{"id":7588,"date":"2021-08-09T08:48:43","date_gmt":"2021-08-09T07:48:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7588"},"modified":"2021-08-09T08:51:04","modified_gmt":"2021-08-09T07:51:04","slug":"9-8-2021-putnicki-prijevoz-u-kolapsu-vlakovi-malo-brzi-od-parne-lokomotive-suvislih-planova-za-obnovu-nema-kamo-ide-hz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7588","title":{"rendered":"9.8.2021. – Putni\u010dki prijevoz u kolapsu, vlakovi malo br\u017ei od parne lokomotive, suvislih planova za obnovu nema. Kamo ide H\u017d?"},"content":{"rendered":"\n
\n
\n
\n
Prosje\u010dna brzina hrvatskih vlakova jedva je ne\u0161to ve\u0107a od maksimalne brzine parne lokomotive \"Rocket\" Roberta Stephensona iz 1829., koja je na \u017eeljezni\u010dkoj pruzi Liverpool - Manchester dostizala brzinu od 48 km\/h.<\/a><\/pre>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
Projekt rekonstrukcije postoje\u0107ega i izgradnje drugoga kolosijeka \u017eeljezni\u010dke pruge na dionici Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci duge 38,2 km zapo\u010det je 2009. godine, a sama gradnja 2016. godine. Ukupna vrijednost radova je 1,5 milijardi kuna, a 85 posto tro\u0161kova financira se iz EU fondova. Zavr\u0161etak radova bio je predvi\u0111en za 2020. godinu, ali doma\u0107i konzorcij u kojem su DIV, Dalekovod i Zagreb-Monta\u017ea prije mjesec dana drugi put je zatra\u017eio produ\u017eenje roka zavr\u0161etka radova, ovoga puta do 2023.<\/p>\n\n\n\n
Takvo vi\u0161egodi\u0161nje ka\u0161njenje u izvo\u0111enju i zavr\u0161etku ugovorenih radova prvenstveno je rezultat nedovoljne stru\u010dne i kadrovske ekipiranosti tvrtki koje \u010dine hrvatski konzorcij te se postavlja pitanje tko \u0107e u narednim godinama i desetlje\u0107ima obnoviti potpuno zapu\u0161tenu i devastiranu hrvatsku \u017eeljezni\u010dku mre\u017eu.<\/p>\n\n\n\n
Dionica Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci nalazi se na pruzi koja spaja Rijeku s ma\u0111arskom granicom i ako nam za projektiranje i gradnju te relativno lake dionice treba vi\u0161e od 14 godina uz 85 posto financiranja iz EU fondova, koliko \u0107e nam trebati desetlje\u0107a za gradnju dolinske pruge od Rijeke do Karlovca?<\/p>\n\n\n\n
Hrvatski vlakovi u prosjeku malo br\u017ei od parne lokomotive<\/h2>\n\n\n\n
Pruga Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci projektirana je za brzine vlakova od 160 km\/h \u0161to je dva i pol puta ve\u0107a brzina od prosje\u010dne ostvarene brzine vlakova u Hrvatskoj koji su prometovali izme\u0111u Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka u 2018. godini.<\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, prosje\u010dna brzina hrvatskih vlakova jedva je ne\u0161to ve\u0107a od maksimalne brzine parne lokomotive \u201cRocket\u201d Roberta Stephensona iz 1829., koja je na \u017eeljezni\u010dkoj pruzi Liverpool \u2013 Manchester dostizala brzinu od 48 km\/h.<\/p>\n\n\n\n
Prva pruga u svijetu za vlakove velikih brzina pu\u0161tena je u promet 1964. izme\u0111u Tokija i Osake za brzine vlakova do 210 km\/h. Nakon golemoga uspjeha i popularnosti te linije u Japanu je izgra\u0111ena cijela mre\u017ea \u017eeljeznica velikih brzina (Shinkansen) koja je bitno utjecala na promjene navika i na\u010dina \u017eivota velikog broja japanskih gra\u0111ana, a ponajvi\u0161e na odabir mjesta odnosno lokacije stanovanja zbog potpuno novog na\u010dina prijevoza izme\u0111u doma i mjesta rada.<\/p>\n\n\n\n
U osam \u010dlanica EU-a 9113 km pruga za brze vlakove<\/h2>\n\n\n\n
