{"id":7623,"date":"2021-09-19T18:24:36","date_gmt":"2021-09-19T17:24:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7623"},"modified":"2021-09-19T18:25:04","modified_gmt":"2021-09-19T17:25:04","slug":"19-9-2021-vlakovi-u-europi-dosezu-i-500-km-h-a-nasi-jure-brzinom-parnih-lokomotiva-hz-ima-plan-obnove-na-obali-ce-najvise-profitirati-jedan-grad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7623","title":{"rendered":"19.9.2021. – Vlakovi u Europi dose\u017eu i 500 km\/h, a na\u0161i \u2018jure\u2018 brzinom parnih lokomotiva. H\u017d ima plan obnove, na obali \u0107e najvi\u0161e profitirati jedan grad"},"content":{"rendered":"\n

Stara je \u017eeljezni\u010darska izreka da civilizirani svijet dopire do tamo gdje dopire pruga, a kad se pogleda “\u017eeljezni\u010dka karta” Europe, u tren se potvr\u0111uje da tako doista i jest. I u pogledu rasprostranjenosti pruga, a jo\u0161 vi\u0161e po brzinama vlakova i kvaliteti najugodnijeg putni\u010dkog prijevoza za milijune europskih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

Na na\u0161u \u017ealost, civilizirani \u017eeljezni\u010dki prijevoz prestaje na granicama Hrvatske, a brzine vlakova na toj istoj granici rapidno padaju, kao i dostupnost. Tko se vozio vlakovima Italije, Francuske, Njema\u010dke, \u0160vicarske i ostalih dr\u017eava, jasno mu je na kojoj je razini Hrvatska.<\/p>\n\n\n\n

U zapadnoeuropskim zemljama, Sjevernoj Americi, Kini, Japanu, Indiji, vlakovi \u010dine ogroman dio putni\u010dkog prometa, pruge spajaju, \u0161to bi se reklo, “svako selo”, prijevoz je jeftin, siguran i brz. I ekolo\u0161ki.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eavne \u017eeljeznice u ve\u0107ini zemalja EU-a ve\u0107 desetlje\u0107ima ula\u017eu milijarde u postizanje prosje\u010dnih brzina vlakova od oko 200 kilometara na sat kao zlatnog standarda, a superbrzi francuski vlakovi ve\u0107 odavna voze brzinom od 320 kilometara na sat (maksimalna brzina im je 575 km\/h), u Njema\u010dkoj im je maksimalna brzina oko 500 kilometara na sat, a u \u0160panjolskoj 400 km\/h.<\/p>\n\n\n\n

Britanski Eurostar i kroz tunel ispod La Manchea vozi 300 na sat! U Hrvatskoj je prosje\u010dna brzina nevjerojatnih 58 kilometara na sat, \u0161to je tek ne\u0161to br\u017ee od parnih lokomotiva koje su sredinom 19. stolje\u0107a “dahtale” na pedesetak kilometara na sat! To je vi\u0161e nego dva puta sporije nego \u0161to voze vlakovi u Austriji, Poljskoj, Gr\u010dkoj i Ma\u0111arskoj, br\u017ee su i ferate u Bugarskoj i Sloveniji, a sporije od hrvatskih \u017eeljeznica samo su u Bosni i Hercegovini (55 km na sat), Srbiji (54 km na sat), Makedoniji (53 km na sat) i Albaniji (28 km na sat).<\/p>\n\n\n\n

Jedina hrvatska dionica na kojoj ferate voze u nekom ni\u017eem europskom prosjeku jest dionica Tovarnik \u2013 Ivankovo, duga 43,2 kilometra, koju prije\u0111e za 22 minute<\/a> prosje\u010dnom brzinom od 120 km\/h.<\/p>\n\n\n\n

EUROPA ULA\u017dE MILIJARDE<\/h2>\n\n\n\n

Zemlje Europske unije i dalje ula\u017eu golem novac u elektrifikaciju i modernizaciju pruga i vlakova, a planiraju se i veliki dugoro\u010dni projekti. Jedan takav izradio je Be\u010dki institut za me\u0111unarodne ekonomske studije, a rije\u010d je o europskom projektu vlakova velikih brzina: najsuvremenija \u017eeljeznica povezala bi sve krajeve Europe, gradilo bi se 18.250 kilometara pruge, a ulaganje je 1100 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n

Tom \u017eeljezni\u010dkom mre\u017eom putovalo bi se brzinom izme\u0111u 250 i 350 kilometara na sat, a na jednoj od \u010detiri planirane linije na\u0161ao bi se, uz Sloveniju i Hrvatsku, i cijeli zapadni Balkan. Kroz Srbiju bi, primjerice, i\u0161lo 448 kilometara pruge, za \u010diju je izgradnju potrebno 14,9 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n

