{"id":7500,"date":"2021-05-30T18:32:41","date_gmt":"2021-05-30T17:32:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7500"},"modified":"2021-05-30T18:32:55","modified_gmt":"2021-05-30T17:32:55","slug":"30-5-2021-zajednicki-komentar-sindikalnih-sredisnjica-na-prethodnu-procjenu-ucinaka-propisa-za-nacrt-prijedloga-zakona-o-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7500","title":{"rendered":"30.5.2021. – Zajedni\u010dki komentar sindikalnih sredi\u0161njica na prethodnu procjenu u\u010dinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu"},"content":{"rendered":"\n

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata uputili su zajedni\u010dki komentar na Obrazac prethodne procjene u\u010dinka propisa za Nacrt prijedloga Zakoa o radu koji je na e-Savjetovanju do 7. lipnja 2021. godine.

U nastavku prenosimo cijeli komentar:<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zakon o radu op\u0107i je propis kojim se ure\u0111uju radni odnosi, odnosno odnosi izme\u0111u radnika i poslodavaca u Hrvatskoj. Glavna svrha posebnog ure\u0111ivanja radnih odnosa, u odnosu na op\u0107e gra\u0111anskopravne propise, za\u0161tita je radnika kao slabije strane radnog odnosa. Stoga smatramo da je analiza stru\u010dnog nositelja, u kojoj procjenjuje da je zakonski okvir potrebno mijenjati kako bi ‘na odgovaraju\u0107i na\u010din mogao pokretati gospodarstvo i poduzetni\u010dke aktivnosti te za\u0161tititi poduzetnike od administrativnih optere\u0107enja i tro\u0161kova rada u obavljanju njihovih djelatnosti’ posve proma\u0161ena i neprimjerena. Dapa\u010de, ona pokazuje nerazumijevanje kako stru\u010dnog nositelja tako i poslodavaca i njihovih udruga o tome \u0161to od ovoga propisa mogu o\u010dekivati. Tako\u0111er, o\u010dekivanja kako stru\u010dnog nositelja tako i, posebice, poslodavaca i njihovih udruga kako se izmjenama ovoga propisa mo\u017ee poslodavcima olak\u0161ati otpu\u0161tanje radnika, a da radnici  nemaju pravo na sudu osporavati dopu\u0161tenost razloga otkaza \u2013 nerealna su.<\/p>\n\n\n\n

Stoga navedeno ne mo\u017ee biti cilj Zakona o radu niti se uop\u0107e posti\u017ee izmjenama radnog zakonodavstva, ve\u0107 naprotiv, nekim drugim mjerama, iz domene drugih ministarstava. Smatramo da je radne odnose u Hrvatskoj doista potrebno urediti, a dokaz za to je veliki broj radnika koji nije pokriven kolektivnim ugovorima, ali i oni koje op\u0107e odredbe Zakona o radu ne \u0161tite ni na koji na\u010din. \u017dao nam je \u0161to je stru\u010dni nositelj propustio provesti analizu koja bi omogu\u0107ila da se odgovori upravo na ove probleme i pristupi izmjeni zakonodavstva koje bi radnicima doista omogu\u0107io pregovaranje o njihovim uvjetima rada, efikasnu za\u0161titu njihovih prava i jamstvo kvalitetnijih radnih mjesta u Hrvatskoj, posebno u odnosu na sigurnost radnih mjesta i radno vrijeme po mjeri \u010dovjeka. U nastavku iznosimo stavove sindikalnih sredi\u0161njica prema podru\u010djima za koje je konstatirana potreba redefiniranja te u odnosu na stavove stru\u010dnog nositelja koji su navedeni u analizi:<\/p>\n\n\n\n

