska pruga nije se do dana dana\u0161njeg ni pokrenula s po\u010detka kao projekt. Valja voditi o ra\u010duna o globalnim kretanjima, europske luke bile zakr\u010dene s robama koje se uvoze iz Kine, a sada je taj uvoz pao zbog niza razloga. Treba vidjeti \u0161to \u0107e se dalje doga\u0111ati. Ja sam za nizinsku prugu, ali treba vidjeti odakle \u0107e ta roba u Rijeku dolaziti, gdje \u0107e i\u0107i. Ovakvom hrvatskom gospodarstvu kakvo je sada, \u017eeljeznica ne treba – apelirao je Bago, \u010dijem je istupu prethodio istup biv\u0161eg direktora Luke Rijeka Denisa Vukorepe. Vukorepa je izrazio uvjerenje kako ne smije biti dilema oko izgradnje nizinske pruge s dva kolosijeka do Rijeke jer, istaknuo je, u luku dolazi investicija najve\u0107e svjetske tvrtke za kontejnerske terminale. Nakon Bage i Vukorepe, u panel se uklju\u010dila i saborska zastupnica i biv\u0161a ministrica Anka Mrak Tarita\u0161 ukazav\u0161i na trendove prelaska prijevoza na elektri\u010dni pogon \u0161to je, istaknula je, strate\u0161ka prednost \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n
——————————-<\/p>\n\n\n\n
12:03<\/strong> Ravnatelj Uprave za EU fondove i strate\u0161ko planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir \u0160o\u0161tari\u0107 otkrio je da \u0107e novi rok za dovr\u0161etak nizinske pruge od Rijeke od ma\u0111arske granice biti 2035. ako se, dodao je, usuglase svi detalji s Europskom komisijom oko financiranja tog projekta.<\/p>\n\n\n\n – Ako po\u0111emo do toga da je ukupna investicija u nizinsku prugu do Rijeke milijardu i 800 milijuna eura, \u010dinjenica je da vam odmah ne treba cijeli iznos, nego mo\u017eete ugovoriti, primjerice, investiciju na pravcu O\u0161tarije-\u0160krljevo nizinske pruge – kazao je \u0160o\u0161tari\u0107. Nadovezav\u0161i se na \u0160o\u0161tari\u0107ev istup, dekan Gra\u0111evinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Laku\u0161i\u0107 upozorio je kako Europska komisija nije na\u010delno protiv nijedne ideje, nijednog projekta ako sadr\u017ei ostvarive ciljeve i uklapa se u njezinu strategiju.<\/p>\n\n\n\n – Ja sam za to da se racionalno postave ciljevi, imamo novac, imamo potrebe i ljude, idemo vidjeti kako to realizirati – komentirao je direktor rije\u010dke luke Du\u0161ko Grabovac tijek rasprave o nizinskoj pruzi prema Rijeci.<\/p>\n\n\n\n ——————————–<\/p>\n\n\n\n 11:54<\/strong> Dekan Mlinari\u0107 izrazio je na panelu konferencije ‘\u017deljeznica za budu\u0107nost’ uvjerenje kako nizinska pruga do Rijeke ne\u0107e biti realizirana do 2030. kako je planirano. Stjepan Laku\u0161i\u0107 kazao je kako se ne treba optere\u0107ivati samo rokovima neke investicije u \u017eeljezni\u010dku i drugu infrastrukturu, nego i potencijalima onoga u \u0161to se ula\u017ee.<\/p>\n\n\n\n – \u017deljezni\u010dka infrastruktura je preslo\u017eeni sustav, daleko slo\u017eeniji od, primjerice, autocesta. Ako gledamo kvalitetu investicija, onda nije klju\u010dno pitanje roka – komentirao je Laku\u0161i\u0107. Dodao je kako su luke u Kopru i Trstu blizu dostizanja svog maksimalnog kapaciteta pretovara, dok rije\u010dka luka, nazna\u010dio je Laku\u0161i\u0107, nije blizu ni 70 posto svog prekrcajnog potencijala.