{"id":7473,"date":"2021-05-05T08:53:40","date_gmt":"2021-05-05T07:53:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7473"},"modified":"2021-05-05T08:54:29","modified_gmt":"2021-05-05T07:54:29","slug":"5-5-2021-mijenja-se-zakon-o-radu-trazit-ce-se-smanjenje-nekih-radnickih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7473","title":{"rendered":"5.5.2021. – Mijenja se Zakon o radu, tra\u017eit \u0107e se smanjenje nekih radni\u010dkih prava"},"content":{"rendered":"\n

Novim Zakonom o radu Vlada namjerava destimulirati zapo\u0161ljavanje na odre\u0111eno vrijeme, ali i omogu\u0107iti lak\u0161e otpu\u0161tanje te smanjenje otpremnina i otkaznih rokova.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike okon\u010dalo je konzultativne razgovore s predstavnicima sindikalnih centrala i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) o izmjenama Zakona o radu (ZOR).<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/a><\/em>O zakonskim izmjenama \u0107e se sa socijalnim partnerima pregovarati nakon \u0161to Ministarstvo rada pripremi prijedlog novog teksta zakona. Prema najavama iz resornog ministarstva, novi ZOR u proceduru dono\u0161enja trebao bi biti upu\u0107en do kraja godine te se njegova primjena mo\u017ee o\u010dekivati tijekom 2022. godine (1<\/a>,2<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Socijalni partneri i Vlada dogovorili su se kako u javnost ne\u0107e izlaziti s detaljima razgovora koji se, s manjim ili ve\u0107im prekidima, vode zadnjih godinu dana.<\/p>\n\n\n\n

Rad od ku\u0107e izlika za \u0161ire prekrajanje ZOR-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podsje\u0107amo, resorno ministarstvo rada je u o\u017eujku pro\u0161le godine, pod naletom epidemije koronavirusa, pripremilo zakon koji je trebao privremeno derogirati odredbe ZOR-a. Stoga mu je i dan prigodan naziv \u2013Zakon o ure\u0111enju radnih odnosa u okolnostima epidemije bolesti COVID-19<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

No ideja je u javnom prostoru \u017eivjela svega dva dana.Vlada se povukla<\/a> nakon o\u0161tre reakcije doma\u0107ih sindikata, ali iEuropske konfederacije sindikatakoja je premijeruAndreju Plenkovi\u0107uuputila o\u0161tro pismo zbog namjere derogiranja radnih i socijalnih prava radnika u Hrvatskoj \u2013 i to u vrijeme kada je Hrvatska predsjedala Vije\u0107em EU-a.<\/p>\n\n\n\n

No to nije zna\u010dilo i da je Vlada odustala od izmjena ZOR-a. Pod krinkom potrebe dodatnog ure\u0111enja rada na izdvojenom radnom mjestu \u2013 odnosno rada od ku\u0107e \u2013 zapo\u010deli su konzultacije sa sindikatima i poslodavcima. \u010cinjenica da rad od ku\u0107e jo\u0161 nije adekvatno reguliran (iako epidemija koronavirusa traje ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana) razotkriva kako je taj element samo izlika<\/a> za dublje prekrajanje ZOR-a.<\/p>\n\n\n\n

O detaljima dosada\u0161njih razgovora, dakle, mogu se doznati tek \u0161ture informacije. Svaka od tri strane iza\u0161la je sa svojim vi\u0111enjima potrebnih izmjena, a uskoro bi moglo biti i poznato \u0161to \u0107e se od toga i na koji na\u010din preto\u010diti u budu\u0107i dokument. O\u010dekuje se da \u0107e resorno ministarstvo uskoro pustiti u javno savjetovanje Obrazac prethodne procjene zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti<\/a> (NPOO) Vlada je najavila reformsku mjeru \u201eunaprje\u0111enja radnog zakonodavstva\u201c. Isti\u010de se pritom da su se aktualni propisi vezani za organizaciju rada, uklju\u010duju\u0107i rad na izdvojenom radnom mjestu, \u201epokazali nedostatnim za brzu prilagodbu okolnostima pandemije bolesti Covid-19 te drugim izvanrednim okolnostima koje su se paralelno doga\u0111ale\u201c, tj. pro\u0161logodi\u0161njim razornim potresima u Zagrebu i Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji.<\/p>\n\n\n\n

