{"id":7601,"date":"2021-08-17T15:08:15","date_gmt":"2021-08-17T14:08:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7601"},"modified":"2021-08-17T15:08:34","modified_gmt":"2021-08-17T14:08:34","slug":"17-8-2021-analiza-debakla-hz-a-2-dio-shvaca-li-uopce-vlada-sto-bi-za-hrvatsku-znacila-izgradnja-zeljeznica-za-superbrze-vlakove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7601","title":{"rendered":"17.8.2021. – Analiza debakla H\u017d-a (2. dio): Shva\u0107a li uop\u0107e Vlada \u0161to bi za Hrvatsku zna\u010dila izgradnja \u017eeljeznica za superbrze vlakove?"},"content":{"rendered":"\n

Bez dugoro\u010dnog, provedivog i odr\u017eivog plana obnove cijele \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, uklju\u010div\u0161i i izgradnju pruga za vlakove velikih brzina, Hrvatska \u0107e ostati prometno izolirana i isklju\u010dena iz europske \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, a i manje zahtjevnu prometnu infrastrukturu morat \u0107e graditi inozemne tvrtke.<\/a><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

Prije dvadeset godina Zagrebom su jo\u0161 uvijek vozili ostarjeli tramvaji, a u Kon\u010daru je projekt proizvodnje novog niskopodnog tramvaja \u010dekao svog omiljenog kupca. Hrvatska je nakon parlamentarnih izbora odr\u017eanih 3. sije\u010dnja 2000. godine i pobjede koalicije stranaka lijevog centra ubrzano izlazila iz politi\u010dke i gospodarske izolacije u koju je bila dospjela zbog osebujnog i za Zapad neprihvatljivog na\u010dina vladavine Franje Tu\u0111mana<\/strong>. Zagreb su odmah po formiranju nove Vlade po\u010dele pohoditi brojne inozemne politi\u010dke i trgova\u010dke delegacije, po\u010desto imaju\u0107i vrlo sli\u010dne agende.<\/p>\n\n\n\n

Tako je i njema\u010dki Siemens AG u dana\u0161njemu zagreba\u010dkom hotelu Westin, uz svekoliku asistenciju njema\u010dke slu\u017ebene politike, organizirao prezentaciju palete svojih proizvoda i mogu\u0107ih infrastrukturnih projekata trude\u0107i se impresionirati nazo\u010dnu polovinu \u010dlanova Vlade. U tom kolopletu svega i sva\u010dega klju\u010dno mjesto pripadalo je proizvodnom programu konkurentnom zagreba\u010dkom Kon\u010daru.<\/p>\n\n\n\n

Simensova prva velika trgova\u010dka misija<\/h2>\n\n\n\n

Veliki Siemens organizirao je svoju prvu veliku trgova\u010dku misiju u Republici Hrvatskoj kako bi uz pomo\u0107 njema\u010dke i o\u010dekivanu blagonaklonost hrvatske vlade preuzeo onaj dio hrvatskoga tr\u017ei\u0161ta kojim je od 1946. do 1990. suvereno dominirao koncern, tada SOUR, \u201eRade Kon\u010dar\u201c, nastao me\u0111u ostalim i na ostacima servisne radionice osnovane 1921. koja je do kraja Drugoga svjetskog rata bila u vlasni\u0161tvu tog istog Siemensa.<\/p>\n\n\n\n

Sveprisutna Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) bila je voljna 2001. godine financirati i nabavu niskopodnih tramvaja za grad Zagreb, obnovu u ratu razru\u0161ene visokonaponske TS Ernestinovo i izgradnju visokonaponske TS \u017derjavinec \u0161to bi omogu\u0107ilo ponovo spajanje nekada\u0161nje jugoslavenske prijenosne mre\u017ee naponske razine 400 KV, ali pod uvjetom raspisivanja me\u0111unarodnoga natje\u010daja po pravilima igre koja odre\u0111uje EBRD.<\/p>\n\n\n\n

