{"id":7483,"date":"2021-05-11T14:49:19","date_gmt":"2021-05-11T13:49:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7483"},"modified":"2021-05-11T14:49:21","modified_gmt":"2021-05-11T13:49:21","slug":"10-5-2021-presudna-bitka-sindikata-i-hup-a-radit-cemo-od-doma-fleksibilno-cak-i-do-duboke-starosti-i-otkaz-cemo-dobivati-drukcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7483","title":{"rendered":"10.5.2021. – PRESUDNA BITKA SINDIKATA I HUP-A: Radit \u0107emo od doma, fleksibilno, \u010dak i do duboke starosti. I otkaz \u0107emo dobivati druk\u010dije?"},"content":{"rendered":"\n

Vlada je za drugu polovicu 2022. najavila izmjene Zakona o radu kojim \u017eeli fleksibilizirati i osuvremeniti tr\u017ei\u0161te rada, no u javnosti su se pojavili brojni kontroverzni prijedlozi koje su za Net.hr prokomentirali predstavnici sindikalnih sredi\u0161njica i Hrvatske udruge poslodavaca

Pandemija koronavirusa poremetila je globalno gospodarstvo, \u0161to se odrazilo i na pojedina\u010dne ekonomije gotovo svih zemalja. Niti na\u0161e gospodarstvo nije dobro pro\u0161lo zbog prvotnog prekida robne razmjene, a potom i zatvaranja te djelomi\u010dnih restrikcija rada u pojedinim podru\u010djima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/a><\/em>Dovelo je to do pada BDP-a, dodatnih zadu\u017eivanja dr\u017eave te ovisnosti poslodavaca o pomo\u0107i iz dr\u017eavnog prora\u010duna kako bi se spasila radna mjesta. Zbog epidemiolo\u0161kih mjera jo\u0161 nisu u potpunosti aktivirane sve gospodarske grane, a naro\u010dito se to odnosi na ugostiteljstvo i prijevoz.<\/p>\n\n\n\n

No, s ograni\u010davanjem kretanja, mnogi su poslodavci odlu\u010dili poslati svoje zaposlenike da rade od ku\u0107e. Mnogi se otada pitaju imaju li poslodavci pravo zadr\u017eati takav model dugoro\u010dno, ho\u0107e li im nadoknaditi pove\u0107ane re\u017eijske tro\u0161kove struje i interneta\u2026 S druge strane, poslodavcima su re\u017eijski tro\u0161kovi smanjeni, a niti najam poslovnih prostora nije neophodan.<\/p>\n\n\n\n

Vlada je jo\u0161 u za\u010detku pandemije, u prolje\u0107e pro\u0161le godine, u paketu s naknadama za o\u010duvanje radnih mjesta, poku\u0161ala progurati poseban zakon o radu na, kako se slu\u017ebeno ka\u017ee, izdvojenom radnom mjestu. Njime bi se brojne odredbe postoje\u0107eg Zakona o radu suspendirale u slu\u010daju rada od ku\u0107e, pa su sindikalne sredi\u0161njice burno reagirale smatraju\u0107i da \u0107e to dovesti do vala otkaza i op\u0107e neza\u0161ti\u0107enosti radnika i njihovih prava. Vlada je povukla zakon prije izglasavanja u Saboru te krenula u izradu novog Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n

Kad ga ve\u0107 ne mo\u017ee dokinuti, promijenit \u0107e ga pod istim opravdanjem \u2013 potrebom ure\u0111ivanja pitanja rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno od ku\u0107e. Iako \u0107e novi Zakon o radu biti izglasan najvjerojatnije u drugoj polovici sljede\u0107e godine, i to kao jedna od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u resornom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, demografije i socijalne skrbi, potrudili su se objasniti kako \u0107e rad od ku\u0107e biti zapravo \u2013 demografska mjera.<\/p>\n\n\n\n