<\/p>\n\n\n\n – Ako pruga nije kvalitetno izgra\u0111ena u izvedbi strane kompanije, nama ostaje obveza odr\u017eavanja i dovo\u0111enja te pruge na potrebnu razinu, a izvo\u0111a\u010d radova je ostvario svoj cilj u zadanim rokovima i oti\u0161ao – kazao je dekan Gra\u0111evinskog fakulteta.Na pitanje moderatora panela Kre\u0161imira \u017dabeca za\u0161to tvrtka Pru\u017ene gra\u0111evine u sastavu H\u017d Infrastrukture nisu u stanju dobiti velike poslove u modernizaciji pruga, ravnatelj Uprave za EU fondove i strate\u0161ko planiranje u resornome ministarstvu Damir \u0160o\u0161tari\u0107 ozna\u010dio je, me\u0111u ostalim, jedan od razloga pravni status Pru\u017enih gra\u0111evina kao prepreku za pristup natje\u010dajima iz fondova EU.<\/p>\n\n\n\n – Mo\u017eda je prije dvije godine trebalo odraditi postupak izdvajanja Pru\u017enih gra\u0111evina koji sada radimo. Vjerujem da \u0107e u nastupaju\u0107em razdoblju biti dosta natje\u010daja na koje \u0107e se Pru\u017ene gra\u0111evine mo\u0107i javiti i dobiti posao – procijenio je \u0160o\u0161tari\u0107.<\/p>\n\n\n\n ———————————–<\/p>\n\n\n\n 11:36<\/strong> Komentiraju\u0107i na panelu skupa ‘\u017deljeznica za budu\u0107nost’ sporost u realizaciji investicija u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu, dekan Gra\u0111evinskog fakulteta Stjepan Laku\u0161i\u0107<\/strong> podsjetio je da bi prosje\u010dno trajanje spomenutih investicija trebalo biti izme\u0111u \u010detiri i pet godina, a da one traju duplo du\u017ee.<\/p>\n\n\n\n – Mi pedeset godina nismo projektirali neke od projekata u \u017eejleznici koje sada pripremamo, a na pripadaju\u0107im natje\u010dajima na\u0161i projektanti sada sudjeluju s jedva 20 posto. Zna\u010di, nedostatak projektanata jedan je od razloga za\u0161to projekti idu tako sporo – komentirao je Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ravnatelj Uprave za EU fondove i strate\u0161ko planiranje u resornome ministarstvu Damir \u0160o\u0161tari\u0107 nadovezao se na Laku\u0161i\u0107ev istup podsje\u0107anjem kako, osim projektanata, nedostaje i tvrtki koje bi odradile investicije u o\u010dekivanom roku.<\/p>\n\n\n\n – Modernizaciju pruge Dugo Selo-Kri\u017eevci trebamo zavr\u0161iti do 2023., mislim da \u0107emo uspjeti u tome, a ako ne uspijemo, projekt \u0107e biti progla\u0161en nefunkcionalnim s stajali\u0161ta investicija iz europskih fondova i morati \u0107emo ga dovr\u0161iti vlastitim sredstvima – naveo je \u0160o\u0161tari\u0107. Na pitanje moderatora panela Kre\u0161imira \u017dabeca kako \u0107e se navedene prepreke odraziti na najva\u017eniji \u017eeljezni\u010dki infrastrukturni projekt, nizinsku prugu do Rijeke, predsjednik Uprave Luke Rijeka Du\u0161ko Grabovac<\/strong> kazao je da nizinska pruga predstavlja presudno zna\u010denje za rije\u010dku luku.<\/p>\n\n\n\n – Na \u017ealost, zbog slabosti u infrastrukturi u posljednjih deset godina izgubili smo zna\u010dajan dio prometa koji se usmjerio na luke Trst i Kopar. U luci Rijeka 70 posto tereta dolazi \u017eeljeznicom, ostatak cestovnim putem \u0161to bi prvo trebalo preusmjeriti na \u017eeljeznicu – komentirao je Grabovac. Ako bi, dodao je prvi \u010dovjek rije\u010dke luke, bile realizirane investicije u \u017eeljeznicu koje su zacrtane, na\u0161a najve\u0107a luka mogla bi pove\u0107ati svoj promet i sprije\u010diti daljnje preusmjeravanje na luke u Trstu i Kopru. Grabovac je potvrdio da i Slovenija i Italija intenzivno ula\u017eu u pobolj\u0161anje prometnih pravaca do Kopra, odnosno Trsta.