1. Kada je rije\u010d o ugovoru o radu na odre\u0111eno vrijeme, pozdravljamo namjeru da se ide u zakonske izmjene kojima \u0107e se utjecati na smanjivanje udjela rada na odre\u0111eno vrijeme u ukupnoj zaposlenosti. Smatramo, me\u0111utim, da je tome potrebno pristupiti izrazito promi\u0161ljeno, na temelju analize razloga  neopravdanog zapo\u0161ljavanja na odre\u0111eno vrijeme – su\u017eavanjem zakonskog okvira unutar kojeg je takvo zapo\u0161ljavanje mogu\u0107e, propisivanjem mogu\u0107nosti preispitivanja nezakonitosti takvog zapo\u0161ljavanja i \u2018poskupljivanjem\u2019 zapo\u0161ljavanja na odre\u0111eno vrijeme odnosno izjedna\u010davanjem prava tih radnika s pravima zaposlenih po standardnom ugovoru, ugovoru o radu na neodre\u0111eno vrijeme. Potrebno je dakle, utvrditi prave uzroke ra\u0161irene prakse neopravdanog zapo\u0161ljavanja na odre\u0111eno vrijeme, a ne se zaustavljati na kozmeti\u010dkim rje\u0161enjima koja, prema izri\u010daju ovog dokumenta, o\u010dito trebaju poslu\u017eiti kao alibi za olak\u0161avanje otpu\u0161tanja radnika zaposlenih po standardnom ugovoru jer \u0107e se (kako tvrde poslodavci, a stru\u010dni nositelj se o\u010dito priklanja toj tvrdnji) olak\u0161avanjem otpu\u0161tanja radnika zaposlenih na neodre\u0111eno vrijeme smanjiti pritisak na zapo\u0161ljavanje po ugovoru o radu na odre\u0111eno vrijeme. Promatranje ove dvije vrste ugovora kao \u201esustav spojenih posuda\u201c posve je pogre\u0161no i neprihvatljivo. Naime,  ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme je standardni  oblik ugovora o radu, kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji, dok je ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme tek iznimka, jedan od nestandardnih oblika ugovora  o radu (jednako kao i ugovor za stalnog sezonca, zapo\u0161ljavanje ugovorom s agencijom za privremeno zapo\u0161ljavanje i dr.) i njegovo je kori\u0161tenje dopu\u0161teno samo u propisanim slu\u010dajevima. Stoga ne mo\u017eemo pristati na olak\u0161avanje otpu\u0161tanja, a pogotovo ne relativiziranjem zabrane otkazivanja za\u0161ti\u0107enim kategorijama, jer smatramo da je segmentaciju na tr\u017ei\u0161tu rada potrebno smanjiti tako da se prava radnika koji su na tr\u017ei\u0161tu rada u nesigurnijem polo\u017eaju pove\u0107aju, a ne tako da se sva radna mjesta u\u010dine nesigurnijima, a pogotovo radna mjesta onih radnika koji poslodavcima (vi\u0161e) nisu tako po\u017eeljni. Naposlijetku, ponovno isti\u010demo, da se u svrhu smanjivanja udjela rada na odre\u0111eno vrijeme, potrebno pozabaviti i regulacijom agencijskog rada i poticanja sigurnosti zapo\u0161ljavanja u djelatnostima dominantno sezonskog karaktera, \u0161to u ovoj procjeni u\u010dinaka nije prepoznato.  Na kraju, ono \u0161to je zasigurno hrvatski najve\u0107i problem i po \u010demu je Hrvatska najgora u Europskoj uniji, je problem ogromnog broja radnika zaposlenih po tzv. kratkim ugovorima o radu na odre\u0111eno vrijeme (do tri mjeseca) za \u010dije suzbijanje stru\u010dni nositelj ne nudi nikakvo rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n