Predsjedniku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladenu Novoselu takva je izjava \u201cizre\u010dena glupost\u201d, njegov kolega iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, Kre\u0161imir Sever, na tragu je poja\u0161njenja ministra Josipa Aladrovi\u0107a, jer je istaknuo da se \u201cu Europi ili svijetu zapravo misli na pomirenje privatnih i poslovnih obveza, na uravnote\u017eenje jednog i drugog, u sklopu \u010dega onda mo\u017ee biti i dio rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno kod ku\u0107e\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Mnogi kontroverzni prijedlozi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ali, kako se uvijek \u201cne\u0161to iza brda valja\u201d, tako su u javnosti proteklih dana procurile neke odredbe budu\u0107eg Zakona o radu koje se ne ti\u010du samo rada od ku\u0107e, ve\u0107 i puno \u0161irih promjena radni\u010dkih prava. Sever je u razgovoru za Net.hr otkrio da su pregovori Vlade, sindikalnih sredi\u0161njica i udruga poslodavaca do\u0161li tek do po\u010detnih konzultacija. One su gotove, a uskoro bi resorno ministarstvo trebalo krenuti u savjetovanje o procjeni u\u010dinaka tog propisa, da bi se zatim krenulo u ozbiljne trostrane pregovore, koji \u0107e rezultirati nacrtom Zakona koji \u0107e pro\u0107i najprije javno savjetovanje, a potom i \u010ditanja u Saboru prije negoli bude izglasan.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 je sad jasno kako \u0107e tema u pregovorima biti mnogo i kako bi ve\u0107ina mogla izazvati ozbiljne rasprave me\u0111u socijalnim partnerima. Naime, u javnosti se po\u010delo spekulirati kako \u0107e novim zakonom biti skra\u0107eno trajanje ugovora rada na odre\u0111eno, ali i trajanje otkaznog roka te visina otpremnine te da \u0107e se poslodavcima omogu\u0107iti lak\u0161e otpu\u0161tanje radnika, iako u ministarstvu tvrde da \u0107e se novim propisom poticati prelazak na stalne oblike zapo\u0161ljavanja. Fleksibilizacija i liberalizacija trebale bi u doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada donijeti i mogu\u0107nost da dob vi\u0161e ne bude glavni kriterij odlaska u mirovinu, ali i da zaposlenici, nezadovoljni svojom pla\u0107om, mogu raditi i dodatne poslove.<\/p>\n\n\n\n

Sve je to ve\u0107 definirano postoje\u0107im Zakonom o radu, no ne u dovoljnoj mjeri da zadovolji suvremene i izmijenjene potrebe doma\u0107eg radnog i poduzetni\u010dkog stanovni\u0161tva. Kako mnoge od navodnih odredbi djeluju podosta kontroverzno, razgovarali smo s \u010delnicima dviju sindikalnih sredi\u0161njica i Hrvatskom udrugom poslodavaca, koji sudjeluju u izradi nove verzije Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n

Sindikati: Nema govora o smanjenju otpremnine i otkaznog roka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najkontroverznije mjere su svakako skra\u0107ivanje otkaznog roka i smanjenje otpremnine. No, Mladen Novosel iz SSSH uvjerava kako o tome dosad nije bilo rije\u010di, niti \u0107e ih biti.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNa svim konzultacijama koje su provedene u zadnjih \u0161est-sedam mjeseci, nije bilo spomena da bi se i\u0161lo u skra\u0107ivanje otkaznog roka ili u smanjivanje bilo kakvih prava na otpremninu. Bilo je razgovora o tome da bi se mogao na\u010din otpremnine malo druga\u010dije ure\u0111ivati, \u0161to zna\u010di da bi pravo na otpremninu imali i oni radnici koji rade na odre\u0111eno i na neodre\u0111eno vrijeme. Me\u0111utim o tome \u0107e se sigurno razgovarati u narednih godinu dana, koliko \u0107e sigurno pregovori o ZOR-u trajati. \u0160to se nas ti\u010de, ne dolazi u obzir bilo kakav razgovor o smanjenju prava u tom dijelu\u201d, govori Novosel.<\/p>\n\n\n\n