<\/p>\n\n\n\n Komentiraju\u0107i tijek investicije u nizinsku prugu do Rijeke, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinari\u0107<\/strong> upozorio je kako nizinska pruga nema alternativu.<\/p>\n\n\n\n – Moramo se upitati \u0161to ulaganja u nizinsku prugu do Rijeke zna\u010de za prometna rastere\u0107enja gradova koje ona treba povezati, prigradski prijevoz i usluge koje \u0107e se pru\u017eati na tom pravcu – kazao je Mlinari\u0107.<\/p>\n\n\n\n ———————-<\/p>\n\n\n\n 11:18<\/strong> Nakon prezentacije Tatravagonke, uslijedio je sredi\u0161nji panel dana\u0161nje konferencije ‘\u017deljeznica za budu\u0107nost’. Sudionici panela su ravnatelj Uprave za fondove Europske unije i strate\u0161ko planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir \u0160o\u0161tari\u0107<\/strong>, direktor H\u017d Putni\u010dkog prijevoza \u017deljko Uki\u0107<\/strong>, predsjednik Uprave Kon\u010dar-Elektroni\u010dka vozila Josip Nini\u0107<\/strong>, dekan Gra\u0111evinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Laku\u0161i\u0107<\/strong>, dekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinari\u0107<\/strong> i Du\u0161ko Grabovac<\/strong>, predsjednik Uprave Luka Rijeka d.d. i predsjednik Udru\u017eenja luka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Moderator panela je novinar Jutarnjeg lista Kre\u0161imir \u017dabec<\/strong>, koji je na po\u010detku od panelista zatra\u017eio ocjenu je li hrvatska \u017eeljeznica u ovome trenutku u mogu\u0107nosti povu\u0107i, primiti i realizirati velike investicije o kojima su u uvodu skupa govorili ministar Oleg Butkovi\u0107, dr\u017eavni tajnik Alen Gospo\u010di\u0107 i Ivan Kr\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n – Broj putovanja otkako imamo modernizaciju pruga smanjio se za 25 posto, imamo i problem sve slabije popunjenosti stanovni\u0161tvom na teritoriju kojeg pokrivamo. I dalje, me\u0111utim, smatramo da je najkvalitetniji, najfrekventniji i najudobniji \u017eeljezni\u010dki promet, pogotovo prigradski \u0161to potvr\u0111uju primjeri razvoja gradova Zapre\u0161i\u0107a i Dugog Sela – ustvrdio je direktor H\u017d Prijevoza \u017deljko Uki\u0107. Govore\u0107i o potencijalu Kon\u010dara da zadovolji potra\u017enju doma\u0107ih \u017eeljeznica za novim vlakovima, Josip Nini\u0107 podsjetio je da su H\u017d Putni\u010dkog prijevoza isporu\u010dio 23 elektromotorna vlaka u ukupnoj vrijednosti milijarde kuna. Do kraja 2023. najavio je Nini\u0107, Kon\u010dar \u0107e H\u017d-u isporu\u010diti ukupno 67 novih vlakova.<\/p>\n\n\n\n – Dosada\u0161nji rezultati pokazuju da smo u mogu\u0107nosti zadovoljiti zahtjeve tr\u017ei\u0161ta, a nastavljamo i rad na pobolj\u0161anju na\u0161eg proizvoda – zaklju\u010dio je prvi \u010dovjek Kon\u010dar-Elektri\u010dnih vozila.<\/p>\n\n\n\n ————————–<\/p>\n\n\n\n 10:58<\/strong> Nakon izlaganja dr\u017eavnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alena Gospo\u010di\u0107a, sudionicima skupa obratio se predsjednik Uprave H\u017d Infrastrukture Ivan Kr\u0161i\u0107<\/strong>, odr\u017eav\u0161i prezentaciju ‘\u017deljezni\u010dki infrastrukturni projekti’. Kr\u0161i\u0107 je nazna\u010dio da su u tijeku ili \u0107e biti pokrenute ukupne investicije u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu od 10,7 milijardi kuna.