2. Veliki broj radnika od po\u010detka progla\u0161enja epidemije COVID-19 u Hrvatskoj jednostrano je, bez vlastite suglasnosti, upu\u0107en na rad od ku\u0107e bez da ih je itko pitao imaju li uvjete za takav rad i bez da su, kako to Zakon o radu sada ure\u0111uje, ugovorom o radu odnosno dodatkom ugovora o radu ure\u0111ena pitanja sredstava rada i tro\u0161kova takvog rada, njegovo trajanje te dodatna za\u0161tita radnika u dijelu radnog vremena. Me\u0111utim, ni\u0161ta od toga nije nai\u0161lo na neki interes stru\u010dnog nositelja ve\u0107 se, kao potreba za ure\u0111enjem, navodi smanjivanje tro\u0161kova rada za poslodavce (na \u010diji ra\u010dun?) i uvo\u0111enje posebnog instituta rada na daljinu (iako \u010dlanak 17. va\u017ee\u0107eg Zakona o radu, koji govori  o radu na izdvojenom mjestu rada, u cijelosti pokriva i ovo \u0161to stru\u010dni nositelj naziva \u201erad na daljinu\u201c), za koji je nemogu\u0107e utvrditi koje su njegove posebne odrednice, osim \u0161to o\u010dito predstavlja uvo\u0111enje jo\u0161 jednog fleksibilnog oblika rada, ovaj puta s jo\u0161 manje obveza za poslodavca. Radnik ne smije snositi teret specifi\u010dnih uvjeta rada niti posebnih poslodav\u010devih \u017eelja te takav rad mora biti isklju\u010divo dobrovoljan i odra\u017eavati suglasnost volja obiju strana. Pritom se vra\u0107amo na po\u010detak i podsje\u0107amo da su radni odnosi ugovorni odnosi i da obje strane moraju prihvatiti uvjete, a u konkretnom slu\u010daju poslodavac prema radniku mora imati jednake obveze, a radnik jednaka prava kao da radi u prostoru poslodavca. Kada je rije\u010d o radu od ku\u0107e potaknutom pandemijom koronavirusa, na isti na\u010din na koji je radnik u stanju raditi za poslodavca i dostavljati mu rezultate svoga rada, poslodavac je u stanju (i du\u017ean) radniku dostaviti aneks ugovora o radu, kao dvostrani dokument u skladu s \u010dlankom 17. Zakona o radu, koji je trebao pokriti novonastalo stanje! Na kraju, sindikalni prijedlog dopune Zakona o radu u ovome dijelu bio je definiranje prava radnika na nedostupnost nakon radnog vremena (pravo na isklju\u010denje), o \u010demu stru\u010dni nositelji ni\u0161ta ne govori. Podsje\u0107amo na istra\u017eivanje koje je za SSSH proveo Hendal 2018. i 2019. godine, a prema kojem je 58 posto ispitanika (od 1.000) pozitivno odgovorilo na pitanje odgovara li na mailove odnosno prima li telefonske pozive i izvan radnog vremena \u0161to, kada se izuzmu ispitanici \u010diji odgovor na pitanje s obzirom na njihovu situaciju nije primjenjiv (27,6 posto), udio \u010dini jo\u0161 ve\u0107im.<\/p>\n\n\n\n

3. Komentari o radu na izdvojenom mjestu rada jednako tako vrijede i za rad u nepunom radnom vremenu. Izrazito je cini\u010dno da se europski trendovi o uskla\u0111ivanju privatnog i poslovnog \u017eivota koriste kao alibi za poticanje fleksibilizacije na tr\u017ei\u0161tu rada u korist poslodavaca, a pogotovo u zemlji u kojoj dostojan \u017eivot za sebe i svoju obitelj ve\u0107ina radnika ne mo\u017ee osigurati ni s pla\u0107om za puno radno vrijeme, a kamoli za nepuno.<\/p>\n\n\n\n