Naftna kriza koja je u listopadu 1973. izazvala \u0161ok u svjetskoj politici i ekonomiji dodatno je potakla nekoliko europskih dr\u017eava na ulaganja u razvoj i izgradnju pruga i vlakova za velike brzine. Tako je 1981. pu\u0161tena u promet pruga Parz \u2013 Lyon, Train \u00e0 Grande Vitesse (TGV), za brzine vlakova do 260 km\/h.<\/p>\n\n\n\n
Ta je pruga, za razliku od japanske Shinkansen mre\u017ee, bila kompatibilna s ostalim prugama, a nakon nje uslijedila je gradnja i otvaranje novih \u017eeljeznica velikih brzina u Njema\u010dkoj (1988.), \u0160panjolskoj (1992.), Belgiji (1997.), Ujedinjenoj Kraljevini (2003.) i Nizozemskoj (2009.)<\/p>\n\n\n\n
U osam \u010dlanica Europske unije trenuta\u010dno je upotrebi 9113 km pruga za vlakove velikih brzina, a sama Europska unija od 2000. do 2017. potro\u0161ila je 23,7 milijardi eura na sufinanciranje izgradnje takve \u017eeljezni\u010dke infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n
Plan EU-a se ne temelji na vjerodostojnoj analizi<\/h2>\n\n\n\n
Europski revizorski sud objavio je 2018. \u201cTematsko izvje\u0161\u0107e 19\/2018: Europska mre\u017ea \u017eeljeznica velikih brzina nije stvarnost ve\u0107 nedjelotvoran sustav nepovezanih dionica.\u201d U tom izvje\u0161taju detaljno su analizirane \u017eeljeznice velikih brzina u \u0161est dr\u017eava ukupne du\u017eine 5000 km, ekonomska, financijska i prometna opravdanost njihove izgradnje te razlozi zbog kojih nije do\u0161lo do prekograni\u010dnog povezivanja tamo gdje je to bilo tehni\u010dki izvedivo i prometno po\u017eeljno.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161titnik financija EU-a, to je ina\u010de podnaslov Europskog revizorskog suda, u sumornom Sa\u017eetku me\u0111u ostalim navodi kako se \u201ctrenuta\u010dni dugoro\u010dni plan Europske unije ne temelji na vjerodostojnoj analizi\u201d te da se \u201cne\u0107e dosti\u0107i ciljna vrijednost Komisije iz 2011. prema kojoj bi se do 2030. broj kilometara pruga za velike brzine trebao utrostru\u010diti\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Naime, trenuta\u010dno je u uporabi ne\u0161to vi\u0161e od 9000 km, u izgradnji je 1700 km, a kako prosje\u010dna gradnja traje 16 godina nije naro\u010dito te\u0161ko izra\u010dunati da od ostvarenja postavljenog cilja ne\u0107e biti ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Sredstva potro\u0161ena nedjelotvorno<\/h2>\n\n\n\n
Revizija je pokazala da je prosje\u010dna brzina vlakova u prosjeku samo 45 posto konstrukcijske brzine pruge i da je samo na dvije pruge vi\u0161a od 200 km\/h, da je prosje\u010dna cijena izgradnje takve pruge 25 milijuna eura po kilometru (bez izgradnje tunela) te da devet od \u010detrnaest pruga obuhva\u0107enih revizijom jednostavno nema dovoljan broj potencijalnih putnika u svome gravitacijskom podru\u010dju te da zbog toga ne mogu biti poslovno i financijski uspje\u0161ne.<\/p>\n\n\n\n
Prema procjeni Europskog revizorskog suda ugro\u017eena je i sama odr\u017eivost sufinanciranja sredstvima Europske unije, jer bi svakom prugom za velike brzine trebalo proputovati devet milijuna putnika godi\u0161nje da bi ona bila financijski uspje\u0161na. Budu\u0107i da je na tri pruge za koje su tro\u0161kovi infrastrukture iznosili 10,6 milijardi eura Europska unija sudjelovala s 2,7 milijardi eura, Sud zaklju\u010duje da postoji velik rizik da su ta \u201csredstva potro\u0161ena nedjelotvorno\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Rukovodstva ne mogu ne biti vizionarska<\/h2>\n\n\n\n