Pruga ide i kroz cijelu BiH, a kroz Hrvatsku, \u010dlanicu EU-a, samo 164 kilometra! Dalmacija je potpuno zaobi\u0111ena ovim planom. Ako pojednostavnimo stvar \u2013 EU financira temeljitu obnovu pruga u zemljama koje nisu \u010dlanice, a Hrvatska, koja je \u010dlanica, ima samo mrvice…<\/p>\n\n\n\n

U na\u0161eg nacionalnog prijevoznika, Hrvatske \u017eeljeznice, od 1990. usuli smo bezbrojne milijarde kuna, da bi na jednom savjetovanju \u017eeljezni\u010dkih stru\u010dnjaka bilo re\u010deno kako bismo trebali ulo\u017eiti jo\u0161 50 milijardi kuna da stignemo na razinu od prije pedeset godina! Potvr\u0111eno \u010dinjenicom: 1990. godine od Zagreba do Vinkovaca vlak je vozio dva sata, a danas \u010detiri!<\/p>\n\n\n\n

Tematsko izvje\u0161\u0107e europskog revizijskog suda upozorilo je na to da Hrvatska nema nikakav suvisli plan obnove i razvoja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, \u0161to pokazuje i broj putnika. Od 2010. do 2020. smanjen je tri i pol puta!<\/p>\n\n\n\n

U cijeloj pri\u010di o samovoljnom isklju\u010divanju Hrvatske iz europskih planova za razvoj prometa vlakova velikih brzina najgore je pro\u0161la Dalmacija. Uop\u0107e je nema.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatskim \u017eeljeznicama poslali smo op\u0161iran upit na ovu temu, s posebnim osvrtom na dalmatinski \u017eeljezni\u010dki promet, a dobra vijest iz odgovora jest kako je u posljednjih pet godina ostvaren zna\u010dajan pomak u ugovaranju i realizaciji projekta obnove i izgradnje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture vrijednosti oko milijardu i pol eura, od \u010dega se najve\u0107i dio financira kroz EU fondove.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina investicija ipak \u0107e zaobi\u0107i Dalmaciju, regiju u koju godi\u0161nje naviru milijuni turista, velikim dijelom cestovnim putem, a njezini stanovnici ne mogu vlakom komunicirati me\u0111u naseljima niti se lako dohvatiti sjevera zemlje prema europskim standardima brzine i udobnosti.<\/p>\n\n\n\n

NI \u0106IRE NI RERE<\/h2>\n\n\n\n

Sa Zagrebom su od dalmatinskih gradova i mjesta putni\u010dkim vlakom povezani samo Knin, \u0160ibenik i Split, iz Zadra vozi samo teretni promet. Dubrovnik od 1976. godine nema uskotra\u010dnu \u017eeljezni\u010dku vezu sa zale\u0111em, popularnog \u0106iru, a Split i Sinj nisu povezani sli\u010dnom Rerom od 1962. godine. Od Plo\u010da do Sarajeva prugom voze samo teretni vlakovi. I to je sve \u0161to imamo.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, H\u017d planira ulo\u017eiti milijune eura u dva dr\u017eavna koridora, RH1 i RH2, a na obali \u0107e najvi\u0161e profitirati Rijeka.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 U tijeku su radovi na dionici \u017eeljezni\u010dke pruge od Kri\u017eevaca do granice s Ma\u0111arskom, a ugovorena vrijednost projekta iznosi 350 milijuna eura, te na dionici od Kri\u017eevaca do Dugog Sela u vrijednosti od 196,9 milijuna eura. Te\u010de postupak javne nabave za radove i nadzor nad radovima za dionicu Hrvatski Leskovac \u2013 Karlovac, vrijedna 366 milijuna eura. Izra\u0111uje se studijska dokumentacija na dionicama Karlovac \u2013 O\u0161tarije i O\u0161tarije \u2013 \u0160krljevo, a projektira se i nastavak pruge od \u0160krljeva prema Rijeci do Jurdana.<\/p>\n\n\n\n

Krajem pro\u0161le godine zavr\u0161ili smo radove na projektu Rijeka \u2013 Brajdica, a Rijeka je, kao najva\u017enija hrvatska luka, dobila modernizirani teretni kolodvor s pove\u0107anim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom. U tijeku su i radovi na rekonstrukciji \u017eeljezni\u010dkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog kolodvora na kontejnerskom terminalu Zagreba\u010dko pristani\u0161te \u2013 navode iz Hrvatskih \u017eeljeznica, te nastavljaju s izvje\u0161\u0107em o radovima na koridoru RH1:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Obnavlja se pruga od Savskog Marofa do zagreba\u010dkog Zapadnog kolodvora, a ugovorena vrijednost radova iznosi 49,5 milijuna eura. U zavr\u0161noj je fazi izrada projektne dokumentacije potrebne za unaprje\u0111enje, obnovu i izgradnju nove dvokolosije\u010dne pruge na dionici Dugo Selo \u2013 Novska, vrijednosti 11,4 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de projekta rekonstrukcije \u017eeljezni\u010dke pruge Oku\u010dani \u2013 Vinkovci, u tijeku je postupak javne nabave za uslugu izrade projektne dokumentacije u vrijednosti od 11,2 milijuna eura \u2013 isti\u010du, dodaju\u0107i kako \u0107e maksimalna brzina prometovanja putni\u010dkih vlakova na koridorima RH1 i RH2 nakon obnove biti do 160 km\/h, a teretnih vlakova 120 km\/h.<\/p>\n\n\n\n