Osim ovoga, najvi\u0161e \u0107e rasprave sasvim sigurno izazvati i nova ograni\u010denja pri radu na odre\u0111eno vrijeme, koja predvi\u0111aju smanjenje broja ugovora na odre\u0111eno koje jedan radnik mo\u017ee potpisati, ali i njihovo trajanje. U sindikatima isti\u010du kako je to \u201cproblem od po\u010detka hrvatske samostalnosti.\u201d<\/p>\n\n\n\n

\u201cU Hrvatskoj je rad na odre\u0111eno vrijeme ili u nekim drugim nestalnim i nesigurnom oblicima rada poprimio dramati\u010dnu razinu i on ve\u0107 iznosi negdje do 25 posto od ukupno zaposlenih, s tim da je taj trend zapo\u010deo dosta naglo od izmjena Zakona 2003., a onda jo\u0161 dodatno jo\u0161 2013. i 2014. Mi od 2003. naovamo imamo me\u0111u novozaposlenima izme\u0111u 92 i 95-96 posto, ovisno o godini, onih koji su zaposleni na odre\u0111eno vrijeme. To je problem koji se iskristalizirao na drugoj strani, jer su nestalni oblici rada jedan od glavnih razloga za iseljavanje iz Hrvatske, uz mala primanja, zato jer ne daju nikakvu sigurnost\u201d, poru\u010duje predsjednik NHS-a Kre\u0161imir Sever.<\/p>\n\n\n\n

Sindikalisti upozoravaju i na ve\u0107 postoje\u0107u zakonsku mogu\u0107nost da poslodavci zapo\u0161ljavaju radnike na probni rok od tri ili \u0161est mjeseci te da im potom, bez ikakva opravdanja, daju otkaz. Alternativa je to radu na odre\u0111eno vrijeme, koja prebacuje sav teret poslovanja na radnike. Novosel dr\u017ei da poslodavci pose\u017eu za radom na neodre\u0111eno, jer su sigurniji da se njihovi zaposlenici ne\u0107e sindikalno organizirati i vr\u0161iti pritisak na njih. U HUP-u, pak, tvrde da \u201cse rad na odre\u0111eno vrijeme u zna\u010dajnoj mjeri koristi zbog nejasnih i te\u0161ko primjenjivih odredbi o probnom radu, ali i rigidnosti sustava otkazivanja te je nu\u017eno fleksibilizirati uvjete ugovora o radu na neodre\u0111eno vrijeme, \u0161to omogu\u0107uje ve\u0107u fluktuaciju na tr\u017ei\u0161tu rada i u kona\u010dnici dovodi do ve\u0107eg zapo\u0161ljavanja i produktivnosti rada.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Dopunski rad ili rad dokad ruke slu\u017ee<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Govora \u0107e sasvim sigurno biti i o reguliranju dopunskog rada. U HUP-u pozdravljaju najavljeno \u0161irenje te odredbe s postoje\u0107ih dodatnih osam sati tjedno, tvrde\u0107i da \u201c\u017eivimo u druga\u010dijim vremenima i treba omogu\u0107iti \u0161to ve\u0107u fleksibilnost i radnicima i poslodavcima, pogotovo onima koji mogu i \u017eele raditi i zaraditi vi\u0161e. Mogu\u0107nosti za zaposlenike na tr\u017ei\u0161tu rada, a pogotovo za one kvalitetne, nikako ne bi smjele biti ograni\u010dene, te o\u010dekujemo da \u0107e tr\u017ei\u0161te rada s vremenom postajati jo\u0161 fleksibilnije i raznovrsnije i da \u0107e ovakve situacije biti sve \u010de\u0161\u0107a pojava.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Postojali su razni prijedlozi ure\u0111enja te odredbe, od ve\u0107 spomenutog pove\u0107anja broj dodatnih radnih sati, do toga da zaposlenik mo\u017ee raditi dodatan posao bez suglasnosti svog poslodavca. Novosel je o\u0161tro protiv. \u201cInzistiramo na tome da radnik bude kvalitetno pla\u0107en na svom postoje\u0107em radnom mjestu, za svojih osam sati dnevno. Ako mi zagovaramo da u Hrvatskoj budu i dalje ovako niske pla\u0107e, ovako nizak standard, gdje radnik, da bi pre\u017eivio, mora raditi jo\u0161 10 dodatnih poslova, onda to ne ide u smjeru u kojem se mo\u017ee dr\u017eati bilo kakva razina konkurentnosti rada unutar EU-a. Ve\u0107 i ovo sada \u0161to postoji je sasvim dovoljno i tu ne treba ni\u0161ta dirati\u201d, uvjeren je predsjednik SSSH.<\/p>\n\n\n\n