<\/p>\n\n\n\n – Radovi na pruzi Zagreb-Savski Marof idu planiranim tokom, bit \u0107e gotovi idu\u0107e godine. Sljede\u0107u godinu planiramo aplicirati za sredstva EU i raspisati natje\u010daj za izvo\u0111a\u010da radova za prugu Dugo Selo-Novska. Pravac Oku\u010dani-Vinkovci tako\u0111er je u fazi pripreme i o\u010dekujemo natje\u010daj idu\u0107e godine – referirao je predsjednik Uprave H\u017d Infrastrukture, dodav\u0161i kako bi idu\u0107e godine mogli po\u010deti radovi i na gradskoj pruzi Zagreb Glavni kolodvor-Zagreb Zapadni kolodvor.<\/p>\n\n\n\n Osvrnuv\u0161i se na modernizaciju pruge Dugo Selo-Kri\u017eevci Kr\u0161i\u0107 je podsjetio da radovi kasne dvije godine. Kad je u pitanju pravac Zagreb-Hrvatski Leskovac u tijeku je, naveo je, rad na projektnoj dokumentaciji.<\/p>\n\n\n\n – U projektiranju imamo 460 kilometara pruga. Do 2030.\u0107emo ukupno modernizirati i obnoviti 780 kilometara pruga uz ukupno investiranje u te projekte od 5,4 milijardi eura – rezimirao je Kr\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Nakon izlaganja Ivana Kr\u0161i\u0107a sudionicima konferencije prikazan je video slova\u010dke kompanije Tatravagonka koja je ljetos dovr\u0161ila preuzimanje Tvornice \u017eeljezni\u010dkih vagona ‘Gredelj’ u Zagrebu. Tatravagonka je jedan od partnera Jutarnjeg lista u organizaciji dana\u0161njeg skupa.<\/p>\n\n\n\n ————————–<\/p>\n\n\n\n 10:37<\/strong> Nakon uvodnih obra\u0107anja glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurli\u0107a i ministra Butkovi\u0107a, na skupu ‘\u017deljeznica za budu\u0107nost’ uslijedilo je izlaganje dr\u017eavnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alena Gospo\u010di\u0107a<\/strong> o Vladinoj viziji daljnjeg razvoja \u017eeljeznice. Gospo\u010di\u0107 je kao klju\u010dne odrednice Vladinih investicija u \u017eeljeznicu uz, istaknuo je, pomo\u0107 Europske unije, ozna\u010dio ja\u010danje infrastrukture prema Luci Rijeka i podizanje kvalitete putni\u010dkog prijevoza.<\/p>\n\n\n\n – \u010cetiri su klju\u010dna dijela reforme u \u017eeljeznici koju moramo provesti istodobno s investicijama. Prvi se odnosu na samo upravljanje, odnosno na ure\u0111ivanje uloga Ministarstva i trgova\u010dkih dru\u0161tava u \u017eeljeznici, gdje \u0107emo oja\u010dati ulogu Ministarstva – najavio je Gospo\u010di\u0107. Kao drugi segment reforme \u017eeljeznice dr\u017eavni tajnik naveo je reorganizaciju javnih poduze\u0107a Hrvatskih \u017eeljeznica infrastrukture, H\u017d Putni\u010dkog prijevoza i H\u017d Carga. U tijeku je, naveo je Gospo\u010di\u0107, odvajanje Pru\u017enih gra\u0111evina iz H\u017d Infrastrukture kako bi Pru\u017ene gra\u0111evine mogle samostalno konkurirati na novac iz fondova EU.<\/p>\n\n\n\n Kao tre\u0107i dio reforme u \u017eeljeznici Alen Gospo\u010di\u0107 nazna\u010dio je planiranje sektorskih ulaganja i financiranje, a kao \u010detvrti razvoj znanja, tehnologija i vje\u0161tina \u017eeljezni\u010dkog sektora.