4. Prema istra\u017eivanju spomenutom u to\u010dki 2., a nedavno je sli\u010dno proveo i MROSP (2021.), udio radnika kojima prekovremeni rad nije evidentiran i pla\u0107en kre\u0107e se izme\u0111u 30 do \u010dak 40 posto. Prekovremeni rad \u0161iroko je rasprostranjen u Hrvatskoj \u2013 prekovremeno ponekad radi \u010dak 2\/3 radnika, od kojih 1\/3 prekovremeno radi \u010dak jednom tjedno ili \u010de\u0161\u0107e. Ozbiljni generator neevidentiranog prekovremenog rada je i raspored radnog vremena u nejednakom trajanju, koji omogu\u0107uje poslodavcima da ga koriste naj\u010de\u0161\u0107e kao zamjenu za pravodobno planiranje organizacije radnog vremena. Stoga je prijedlog sindikalnih sredi\u0161njica bio raspored radnog vremena u nejednakom trajanju ograni\u010diti samo na smjenski rad (ZOR 2009.), dok za druge potrebe s obzirom na narav posla ostaje preraspodjela radnog vremena (sukladno Direktivi 2003\/88\/EZ EP-a i Vije\u0107a od 4.12.2003. o odre\u0111enim vidovima organizacije radnog vremena). Radno vrijeme jedno je od najproblemati\u010dnijih podru\u010dja primjene Zakona o radu, no unato\u010d tome iz analize stanja ne \u010dita se ni\u0161ta o namjeri  stru\u010dnog nositelja da se odlu\u010dno posveti ovim problemima u interesu nu\u017ene potrebe ure\u0111ivanja radnih odnosa i podizanja kvalitete radnih mjesta u Hrvatskoj ali i u interesu dr\u017eave da se svaki prekovremeni rad evidentira i plati, uklju\u010duju\u0107i poreze i obvezne doprinose. Naprotiv, iz neodre\u0111enosti prijedloga, mo\u017ee se i\u0161\u010ditati tek da bi u ovom podru\u010dju moglo do\u0107i i do dodatne fleksibilizacije i pro\u0161irivanja radnog vremena. Protivimo se pove\u0107anju najdu\u017eeg trajanja radnog vremena iz \u010dlanaka 61. i 62., i pretvaranju odredbi koje se ti\u010du za\u0161tite zdravlja radnika u odredbe kojima se ‘afirmira pravo na jo\u0161 du\u017ei dodatni rad za druge poslodavce’  iako radnik ve\u0107 radi puno (pa i prekovremeno) radno vrijeme kod prvog poslodavca. Afirmacija prava na dostojanstven rad, \u0161to bi trebao biti jedan od ciljeva rada ovog Ministarstva, treba zna\u010diti mogu\u0107nost ostvarivanja primjerene, dostojanstvene pla\u0107e bez ugroze zdravlja radnika pa i unato\u010d njegovoj volji\/potrebi, a pogotovo u kontekstu najnovije studije Svjetske zdravstvene organizacije i Me\u0111unarodne organizacije rada o pogubnim u\u010dincima prekomjernog rada i tro\u0161kovima koje takav rad proizvodi za sustav zdravstva i socijalne skrbi. (Studija zaklju\u010duje da 55 satni radni tjedan donosi 35 posto vi\u0161e rizika za mo\u017edani udar i 17 posto ve\u0107i rizik za smrt od ishemijske bolesti srca u usporedbi s 35\u201340 sati rada na tjedan). Posljednje se pogotovo ne smije i ne mo\u017ee pravdati potrebama organizacije rada kod poslodavca.<\/p>\n\n\n\n

5. Neugodno smo iznena\u0111eni dijelom procjene u\u010dinaka propisa koji se odnosi na kolektivne radne odnose. Nejasno je \u0161to stru\u010dni nositelj smatra pod prijedlogom izmjene odredbe o produ\u017eenoj primjeni kolektivnog ugovora nakon isteka otkaznog roka, kada se taj institut odnosi samo na kolektivne ugovore koji su sklopljeni na rok, zbog \u010dega pretpostavljamo da se radi o gre\u0161ci. Tako\u0111er je nejasno \u0161to se misli pod uskla\u0111ivanjem odredbi o na\u010dinu izbora sindikalnog povjerenika (uskla\u0111ivanjem s \u010dim?) te koja je namjera i svrha navedenog prijedloga. Dapa\u010de, podru\u010dje izbora sindikalnih povjerenika nikako se ne mo\u017ee ure\u0111ivati propisom jer je to izravno kr\u0161enje konvencija. Ne sla\u017eemo se s namjerom ograni\u010davanja trajanja za\u0161tite sindikalnog povjerenika, ve\u0107 naprotiv, smatramo da ju je potrebno dodatno produ\u017eiti s obzirom na sve ve\u0107e pritiske poslodavaca na nositelje ove du\u017enosti. Tako\u0111er, ne mo\u017eemo pristati na dodatno zakonsko slabljenje prava na \u0161trajk, a pogotovo kada je pravi problem s kojim se suo\u010davamo, ne samo na razini sindikata, nego na razini cijelog dru\u0161tva, uop\u0107e mogu\u0107nost ostvarivanja prava na \u0161trajk, do \u010dega dolazi, me\u0111u ostalim,  zbog sudske prakse koja usko tuma\u010di odredbe Zakona o radu, posebice kada je rije\u010d o dopu\u0161tenim razlozima za \u0161trajk te  nedovoljno uva\u017eava me\u0111unarodne radne standarde. Trebaju nam bolje zakonske formulacije i nove, dodatne odredbe koje \u0107e dati pozitivan zamah i signal provedbi \u0161trajka kao va\u017enom alatu demokratske i radni\u010dke borbe te urediti (sada neure\u0111eno) pitanje prava na op\u0107i \u0161trajk.<\/p>\n\n\n\n

