{"id":7480,"date":"2021-05-06T19:41:49","date_gmt":"2021-05-06T18:41:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7480"},"modified":"2021-05-06T19:41:51","modified_gmt":"2021-05-06T18:41:51","slug":"6-5-2021-nije-rijec-o-sindikalnom-porezu-vec-o-ispravljanju-nepravde-prema-clanovima-sindikata-koji-financiraju-kolektivno-pregovaranje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7480","title":{"rendered":"6.5.2021. &#8211; Nije rije\u010d o sindikalnom porezu, ve\u0107 o ispravljanju nepravde prema \u010dlanovima sindikata koji financiraju kolektivno pregovaranje"},"content":{"rendered":"\n<p><em><strong>\u010clanovi sindikata, kroz organizirano djelovanje, klju\u010dni su akteri borbe za povoljniji radno-pravni status i ve\u0107a prava svih radnika. Oni u toj borbi sudjeluju vlastitom aktivno\u0161\u0107u i financiranjem stru\u010dnog aparata u sindikatima bez \u010dega ne bi bilo ni ekonomske ni pravne podloge za kolektivno pregovaranje niti kontrole provedbe i za\u0161tite prava radnika.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Ne\u010dlanovi sindikata<\/strong>, s druge strane, ohrabreni \u010dinjenicom da \u0107e u svakom slu\u010daju konzumirati podjednako sva prava i povlastice ugovorene kolektivnim ugovorima, ne participiraju u toj istoj borbi pa niti pla\u0107anjem neke vrste naknade za kori\u0161tenje izborenih prava. \u010clanovi i ne\u010dlanovi sindikata Zakonom o radu izjedna\u010deni su samo po pitanju opsega prava, ali&nbsp;<strong>ne i po pitanju njihovih obveza<\/strong>. Na\u0161 zakonski sustav stavlja u neravnopravan i diskriminatoran polo\u017eaj \u010dlanove sindikata u odnosu na ne\u010dlanove. To je nepravedan sustav. Takav sustav potkopava dru\u0161tvenu solidarnost i poti\u010de&nbsp;<strong>prisvajanje plodova tu\u0111ih napora<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Rje\u0161avanje ovog problema&nbsp;<strong>nije trivijalno<\/strong>, jer stanovita prava radnika ne proizlaze samo iz sindikalne aktivnosti ve\u0107 velikim dijelom i iz rada pojedinca. Stoga pla\u0107a i osnovna prava&nbsp;<strong>iz domene socijalne sigurnosti<\/strong>&nbsp;ne mogu biti predmet razli\u010dite regulacije na temelju \u010dlanstva i ne\u010dlanstva u sindikatima. Ali jedan dio prava,&nbsp;<strong>razmjeran razlici u naporima i tro\u0161kovima<\/strong>&nbsp;kolektivnog pregovaranja, koje ima \u010dlan u odnosu na ne\u010dlana, trebao bi biti prepoznat kao dodatno pravo \u010dlanova sindikata, kako je to regulirano u ve\u0107ini civiliziranih zemalja.<\/p>\n\n\n\n<p>Obveza pla\u0107anja naknade za kori\u0161tenje povoljnosti iz kolektivnih ugovora ili ugovaranje prava koja vrijede samo za \u010dlanove sindikata nisu nepoznati modeli reguliranja navedenih odnosa. Razli\u010dita rje\u0161enja koja za cilj imaju uspostavljanje pravednih odnosa, ja\u010danje sindikata i poticanje kolektivnog pregovaranja ve\u0107 dugo postoje&nbsp;<strong>u nizu zemalja Europe i svijeta<\/strong>, od Njema\u010dke, Slovenije, Kanade, Turske, \u0160vicarske, Bugarske, Belgije, Danske, \u0160vedske, Finske, Islanda pa do Izraela, SAD-a, \u2026<\/p>\n\n\n\n<p>Uvo\u0111enje obveze pla\u0107anja odre\u0111ene naknade za kori\u0161tenje prava iz kolektivnih ugovora za ne\u010dlanove sindikata nije \u201esindikalni porez\u201c. To je pitanje uspostavljanja ravnote\u017ee koja \u0107e sprije\u010diti iskori\u0161tavanje onog dijela radnika koji svojim odricanjima osiguravaju postojanje kolektivnih ugovora i njima zajam\u010denih prava. Kolektivni ugovori, bo\u017ei\u0107nice, regresi i ve\u0107e pla\u0107e ne padaju s neba.<\/p>\n\n\n\n<p>Nije ova nepravda stvar samo<strong>&nbsp;javnog i dr\u017eavnog sektora<\/strong>, kako opet tvrde oni koji sustavno poku\u0161avaju unijeti razdor izme\u0111u radnih ljudi u javnom i privatnom sektoru da bi prikrili pravi rascjep hrvatskog dru\u0161tva izme\u0111u onih koji imaju previ\u0161e i one gra\u0111anske ve\u0107ine koja nema dovoljno. I u privatnom sektoru ne\u010dlanovi sindikata jednako u\u017eivaju u plodovima sindikalnih napora i odricanju svojih kolega, \u010dlanova sindikata. \u0160tovi\u0161e, u privatnom sektoru jo\u0161 je izra\u017eenije sprje\u010davanje i opstrukcija sindikalnog organiziranja, \u0161to sve