DALMACIJA NA REPU<\/h2>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de radova na prugama regionalnog i lokalnog prometa, stvari stoje ovako: u tijeku su radovi na projektu modernizacije i elektrifikacije \u017eeljezni\u010dke pruge Zapre\u0161i\u0107 \u2013 Zabok (81,1 milijun eura) te projektu nadogradnje i elektrifikacije \u017eeljezni\u010dke pruge Vinkovci \u2013 Vukovar (57,5 milijuna eura), dok je na projektu povezivanja \u017eeljeznicom unutar funkcionalne regije Sredi\u0161nja Hrvatska \u2013 Lepoglavska spojnica u tijeku izrada studijske dokumentacije. H\u017d Infrastruktura radi i na projektu obnove dionice Ogulin \u2013 Moravice (44 milijuna eura), projektu obnove dionice Greda \u2013 Sunja (27,3 milijuna eura) te projektu obnove pruge Virovitica \u2013 Pitoma\u010da (22,7 milijuna eura). U tijeku su i radovi na projektu ugradnje opreme za osiguranje 50 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza diljem Hrvatske (9,7 milijuna eura), te osiguranje i modernizacija dodatnih 95 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza (27,8 milijuna eura).<\/p>\n\n\n\n

Primijetit \u0107ete kako je lijepo ulagati tolike milijune eura u obnovu \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, ali \u0107ete uo\u010diti da nigdje ni spomena Dalmaciji. Ona je sada na redu.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Projekt osuvremenjivanja pruge O\u0161tarije \u2013 Knin \u2013 Split obuhva\u0107a modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu kolodvora te modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih ure\u0111aja na pruzi ukupne vrijednosti 431,3 milijuna kuna, a radovi su u tijeku. Projekt modernizacije pruge O\u0161tarije \u2013 Knin \u2013 Split je kao jedan od strate\u0161kih projekata prijavljen na Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Za ovaj je projekt izra\u0111ena Studija opravdanosti obnove i modernizacije \u017eeljezni\u010dke pruge O\u0161tarije \u2013 Knin \u2013 Split\/Zadar\/\u0160ibenik, u kojoj su obra\u0111ene tri varijante obnove i modernizacije.<\/p>\n\n\n\n

Na dionici Knin \u2013 Split predvi\u0111ena je rekonstrukcija kolodvora Drni\u0161, Perkovi\u0107 i Labin Dalmatinski. Natje\u010daj za rekonstrukciju kolodvora o\u010dekuje se u 2021., a za ugradnju signalno-sigurnosnih ure\u0111aja u 2022. godini. Nakon modernizacije i ugradnje signalno-sigurnosnih ure\u0111aja do\u0107i \u0107e do pove\u0107anja propusne mo\u0107i te \u0107e se pove\u0107ati brzina prometovanja. Modernizacija \u017eeljezni\u010dke pruge O\u0161tarije \u2013 Knin \u2013 Split predvi\u0111a rekonstrukciju pruge, kao i ugradnju signalno-sigurnosnih ure\u0111aja na pruzi, \u010dime \u0107e se omogu\u0107iti ve\u0107a brzina putovanja, odnosno pove\u0107at \u0107e se atraktivnost \u017eeljeznice, osobito kad se radi o putovanju izme\u0111u Zagreba i Splita \u2013 najavljuju iz Hrvatskih \u017eeljeznica.<\/p>\n\n\n\n

I na kraju poenta:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Nakon modernizacije, o\u010dekivano vrijeme putovanja od Zagreba do Splita iznosit \u0107e najvi\u0161e \u010detiri sata i 30\u00a0minuta, \u0161to predstavlja smanjenje vremena putovanja od 35 posto, a ukupna sredstva osigurana kroz Nacionalni plan za ovaj projekt iznose 300 milijuna kuna.<\/p>\n\n\n\n

LINK<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stara je \u017eeljezni\u010darska izreka da civilizirani svijet dopire do tamo gdje dopire pruga, a kad se pogleda “\u017eeljezni\u010dka karta” Europe, u tren se potvr\u0111uje da tako doista i jest. I u pogledu rasprostranjenosti pruga, a jo\u0161 vi\u0161e po brzinama vlakova i kvaliteti najugodnijeg putni\u010dkog prijevoza za milijune europskih gra\u0111ana. Na na\u0161u \u017ealost, civilizirani \u017eeljezni\u010dki prijevoz prestaje na […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7623"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7623"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7625,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7623\/revisions\/7625"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}