<\/p>\n\n\n\n – Potrebno je, me\u0111u ostalim, uskla\u0111ivanje strategija financiranja \u017eeljezni\u010dkog sektora s Ministarstvom financija – nazna\u010dio je Gospo\u010di\u0107. Govore\u0107i o zacrtanim ciljevima reforme \u017eeljeznice, dr\u017eavni tajnik je naveo kako \u0107e 2031. u Hrvatskoj biti modernizirane pruge za brzine vlakova od 160 kilometara na sat, njima \u0107e, najavio, prometovati 70 novih vlakova i pru\u017eati usluge javnog prijevoza koji \u0107e biti besplatan za u\u010denike i studente. Gospo\u010di\u0107 je svoje izlaganje zaklju\u010dio porukom kako \u0107e uslijediti renesansa \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n – Odr\u017eavanje \u017eeljeznice je sustav koji moramo reorganizirati, moramo jo\u0161 ja\u010de zagristi u taj posao – najavio je Gospo\u010di\u0107. Govore\u0107i o reformi H\u017d Putni\u010dkog prijevoza dr\u017eavni tajnik u resornome Ministarstvu istaknuo je potrebu integracije gradskog i prigradskog javnog prijevoza gdje god je to, kazao je, mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n —————————<\/p>\n\n\n\n 10:22<\/strong> Ministar Butkovi\u0107 pozvao je u uvodnome obra\u0107anju sudionicima skupa ‘\u017deljeznica za budu\u0107nost’ socijalne partnere i ukupnu zajednicu na zajedni\u010dki rad na restrukturiranje Hrvatskih \u017eeljeznica. Do sada je, naveo je, u restrukturiranje \u017eeljeznica ulo\u017eeno 11 milijardi kuna a sve procjene govore da \u0107e ukupna investicija biti 33 milijarde kuna.<\/p>\n\n\n\n – Postavlja se pitanje za\u0161to projektiranje, natje\u010daji i provedba projekata u \u017eeljeznici toliko dugo traje? Financijski smo stabilni, novac nikad nije bio jeftiniji. Ovdje je rije\u010d o velikim investicijskim projektima koji bi trebali imati prednost pri izdavanju lokacijskih i gra\u0111evinskih dozvola. I sada postoji prednost za investicije kod dobivanja dozvola, ali puno je tu jo\u0161 stvari koje treba pobolj\u0161ati – kazao je Butkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Osvrnuv\u0161i se na investiciju modernizaciju pruge Dugo Selo-Kri\u017eevci Butkovi\u0107 je upozorio kako taj projekt treba zavr\u0161iti do 2023. te je, istaknuo je, potrebno dovr\u0161iti taj posao ‘na pametan i takti\u010dan na\u010din’. Podsjetio je na dovr\u0161eni projekt modernizacije pruge Zagreb-Sisak i predstoje\u0107u modernizaciju pruge Koprivnica-granica s Ma\u0111arskom.<\/p>\n\n\n\n – Vi\u0161e od milijardu kuna iz europskih fondova dobili smo za kupnju 21 novog vlaka, ukupno \u0107emo nabaviti 33 nova vlaka. Imamo zastarjeli vozni park, u dosta lo\u0161em stanju – nazna\u010dio je Butkovi\u0107. Skrenuo je pozornost na projekt besplatnog javnog prijevoza za u\u010denike kako bi se, me\u0111u ostalim, osigurala bolja povezanost prigradskih naselja s velikim sredi\u0161tima i ljudi vratili \u017eeljeznici.<\/p>\n\n\n\n – Ne bi mogli provoditi velike infrastrukturne projekte u \u017eeljeznici bez Europske unije. Pelje\u0161ki most i drugi projekti pokazali su da mo\u017eemo prirediti, provesti i financirati velike prometne infrastrukturne projekte – kazao je Butkovi\u0107. Predstoje\u0107a ulaganja u \u017eeljeznicu resorni ministar nazvao je ‘velikim izazovom’ i ‘veikim poslom ispred Vlade’. Ukazao je i na va\u017enost reizbora menad\u017ementa u Hrvatskim \u017eeljeznicama .