vi\u0161e dovodi do opadanja broja \u010dlanova sindikata i mo\u017ee imati veoma opasne posljedice po sve radne ljude jer su sindikati najva\u017eniji i uglavnom i jedini branitelji dru\u0161tvene kohezije, socijalne pravde i dostojanstva radnika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sindikati ne tra\u017ee nikakav novac za sebe<\/strong>. \u017dele uspostavljanje pravednih odnosa u dru\u0161tvu i promjenu okvira koji poti\u010de iskrivljene dru\u0161tvene vrijednosti i nesolidarnost. Nikada svi radnici ne\u0107e i&nbsp;<strong>ne moraju biti \u010dlanovi sindikata<\/strong>, ali bi svi radnici trebali na neki na\u010din participirati za zajedni\u010dka prava koja koriste, a koja sindikati i njihovi \u010dlanovi izbore. Tu nije rije\u010d niti o uvo\u0111enju obvezne sindikalne \u010dlanarine ili \u201esindikalnog poreza\u201c, ve\u0107 o tome da bi se jedan od spominjanih modela (kako u javnom, tako i u privatnom sektoru) koristio samo i isklju\u010divo u situaciji potpisanog kolektivnog ugovora kojim su sindikati materijalna prava ugovorili na vi\u0161oj razini od zakonom ure\u0111ene.<\/p>\n\n\n\n<p>Bo\u017ei\u0107nice, regresi, uskrsnice, darovi za djecu, jubilarne nagrade, pravo na pla\u0107eni prijevoz na posao i s posla tek su neka od prava na koja poslodavce ne obvezuje nikakav zakon, nego se za njih izbore sindikati kolektivnim pregovaranjem. Stoga upravo \u010dlanovi sindikata, a ne \u010delnici, tra\u017ee da se ta prava u punom ili pove\u0107anom obimu odnose samo na njih jer isklju\u010divo oni dobrovoljno financiraju sindikalnu borbu i na njihovim le\u0111ima i aktivnostima posti\u017eu se bolji uvjeti za sve radnike, dok za to vrijeme ne\u010dlanovi dr\u017ee \u201e figu u d\u017eepu\u201c i sva pove\u0107anja pla\u0107a non\u0161alantno trpaju u taj isti d\u017eep.<\/p>\n\n\n\n<p>Sindikati ne tra\u017ee ni\u0161ta \u0161to nemaju druge civilizirane zemlje. \u0160tovi\u0161e, tra\u017ee i manje, jer neke zemlje poput Kanade i Bugarske imaju model po kojem ne\u010dlanovi pla\u0107aju tzv. doprinos solidarnosti izravno sindikatima. Hrvatski sindikati to ne \u017eele. Cilj sindikata u Hrvatskoj je uspostavljanje pravednog i poticajnog okru\u017eenja za za\u0161titu i unapre\u0111enje prava radnika i gra\u0111ana. Na to svi zajedno imamo bezuvjetno pravo. Tu nema mjesta trgovanju s radni\u010dkim pravima, svim onim \u0161to su sindikati svojim akcijama izborili i sigurno ga ne\u0107e biti. Stoga nema logike da se reguliranje prava \u010dlanova i ne\u010dlanova u javnosti povezuje s produljenjem radnog vijeka do 67 godina jer je upravo sindikalnom inicijativom \u201e67 je previ\u0161e\u201c, u suradnji sindikata i gra\u0111ana, dokinuta namjera Vlade za obveznim radom nakon 65-e godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sanja \u0160prem<\/strong>, zamjenica predsjednika Matice hrvatskih sindikata, v.r.<br><strong>Kre\u0161imir Sever<\/strong>, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, v.r.<br><strong>Mladen Novosel<\/strong>, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, v.r.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em><a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/nije_rijec_o_sindikalnom_porezu_vec_o_ispravljanju_nepravde_prema_clanovima_sindikata_koji_financiraju_kolektivno_pregovaranje_71413\/\" target=\"_blank\">IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:100px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010clanovi sindikata, kroz organizirano djelovanje, klju\u010dni su akteri borbe za povoljniji radno-pravni status i ve\u0107a prava svih radnika. Oni u toj borbi sudjeluju vlastitom aktivno\u0161\u0107u i financiranjem stru\u010dnog aparata u sindikatima bez \u010dega ne bi bilo ni ekonomske ni pravne podloge za kolektivno pregovaranje niti kontrole provedbe i za\u0161tite prava radnika. Ne\u010dlanovi sindikata, s druge [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7480"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7480"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7480\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7481,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7480\/revisions\/7481"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}