6. Smatramo da je pogre\u0161no problem rada putem internetske platforme rje\u0161avati ure\u0111ivanjem takvog rada na poseban na\u010din, nego je potrebno slijediti europsku sudsku praksu i taj problem rje\u0161avati priznavanjem statusa radnika osobe koje radi na takav na\u010din, odnosno pro\u0161iriti prava radnika iz Zakona o radu i na te radnike. Pristup u kojem bi se za takve radnike propisivao poseban korpus prava i obveza zna\u010di legalizaciju njihovog statusa radnika druge klase, a odricanje statusa poslodavca internetskim platformama koje na njihovom radu ostvaruju ogromne profite, u tom smislu daljnju eroziju radnih odnosa te odlu\u010divanje za smjer suprotan ve\u0107ini EU zemalja (ignoriraju se nedavne klju\u010dne presude u nizu zemalja). Jo\u0161 jednom  isti\u010demo da je postavljanje poticanja poduzetni\u010dkih aktivnosti  kao cilja intervencije u propis koji ure\u0111uje radne odnose i zlouporabe do kojih dolazi – upravo posljedica uspje\u0161nog zaobila\u017eenja ure\u0111enja radnih odnosa od strane ovih kompanija, te propusta dr\u017eave da odgovaraju\u0107e i pravodobno reagira, ure\u0111uje tr\u017ei\u0161te rada te dosljedno primjenjuje i tuma\u010di Zakon o radu u ovom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, napominjemo da je Ministarstvo upoznato sa stavovima sindikalnih sredi\u0161njicama koje su predstavnici sindikalnih sredi\u0161njica detaljno obrazlagali tijekom konzultacijskog postupka kako usmenim putem, tako i dostavom vi\u0161e od 50 stranica kvalitetno argumentiranih pisanih materijala. S obzirom na to, neprihvatljivo je da se u ovoj Procjeni u\u010dinaka propisa i dalje inzistira na rje\u0161enjima s kojima smo izrazili ozbiljno i kvalitetno argumentirano neslaganje, pogotovo zato \u0161to u odnosu na neke postoje ozbiljni pravni problemi.<\/p>\n\n\n\n

Neprihvatljivo nam je i \u0161to se na temelju na\u0161ih analiza i stru\u010dnih podloga u ovom dokumentu nije na\u0161ao prakti\u010dki niti jedan od sindikalnih prijedloga iznesenih u cilju ja\u010danja za\u0161tite prava radnika i spre\u010davanja uo\u010denih zlouporaba u svim glavama Zakona o radu. S obzirom da tijekom konzultacijskog postupka o\u010dito nije do\u0161lo do postizanja dogovora o na\u010dinu preure\u0111enja radnog zakonodavstva i da su se u Procjeni u\u010dinaka propisa i dalje na\u0161li samo interesi i stavovi s kojima je Ministarstvo u\u0161lo u konzultacijski postupak sa socijalnim partnerima, dr\u017eimo da ona odra\u017eava isklju\u010divo stajali\u0161ta stru\u010dnog nositelja zna\u010dajno temeljenog na zahtjevima poslodavaca. Upozoriv\u0161i na prethodno, o\u010dekujemo da \u0107e u daljnjoj fazi, tijekom izrade samog zakonskog teksta, do\u0107i do uva\u017eavanja prijedloga svih uklju\u010denih strana, u onome \u0161to bi trebao biti zajedni\u010dki interes, a to je izrada propisa koji bolje ure\u0111uje radne odnose u Hrvatskoj. S obzirom na navedeno smatramo i neprimjerenim unaprijed tvrditi da bi se predlo\u017eenim izmjenama i dopunama va\u017ee\u0107eg zakonskog teksta, mijenjalo i dopunjavalo vi\u0161e od polovine \u010dlanaka va\u017ee\u0107eg zakona, \u0161to za sobom povla\u010di potrebu dono\u0161enja novog Zakona.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata uputili su zajedni\u010dki komentar na Obrazac prethodne procjene u\u010dinka propisa za Nacrt prijedloga Zakoa o radu koji je na e-Savjetovanju do 7. lipnja 2021. godine. U nastavku prenosimo cijeli komentar: Zakon o radu op\u0107i je propis kojim se ure\u0111uju radni odnosi, odnosno odnosi izme\u0111u […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7500"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7500"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7500\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7501,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7500\/revisions\/7501"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7500"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7500"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7500"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}