<\/p>\n\n\n\n ———————<\/p>\n\n\n\n 10: 05<\/strong> Konferencija ‘\u017deljeznica za budu\u0107nost’ u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera po\u010dela je jutros u hotelu Westin pozdravnim govorima glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurli\u0107a<\/strong> i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovi\u0107a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n – Modernizacija \u017eeljeznica jedna je od najve\u0107ih dr\u017eavnih investicija u ovome trenutku, do 2027. treba investirati 14 milijardi kuna u \u017eeljeznicu. Novac, dakle, nije problem, ali problem je realizacija i to \u0107e biti jedna od tema dana\u0161njeg skupa. Cilj ove konferencije, uz to, ukazati na brojne projekte koji se odvijaju u sklopu modernizacije \u017eeljeznice – kazao je Ogurli\u0107. Ministar Butkovi\u0107 naglasio je da se ovog trenutka u prometnu infrastrukturu ula\u017ee 25 milijardi kuna, od \u010dega, naveo je, najvi\u0161e u \u017eeljeznicu. Rije\u010d je, dodao je Butkovi\u0107, o najve\u0107im investicijama u \u017eeljeznicu u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a u Hrvatskoj. – Cilj je da Hrvatska ima europsku \u017eeljeznicu kakvu i zaslu\u017euje – nazna\u010dio je Butkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n ———————————–<\/p>\n\n\n\n Povodom obilje\u017eavanja Europske godine \u017eeljeznice, nakladni\u010dka ku\u0107a Hanza Media odr\u017eava konferenciju “\u017deljeznica za budu\u0107nost”, uz potporu H\u017d Infrastrukture i H\u017d Putni\u010dkog prijevoza, koja se odr\u017eava u ponedjeljak u 10 sati u hotelu Westin Zagreb.<\/p>\n\n\n\n Cilj konferencije je senzibilizirati javnost o tome da je \u017eeljezni\u010dki sektor najve\u0107i korisnik fondova EU u prometnom sektoru u Republici Hrvatskoj s maksimalnom stopom sufinanciranja EU od 85 posto. Obnova, modernizacija i gradnja \u017eeljezni\u010dke infrastrukturne mre\u017ee te nabava novih vlakova pridonosi gospodarskom, socijalnom i demografskom razvoju i napretku dr\u017eave. Bolja povezanost luka i \u017eeljeznice, intermodalni teretni prijevoz te unaprje\u0111enje kvalitete usluge putni\u010dkog prijevoza i ve\u0107a mobilnost gra\u0111ana ciljevi su investicijskog ciklusa. Va\u017eno je istaknuti i da je \u017eeljeznica ekolo\u0161ki najprihvatljiviji oblik prijevoza. Konferencija \u0107e okupiti stotinjak najkompetentnijih osoba koje \u0107e raspravljati o ovoj temi te sudionike iz hrvatskih gospodarskih i politi\u010dkih institucija.<\/p>\n\n\n\n Na konferenciji, biti \u0107e prisutni slijede\u0107i govornici: Oleg Butkovi\u0107<\/strong>, ministar mora, prometa i infrastrukture, Alen Gospo\u010di\u0107<\/strong>, dr\u017eavni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Ivan Kr\u0161i\u0107<\/strong>, predsjednik Uprave H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n Na panel-raspravi pod nazivom “\u017deljeznica za budu\u0107nost” sudjelovat \u0107e\u00a0Damir \u0160o\u0161tari\u0107<\/strong>, ravnatelj Uprve za EU fondove i strate\u0161ko planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture,\u00a0\u017deljko Uki\u0107<\/strong>, Uprava-direktor H\u017d Putni\u010dkog prijevoza,\u00a0Josip Nini\u0107<\/strong>, predsjednik Uprave Kon\u010dar \u2013 Elektri\u010dna vozila, prof. dr. sc.\u00a0Stjepan Laku\u0161i\u0107<\/strong>, dekan Gra\u0111evinskog fakulteta, prof. dr. sc.\u00a0Tomislav Josip Mlinari\u0107<\/strong>, dekan Fakulteta prometnih znanosti i\u00a0Du\u0161ko Grabovac<\/strong>, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. i predsjednik Udru\u017eenja luka pri HGK.<\/p>\n\n\n\n