Prije tjedan dana napisao sam \u010dlanak o Pelje\u0161kom mostu<\/a> ponukan \u010dinjenicom da je malo tko u svijetu gradio tako velebni i skupi most za tako mali promet vozila. Jednog \u0107e dana Europski revizorski sud morati napisati tematsko izvje\u0161\u0107e i o djelotvornosti sredstava potro\u0161enih za izgradnju mosta i prilaznih cesta, a ono \u0107e morati sadr\u017eavati iste ili sli\u010dne zaklju\u010dke kao i gore spomenuto izvje\u0161\u0107e o \u017eeljeznicama velikih brzina.<\/p>\n\n\n\n
Kada to izvje\u0161\u0107e bude objavljeno svi autori ditiramba vizionarskom rukovodstvu i njegovoj mudrosti dobit \u0107e priliku za popravni, ali nisam previ\u0161e uvjeren da \u0107e je itko htjeti iskoristiti, jer na ovim prostorima rukovodstva jednostavno ne mogu ne biti vizionarska.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatske \u017eeljeznice prevezle su 2010. ukupno 69 564 000 putnika, od \u010dega njih 666 000 u me\u0111unarodnom prometu i tranzitu, sve prema podacima DZS-a. Iste godine ukupno je prevezeno i 12,2 milijuna tona tereta od \u010dega 10,2 milijuna u me\u0111unarodnom prometu i tranzitu. U narednih deset godina broj prevezenih putnika smanjen je nevjerojatnih tri i pol puta, a ukupna koli\u010dina tereta pove\u0107ana je za 18,4 posto.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska je samu sebe isklju\u010dila, a Butkovi\u0107 ni pocrvenio<\/h2>\n\n\n\n
Takav kolaps prijevoza putnika u \u017eeljezni\u010dkome prometu ne samo da nije zabilje\u017een ni u jednoj drugoj \u010dlanici Europske unije, ve\u0107 je u dvadeset dr\u017eava promet putnika porastao, a od toga u njih deset \u010dak u dvoznamenkastim postocima. Hrvatska je samu sebe isklju\u010dila sa \u017eeljezni\u010dke mape Europe, a da nadle\u017eni ministar prometa Oleg Butkovi\u0107<\/strong>, koji tu fotelju grije ve\u0107 pet i pol godina, nije zbog te \u010dinjenice niti pocrvenio od srama.<\/p>\n\n\n\n
Tematsko izvje\u0161\u0107e Europskoga revizijskog suda ukazuje i na to da Hrvatska i dalje nema nikakav suvisli plan obnove i razvoja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture koji bi polazio od iskustva u drugim dr\u017eavama i omogu\u0107io nam da ne ponavljamo tu\u0111e preskupe pogre\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n
Razvidno je da ne mo\u017eemo planirati izgradnju pruga za vlakove velikih brzina bez pune suradnje sa susjednim zemljama, a da \u0107e bez takvih pruga u drugoj polovini 21. stolje\u0107a Hrvatska biti prometno odsje\u010dena od \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee ostatka Europe sa svim pogubnim posljedicama na svoj daljnji gospodarski rast i razvoj.<\/p>\n\n\n\n
IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Projekt rekonstrukcije postoje\u0107ega i izgradnje drugoga kolosijeka \u017eeljezni\u010dke pruge na dionici Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci duge 38,2 km zapo\u010det je 2009. godine, a sama gradnja 2016. godine. Ukupna vrijednost radova je 1,5 milijardi kuna, a 85 posto tro\u0161kova financira se iz EU fondova. Zavr\u0161etak radova bio je predvi\u0111en za 2020. godinu, ali doma\u0107i konzorcij u […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7588"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7588"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7588\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7595,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7588\/revisions\/7595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7588"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7588"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7588"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}