Upozoravaju na mogu\u0107nost dodatnog izrabljivanja radnika, ali i \u010desti rad na crno, upravo na dodatnim poslovima, zbog zakonskog ograni\u010denja broja radnih sati. Smatraju da se ta problematika mo\u017ee i treba druga\u010dije rije\u0161iti, primjerice propisima usmjerenima protiv rada na crno.<\/p>\n\n\n\n

Govorilo se i o mo\u017eebitnom produljenju radnog vijeka. No, tu je nastala kakofonija me\u0111usobno sli\u010dnih, ali nepovezanih termina. Naime, mnogi su shvatili da bi ukidanje zakonski definirane dobi kao kriterija za odlazak u mirovinu zna\u010dilo i to da \u0107e morati raditi do 67. ili 70. godine \u017eivota ili do smrti. Tim se pitanjima bavi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji propisuje starosnu dob i potreban sta\u017e za odlazak u mirovinu. Izmjenama Zakona o radu zapravo \u0107e se, tvrde sindikalisti i poduzetnici, omogu\u0107iti onima koji \u017eele i mogu da nastave raditi i nakon 65. godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTrenutne zakonske odredbe ne prije\u010de ostanak radnika u radnom odnosu i nakon 65. godine, naravno, uz dogovor izme\u0111u poslodavca i radnika, \u0161to u HUP-u smatramo klju\u010dnim\u201d, govore poslodavci pritom ne spominju\u0107i strahove svojih \u010dlanova da \u0107e svojim starijim zaposlenicima morati ispla\u0107ivati ve\u0107e otpremnine, kad se oni odlu\u010de povu\u0107i s radnog mjesta, kao niti bojazan da \u0107e za njih morati u potpunosti pokrivati tro\u0161kove bolovanja.<\/p>\n\n\n\n

Sindikalnom naknadom protiv diskriminacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

No, zato su spremno do\u010dekali kritizirati najave o uvo\u0111enju naknade za ne\u010dlanove sindikata. Smatraju ih \u201cu najmanju ruku neobi\u010dnima\u201d i \u201cna granici ustavnosti\u201d. U sindikatima pak tvrde da se ne radi ni o kakvom porezu ili hara\u010du kojim bi se prisililo druge radnike da im pla\u0107aju \u010dlanarinu. Motivi i razlozi uvo\u0111enja takve naknade, tvrde, sasvim su druge prirode.<\/p>\n\n\n\n