Cilj reforme je, kako navodi Vlada, kreirati jasan i moderan zakonodavni okvir koji \u0107e \u201epromovirati pravedne radne uvjete, poticati prijelaz na oblike zapo\u0161ljavanja na neodre\u0111eno radno vrijeme te istodobno poticati kori\u0161tenje inovativnih oblika rada, omogu\u0107iti bolju ravnote\u017eu privatnog i poslovnog \u017eivota\u201c. Pritom bi bolja ravnote\u017ea privatnog i poslovnog \u017eivota, prema obja\u0161njenju iz resornog ministarstva, trebala pomo\u0107i u demografskoj revitalizaciji zemlje (Jutarnji list<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Modernizacija radnog zakonodavstva, smatraju u Vladi, imat \u0107e izravan utjecaj na pove\u0107anje stope zaposlenosti i stope aktivnosti radne snage, kao i smanjenje segmentacije na tr\u017ei\u0161tu rada izme\u0111u privremeno i stalno zaposlenih radnika te odlijeva radnika u druge dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Modernizacija i osuvremenjivanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlada u svom dokumentu govori o fleksibilnijem tr\u017ei\u0161tu rada, ali izbjegava govoriti o fleksibilizaciji ili liberalizaciji ZOR-a, s obzirom da su ti termini u mandatu ranijih vlada postali sinonimni s olak\u0161anim otpu\u0161tanjem radnika. Umjesto toga koriste se izrazi modernizacija i osuvremenjivanje.<\/p>\n\n\n\n

Iako se te rije\u010di izbjegavaju, problematika koju ozna\u010davaju \u0107e biti sastavni element budu\u0107ih izmjena ZOR-a. \u201eUre\u0111enje instituta rada na izdvojenom radnom mjestu ili tzv. rada od ku\u0107e\u201c, tek je jedan od elemenata nacrta novog Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n

Planiraju se tako promjene koje bi trebale destimulirati kori\u0161tenje ugovora na odre\u0111eno vrijeme. Vlada priznaje da je Hrvatska po udjelu tih nesigurnijih ugovora u samom vrhu u Europi. Stoga je plan da se udio ugovora na odre\u0111eno sa sada\u0161njih 25 posto u narednih pet godina smanji na 20 posto.<\/p>\n\n\n\n

\u201eStoga \u0107e biti potrebno provesti mjere koje \u0107e dovesti do smanjenja kori\u0161tenja neopravdanih ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja, a radi pru\u017eanja ve\u0107e sigurnosti radnicima izlo\u017eenima prekomjernom sklapanju takvih nedobrovoljnih privremenih ugovora\u201c, stoji u NPOO-u. Kako se obja\u0161njava, time bi se utjecalo na \u201esmanjenje segmentacije na tr\u017ei\u0161tu rada i spre\u010davanje prekarnog rada, a sve navedeno za posljedicu \u0107e imati i pove\u0107anje adekvatnosti mirovine zbog kontinuiteta karijera koje vi\u0161e ne\u0107e biti isprekidane sklapanjem razli\u010ditih privremenih ugovora\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prema sada\u0161njim zakonskim odredbama, ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme<\/a> sklapa se iznimno, a uzastopni ugovor na odre\u0111eno vrijeme poslodavac s radnikom smije sklopiti samo ako za to postoji objektivan razlog koji u ugovoru treba biti naveden.<\/p>\n\n\n\n

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, uklju\u010duju\u0107i i prvi ugovor, ne smije biti du\u017ee od tri neprekinute godine. No prvi ugovor kojeg radnik s poslodavcem sklapa na odre\u0111eno vrijeme mo\u017ee biti potpisan i na rok du\u017ei od tri godine.<\/p>\n\n\n\n