Sve preuzeli Grad Zagreb i HEP<\/h2>\n\n\n\n

Na takvom natje\u010daju Kon\u010dar, onaj koji je do 1990. proizvodio zagreba\u010dke tramvaje i gradio iste te trafostanice, bio bi bez ikakvih \u0161ansi i to iz vrlo banalnoga razloga: u prethodnih pet ili deset godina nije uspio ostvariti i prikupiti zadovoljavaju\u0107e reference. Na kraju jedne poduga\u010dke politi\u010dko-gospodarsko-financijske trakavice i dugotrajnog usugla\u0161avanja stavova tada\u0161njih faktora odlu\u010divanja, i EBRD i Siemens ostali su bez posla, a Grad Zagreb i HEP kreditima HBOR-a financirali su kupnju niskopodnih tramvaja odnosno izgradnju visokonaponskih trafostanica Ernestinovo i \u017derjavinec u ukupnoj vrijednosti Pelje\u0161koga mosta i svih njegovih pristupnih cesta.<\/p>\n\n\n\n

Kon\u010dar i T\u017dV Gredelj od 2005. do 2010. isporu\u010dili su ZET-u 140 niskopodnih tramvaja vrijednih 252 milijuna eura, a 2004. Kon\u010dar je zavr\u0161io radove na TS Ernestinovo i TS \u017derjavinec koje su te godine i pu\u0161tene u pogon. Ova pri\u010da o niskopodnim tramvajima i visokonaponskim trafostanicama pokazuje da je Hrvatska ipak imala kakve-takve \u0161anse ne postati zemljom u kojoj su turizam i klijentelizam gotovo jedine gospodarske opcije.<\/p>\n\n\n\n

Svrha Pelje\u0161kog mosta i nabave aviona<\/h2>\n\n\n\n

Ona to ne\u0107e prestati biti ne samo zbog svekolikog monopola na vlast jedne politi\u010dke partije i njene odavno potro\u0161ene ideologije ve\u0107 i zarad dobrog dijela javnosti kojem je prodaja dnevne doze boze od strane te iste partije vi\u0161e nego dovoljna za daljnje (p)odr\u017eavanje postoje\u0107ega dru\u0161tvenog modela. Zbog toga je svako propitkivanje ekonomske i prometne svrhovitosti izgradnje Pelje\u0161koga mosta uzaludna misija, zbog toga nitko ni ne postavlja pitanje mo\u017ee li kupnja 12 vi\u0161enamjenskih borbenih aviona Rafale vrijednih milijardu eura osim vojnih generirati i neke ekonomske koristi za Hrvatsku i njeno gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n

Tu ne mislim na klasi\u010dni \u201eoffset\u201c koji je Europska komisija zabranila jo\u0161 2009. godine, ve\u0107 na sve pozitivne efekte \u0161to bi ih takva enormna dr\u017eavna potro\u0161nja trebala polu\u010diti izravno ili neizravno. Danska je 2016. godine donijela odluku o kupnji 27 borbenih zrakoplova Lockheed F-35 Lightning II za 3,1 milijardu dolara, ali je isto tako izra\u010dunala da \u0107e ukupan tro\u0161ak nabave i kori\u0161tenja tih aviona u razdoblju od 30 godina iznositi izme\u0111u 6,5 i 8,5 milijardi dolara. Premijer Andrej Plenkovi\u0107<\/strong> i njegovi ministri nisu htjeli zamarati hrvatsku javnost procjenama o ukupnom tro\u0161ku kori\u0161tenja hrvatskih Rafalea za vrijeme njihovoga vijeka trajanja tako da ne znam je li netko uop\u0107e napravio takvu kalkulaciju, ako nije za\u0161to nije, a ako je kalkulacija kojim slu\u010dajem ipak napravljena, za\u0161to nije i objavljena.<\/p>\n\n\n\n

Gradnja pruge kao bolji plan<\/h2>\n\n\n\n

Dr\u017eavna i lokalna javna potro\u0161nja mogu, poput gore spomenute nabave i proizvodnje niskopodnih tramvaja ili izgradnje visokonaponskih trafostanica, otvarati nova radna mjesta ili potaknuti stvaranje izvoznog proizvoda i tako biti u funkciji ekonomskog rasta zemlje. Umjesto Pelje\u0161koga mosta i kupnje borbenih zrakoplova, od kojih u gospodarskome smislu blago re\u010deno ne\u0107e biti neke svrhe, mogli smo vlastitim i europskim novcem zapo\u010deti izgradnju \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee za vlakove velikih brzina. U nekom doglednom roku Hrvatsku bismo ponovo \u017eeljezni\u010dki povezali s Europom, a to povezivanje pove\u0107alo bi i razinu njene nacionalne i svake druge sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n