\u201cOvo nije prakti\u010dki inicijativa koja je i\u0161la od \u010delnika sindikata. To nije pitanjeRibi\u0107a, Severa ili Novosela ili predsjednika na\u0161ih udru\u017eenih sindikata, jer smo mi i tako pla\u0107eni od \u010dlanarine i tu neke ve\u0107e ili manje koristi od dodatnog novca nema. To je inicijativa koja dolazi od \u010dlanova sindikata koji su ozloje\u0111eni zbog \u010dinjenice da, kad sindikat ispregovara kolektivni ugovor, da onda to imaju pravo i ne\u010dlanovi sindikata, kao i \u010dlanovi sindikata koji su svojim sredstvima financirali kolektivno pregovaranje\u201d, tvrdi Sever i dodaje kako se ovo pitanje mo\u017ee urediti i tako da novac ide \u201cLigi za borbu protiv raka ili institutu koji bi se bavio istra\u017eivanjem radnih odnosa u RH ili bilo \u010demu drugom\u201d ili da \u010dlanovi sindikata za sebe ispregovaraju dodatna radni\u010dka prava, koja nisu predvi\u0111ena Zakonom ili Pravilnikom o radu.<\/p>\n\n\n\n

Iz obje sindikalne ku\u0107e nagla\u0161avaju da bi ovakva odluka obuhvatila mali broj zaposlenika, koji su pokriveni kolektivnim ugovorima. Dodaju da se oko modela ove participacije tek trebaju dogovoriti, jer je sasvim jasno da bi se dio radnika, \u0161to god bilo utvr\u0111eno, osje\u0107ao diskriminirano.<\/p>\n\n\n\n

Rad od ku\u0107e je stvar dogovora<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vratimo se na po\u010detak. Sindikalisti podsje\u0107aju da je rad od ku\u0107e definiran \u010dlankom 17. Zakona o radu. Isti\u010du kako bi takva odredba iz potpuno razli\u010ditih razloga mogla odgovarati i poslodavcima i djelatnicima. No, smatraju da bi to trebala biti stvar dogovora obiju strana, kao i kod dobrovoljnog umirovljenja nakon 65. godine.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNa drugoj strani, poslodavac mora ispuniti cijeli niz obveza, od dodatka ugovora o radu, do toga da mora nadoknaditi radniku dodatne tro\u0161kove koje ima doma, mora definirati radno vrijeme u kojem razdoblju je njemu radnik raspolo\u017eiv, a u kojem nije, i tako dalje\u201d, upozorava Sever, a iz HUP-a poru\u010duju kako ovo pitanje treba rije\u0161iti pomo\u0107u uvo\u0111enja modaliteta povremenog, ali i stalnog rada na daljinu. Ostale obveze koje je \u010delnik NHS-a spomenuo, poslodavci bi rje\u0161avali \u201cpojednostavljenjem odredbi o rasporedu radnog vremena, preraspodjeli, nejednakom rasporedu, prekovremenom radu i pripravnosti\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da \u0107e od 2022., pa do nekih budu\u0107ih zakonskih izmjena zavladati novi trend na tr\u017ei\u0161tu rada u Hrvatskoj. Do tada je jo\u0161 dug put, no ako se sve ovo usvoji, na\u0161i \u0107e posloprimci raditi za stalno ili dopunski iz udobnosti svog doma, uz fleksibilno radno vrijeme i mogu\u0107nost da rade do duboke starosti, a morat \u0107e pla\u0107ati i sindikalnu naknadu pod uvjetom da koriste prava zajam\u010dena kolektivnim ugovorom, a nisu \u010dlanovi sindikata.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vlada je za drugu polovicu 2022. najavila izmjene Zakona o radu kojim \u017eeli fleksibilizirati i osuvremeniti tr\u017ei\u0161te rada, no u javnosti su se pojavili brojni kontroverzni prijedlozi koje su za Net.hr prokomentirali predstavnici sindikalnih sredi\u0161njica i Hrvatske udruge poslodavaca Pandemija koronavirusa poremetila je globalno gospodarstvo, \u0161to se odrazilo i na pojedina\u010dne ekonomije gotovo svih zemalja. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7483"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7483"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7483\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7484,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7483\/revisions\/7484"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}