Zakonske izmjene, kako se navodi u NPOO-u, bit \u0107e usmjerene prema ograni\u010davanju broja mogu\u0107ih uzastopnih ugovora privremenog trajanja te sprje\u010davanju zlouporaba takvih ugovora, ponajprije vezano uz zapo\u0161ljavanja kod povezanih poslodavaca. Bolje \u0107e se definirati i pojam \u201euzastopnosti\u201c takvih ugovora.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVlada je spremna sa socijalnim partnerima razmotriti i druge mjere koje \u0107e destimulirati sklapanje ugovora na odre\u0111eno, a poticati sklapanje ugovora na neodre\u0111eno vrijeme, i to po uzoru na neke druge europske zemlje (primjerice Francusku, Sloveniju, Poljsku, Nizozemsku)\u201c, navodi Vlada. Obja\u0161njava i kako to uklju\u010duje i mogu\u0107nost uvo\u0111enja zakonskih odredbi kojima bi se na teret poslodavca omogu\u0107ile dodatne edukacije radnika u svrhu podizanja njihove zapo\u0161ljivosti i \u201eto prvenstveno radni dodatne za\u0161tite privremeno zaposlenih radnika\u201c.<\/p>\n\n\n\n

No, iako se u dokumentu to ne spominje, ograni\u010davanje rada na odre\u0111eno vrijeme reflektirat \u0107e se i na odredbe sklapanja ugovora na neodre\u0111eno vrijeme, kao i na pitanja otkazivanja takvog ugovora i otpremnine u slu\u010daju otkaza radniku. To su pitanja oko kojih \u0107e Vlada i poslodava\u010dka strana imati najvi\u0161e prijepora sa sindikatima.<\/p>\n\n\n\n

Pregovarat \u0107e se o smanjenju nekih radni\u010dkih prava<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Otkazni rokovi i otpremnine jedno su od klju\u010dnih pitanja koje poslodavci pokre\u0107u pri svakom \u201eotvaranju\u201c ZOR-a. Da je to i sada predmet razgovora, stidljivo je jo\u0161 lani najavio<\/a> Josip Aladrovi\u0107, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a to je ponovio i ovih dana (intervju za Jutarnji list, tiskano izdanje od 1. svibnja).<\/p>\n\n\n\n

Minimalno trajanje otkaznog roka sada je dva tjedna (ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca neprekinuto manje od godinu dana), a maksimalno tri mjeseca (za radnika koji je kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina).<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de otpremnine, ona se ne smije ugovoriti u iznosu manjem od jedne tre\u0107ine prosje\u010dne mjese\u010dne pla\u0107e radnika koju je ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navr\u0161enu godinu rada kod tog poslodavca. Pritom, ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu nije odre\u0111eno druga\u010dije, ukupan iznos otpremnine ne mo\u017ee biti ve\u0107i od \u0161est prosje\u010dnih mjese\u010dnih pla\u0107a (koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu).<\/p>\n\n\n\n

Kako nam je neslu\u017ebeno potvr\u0111eno iz vi\u0161e izvora, visina iznosa aktualnih otpremnina, kao i duljina trajanja otkaznih rokova, izmjenama ZOR-a poku\u0161at \u0107e se umanjiti, a u planu je i olak\u0161avanje postupka otkazivanja ugovora o radu.<\/p>\n\n\n\n

Iz Vlade i resornog ministarstva za sada ne \u017eele otvoreno najavljivati izmjene ZOR-a koje bi se mogle percipirati kao smanjenje radni\u010dkih prava. To se u aktualnim dokumentima izrijekom ne spominje, niti je od Ministarstva rada mogu\u0107e dobiti izravan odgovor na pitanje o su\u0161tini predstoje\u0107ih izmjena ZOR-a.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, iz javnih nastupa ministra Aladrovi\u0107a i\u0161\u010ditava se kako \u0107e otpremnine, otkazni rokovi i otkazivanje ugovora doista biti me\u0111u temama pregovora.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e poslova istovremeno<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Novi ZOR bi, kao \u0161to smo ranije pisali<\/a>, trebao regulirati i rad platformskih radnika.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU ovome novom dijelu zakonske materije, kojom bi se na poseban na\u010din uredio rad platformskih radnika i sl., propisat \u0107e se subjektivna prava i obveze koja proizlaze iz toga posebnog pravnog odnosa \u2013 temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja, za\u0161tita i sigurnost, odmori, prestanak ugovora, suodlu\u010divanje te udru\u017eivanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa\u201c, obja\u0161njava Vlada.<\/p>\n\n\n\n