Nisam previ\u0161e uvjeren da premijer Plenkovi\u0107 i njegov ministar prometa Oleg Butkovi\u0107 uop\u0107e razumiju \u0161to bi ve\u0107 i sama izgradnja takve mre\u017ee mogla zna\u010diti za na\u0161 gospodarski rast i razvoj. U dr\u017eavama Europske unije pojedine dionice pruga za vlakove velikih brzina pu\u0161tane su u promet u prosjeku 16 godina nakon po\u010detka njihove gradnje. Budu\u0107i da taj vremenski horizont nema ni jedna izvr\u0161na vlast, fotografija premijera i ministara kraj vlaka velikih brzina, za razliku od one kraj mosta ili ulaza na autocestu, te\u0161ko je ostvariva za ekipu koja je taj projekt izgradnje i zapo\u010dela.<\/p>\n\n\n\n

Svi grade pruge za velike brzine, no ne i mi<\/h2>\n\n\n\n

Prije tjedan dana naveo sam<\/a> neke od zaklju\u010daka iz Tematskog izvje\u0161\u0107a 19\/2018 \u201eEuropska mre\u017ea \u017eeljeznica velikih brzina nije stvarnost ve\u0107 nedjelotvoran sustav nepovezanih dionica\u201c, koje je objavio Europski revizorski sud. Hrvatska bi trebala napraviti cjeloviti plan izgradnje \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee za vlakove velikih brzina po potpuno mje\u0161ovitom operativnom modelu u kojem bi iste kolosijeke koristili konvencionalni i vlakovi velikih brzina. Prometnu i ekonomsku opravdanost i isplativost takvih pruga nije mogu\u0107e posti\u0107i bez njihovoga povezivanja sa susjednim zemljama, a prema Tematskome izvje\u0161\u0107u nije previ\u0161e realno o\u010dekivati da \u0107e Europska unija i dalje sufinancirati izgradnje \u201enepovezanih dionica\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prema slu\u017ebenim internetskim stranicama Europske komisije na kojima je objavljena TEN-T mre\u017ea koridora u Hrvatskoj nije ucrtana ni jedna planirana dionica pruga za vlakove velikih brzina. Slovenija planira izgradnju pruge Bre\u017eice \u2013 Ljubljana \u2013 Koper \/ Trst, a Ma\u0111arska ima namjeru povezati Budimpe\u0161tu s Bratislavom, Be\u010dom, Beogradom, rumunjskim Aradom te ukrajinskom i hrvatskom granicom. Tri balti\u010dke dr\u017eave, Estonija, Latvija i Litva planiraju zajedni\u010dki izgraditi prugu za vlakove velikih brzina od estonskoga Talina na sjeveru do litvansko-poljske granice na jugu.<\/p>\n\n\n\n

Isklju\u010denje iz europske \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee<\/h2>\n\n\n\n

Hrvatska je deset godina megalomanski gradila autoceste gdje treba i gdje ne treba da bi na kraju ostala i bez gra\u0111evinske operative koja je kadra graditi barem pristupne ceste Pelje\u0161kome mostu. Doma\u0107i konzorcij gra\u0111evinskih tvrtki mu\u010di se godinama s obnovom i gradnjom pruge Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci te je vi\u0161e nego jasno da je potreban dugoro\u010dan, provediv i odr\u017eiv plan obnove cijele \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee uklju\u010div\u0161i i izgradnju pruga za vlakove velikih brzina.<\/p>\n\n\n\n

Bez realizacije takvoga plana Hrvatska \u0107e ostati prometno izolirana i isklju\u010dena iz europske \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, a i manje zahtjevnu prometnu infrastrukturu morat \u0107e graditi inozemne tvrtke. Gore spomenuti dvadeset godina star pou\u010dak o zagreba\u010dkim niskopodnim tramvajima i visokonaponskim trafostanicama vrijedi i dalje.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bez dugoro\u010dnog, provedivog i odr\u017eivog plana obnove cijele \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, uklju\u010div\u0161i i izgradnju pruga za vlakove velikih brzina, Hrvatska \u0107e ostati prometno izolirana i isklju\u010dena iz europske \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, a i manje zahtjevnu prometnu infrastrukturu morat \u0107e graditi inozemne tvrtke. Prije dvadeset godina Zagrebom su jo\u0161 uvijek vozili ostarjeli tramvaji, a u Kon\u010daru je projekt […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7601"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7601"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7601\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7602,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7601\/revisions\/7602"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7601"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7601"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}