Vlada, pritom priznaje i kako dio radnika ne mo\u017ee \u017eivjeti od svojih pla\u0107a pa \u0107e \u201eafirmirati pravo na dodatni rad za druge poslodavce\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Dopunski ili dodatni rad u radno zakonodavstvo unesen je prije sedam godina. Njime je radniku koji ve\u0107 radi punu satnicu kod jednog poslodavca ili radi u nepunom radnom vremenu za vi\u0161e poslodavaca, dana mogu\u0107nost dopunskog rada od maksimalno osam sati tjedno za drugog poslodavca. Pritom, ako je zaposlen u punom radnom vremenu, za dopunski rad kod drugog poslodavca treba dobiti pisanu suglasnog svoj mati\u010dnog poslodavca (ili poslodavaca ako radi kod vi\u0161e njih u nepunom radnom vremenu).<\/p>\n\n\n\n

Nepoznat je podatak koliko radnika u Hrvatskoj koristi mogu\u0107nost dopunskog rada, ali se pretpostavlja da za dodatnim radom pose\u017eu radnici s ni\u017eim primanjima. No, iako se ne zna koliko je radnika u dopunskom radu, u Vladi smatraju da takav rad treba dodatno afirmirati jer \u0107e o \u201eomogu\u0107iti zaposlenim osobama dodatnu zaradu i time postizanje boljeg \u017eivotnog standarda\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to s radom nakon 65 godina?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sindikalne centrale, okupljene u inicijativu \u201e67 je previ\u0161e\u201c, sru\u0161ile su<\/a> 2019. vladinu mirovinsku reformu koja je predvi\u0111ala podizanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina \u017eivota. Prethodno, tijekom samih razgovora o mirovinskoj reformi, predstavnici radnika su kao jedno od rje\u0161enja za du\u017ei ostanak u svijetu rada predlagali da se kroz ZOR izmijeni odredba o odlasku u mirovinu po sili zakona.<\/p>\n\n\n\n

Naime, ZOR propisuje da se u mirovinu odlazi sa 65 godina i 15 godina mirovinskog sta\u017ea, osim ako se poslodavac i radnik ne dogovore druga\u010dije. Ubudu\u0107e to ne bi trebalo biti pitanje \u201edogovora\u201c poslodavca i radnika, ve\u0107 bi radnik mogao birati \u017eeli li ostati na radnom mjestu i nakon \u0161to stekne sve uvjete za mirovinu.<\/p>\n\n\n\n

No poslodavcima je problem \u0161to je na njima kompletan tro\u0161ak bolovanja za radnika koji je ostao raditi i nakon \u0161to je stekao uvjete za zakonsko umirovljenju. Mogu\u0107e je da \u0107e se taj teret stoga, kroz izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, poku\u0161ati prebaciti na dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je pla\u0107a?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

I sam pojam pla\u0107e trebao bi biti \u201erevidiran\u201c izmjenama ZOR-a.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIznimno je va\u017eno adekvatno definirati pojam pla\u0107e te ga bolje povezati s institutom minimalne pla\u0107e radi olak\u0161ane primjene propisa s podru\u010dja rada, odnosno njihove uskla\u0111ene primjene s propisima o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada\u201c, navodi se u NPOO-u uz opasku da \u0107e to posti\u0107i jasnim definiranjem svih sastavnih dijelova pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Ovo obja\u0161njenje ukazuje kako bi se novom definicijom u pla\u0107u mogla uklju\u010diti i neporezna davanja. Dr\u017eavi zavod za statistiku (DZS) od o\u017eujka pro\u0161le godine u statistici pla\u0107a objavljuje i podatak o prosje\u010dnom iznosu neporeznih naknada koje su radnicima ispla\u0107ene uz pla\u0107u. DZS je takvom odvojenom objavom zapravo odbio zahtjev Ministarstva financija<\/a> da se neoporezive naknade uklju\u010de u podatak o prosje\u010dnoj bruto i neto pla\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Ako je suditi iz najava izmjena ZOR-a, promjenom definicije pla\u0107e bi se u nju mogle uklju\u010diti neoporezive naknade. To \u0107e davati iskrivljenu sliku (jer su naknade \u201eolak\u0161ica\u201c na koju se ne pla\u0107aju porezi i socijalna davanja), ali dobro \u0107e izgledati na papiru jer \u0107e se doimati kao da prosje\u010dne pla\u0107e rastu.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanovima sindikata ve\u0107a prava nego ostalima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Revidiranje pojma pla\u0107e \u201epridonijet \u0107e i pronala\u017eenju rje\u0161enja za dugogodi\u0161nji problem \u010dlanova sindikata u odnosu na ne-\u010dlanove, a vezano uz kori\u0161tenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o \u201edoprinosu solidarnosti\u201c, odnosno doprinosu ne\u010dlanova sindikata za kori\u0161tenje prava koje su sindikati u ime svojih \u010dlanova ugovorili Kolektivnim ugovorima. Doprinos solidarnosti bio je propisan ZOR-om iz 2003.godine, ali je tu zakonsku odredbu 2005. godine ukinuo Ustavni sud (1<\/a>,2<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

No, \u010dini se da je sada postignut dogovor oko tog pitanja, samo \u0107e ga trebati regulirati na na\u010din da ponovo ne padne na Ustavnom sudu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNaime, potrebno je uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u financijskih obveza \u010dlanova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i ja\u010danja sindikata, posebice u okolnostima sve rje\u0111eg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju odnosno u kolektivnom pregovaranju\u201c, obja\u0161njava Vlada navode\u0107i kako \u0107e razmotriti vi\u0161e modela \u201eradi pronala\u017eenja onoga koji \u0107e dati optimalan odgovor u cilju poticanja djelotvornog socijalnog dijaloga\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U igri su tri modela participiranja ne\u010dlanova sindikata, odnosno \u201eu\u017eivanja\u201c u kolektivnim ugovorima koje su sindikati u ime svojih \u010dlanova pregovarali, a rije\u010d je o: uvo\u0111enju naknade za kori\u0161tenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu \u010dlanovi sindikata; model vremenskog ograni\u010denja primjene prava iz kolektivnog ugovora za radnike koji nisu u\u010dlanjeni u sindikat; model ugovaranja dodatnih prava samo za \u010dlanove sindikata.<\/p>\n\n\n\n

Prva varijanta podrazumijevala bi rje\u0161enje sli\u010dno onom koje je odlukom Ustavnog suda ukinuto. Drugo rje\u0161enje nije posve jasno, odnosno iz njega proizlazi da bi u slu\u010daju isteka kolektivnog ugovora radnici \u010dlanovi sindikata zadr\u017eali prava iz ugovora o radu na du\u017ei period od ne\u010dlanova sindikata.<\/p>\n\n\n\n

Naime, sada se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor u njemu sadr\u017eana pravna pravila kojima se ure\u0111uje sklapanje, sadr\u017eaj i prestanak radnog odnosa primjenjuju do sklapanja novog ugovora \u201eu razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivi ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a varijanta, odnosno ugovaranje dodatnih prava samo za \u010dlanove sindikata moglo bi zna\u010diti da se kolektivnim ugovorom za \u010dlanove sindikata, primjerice, ugovara ne\u0161to vi\u0161i iznos bo\u017ei\u0107nice ili regresa nego za ne\u010dlanove sindikata.<\/p>\n\n\n\n

Posebnu pozornost vlast planira posvetiti i neprijavljenom radu. To \u0107e se, kao \u0161to smo ranije\u00a0pisali<\/a>, regulirati posebnim zakonom. I taj poseban zakon koji bi pridonio spre\u010davanju rada na crno, kao i izmjene ZOR-a, u NPOO-u su prepakirani u reformske mjere za naredni period, ba\u0161 kao i novi propis o minimalnoj pla\u0107i, o kojem se u javnosti govori zadnjih tri-\u010detiri godine, a prije vi\u0161e od godinu dana o mogu\u0107im se promjenama po\u010delo razgovarati i sa socijalnim partnerima.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novim Zakonom o radu Vlada namjerava destimulirati zapo\u0161ljavanje na odre\u0111eno vrijeme, ali i omogu\u0107iti lak\u0161e otpu\u0161tanje te smanjenje otpremnina i otkaznih rokova. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike okon\u010dalo je konzultativne razgovore s predstavnicima sindikalnih centrala i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) o izmjenama Zakona o radu (ZOR). O zakonskim izmjenama \u0107e se sa […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7473"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7473"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7473\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7476,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7473\/revisions\/7476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}