![\"\"\/](\"https:\/\/indexnew.s3.index.hr\/2b07f555-29d4-4e6e-9891-0e0da1b84df8.jpg?v1\")
<\/figure>\n\n\n\nPlenkovi\u0107: Hrvatska prva u EU po sredstvima koje \u0107e dobiti<\/h3>\n\n\n\n
Plenkovi\u0107 napominje da je Hrvatska na prvom mjestu u EU po odnosu bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te BDP-a, odnosno iznos tih sredstava \u010dini 12 posto udjela u BDP-u Hrvatske. Prosjek drugih dr\u017eava EU je 3.7 posto.<\/p>\n\n\n\n
Ako se gleda iznos bespovratnih sredstava po stanovniku, Hrvatska je pri samom vrhu me\u0111u dr\u017eavama EU, odnosno druga, iza Gr\u010dke, s 1466 eura po stanovniku, dodao je.<\/p>\n\n\n\n
Ore\u0161\u010danin: Hrvatska \u0107e toliko novca dobiti zbog jada i bijede, a ne kvalitete<\/h3>\n\n\n\n
Dra\u017een Ore\u0161\u010danin iz UGP-a kazao je kako je realnost druga\u010dija nego \u0161to je Andrej Plenkovi\u0107 \u017eeli predstaviti javnosti.<\/p>\n\n\n\n
“Realnost je da je Hrvatska dobila relativno veliki iznos (jednogodi\u0161njeg) BDP-a zbog toga \u0161to je hrvatski BDP malen i bezna\u010dajan na razini EU. Taj iznos kada se podijeli na period od 6 godina, koliko traje program, iznosi oko 2% BDP-a godi\u0161nje, od \u010dega ne\u0107e biti neke velike vajde, pogotovo ako se uzme u obzir tradicionalna nesposobnost RH u povla\u010denju EU fondova. Tako\u0111er je \u010dinjenica da se poma\u017ee onome koji je u najjadnijem stanju, \u0161to je jo\u0161 jedan dokaz da je Hrvatska na samom dnu Europe.<\/p>\n\n\n\n
Kada bi se povukla paralela s nekada\u0161njom dr\u017eavom, to bi bilo kao da se predsjednik Izvr\u0161nog vije\u0107a Kosova na RTV-u Pri\u0161tina hvali svojim uspjesima u povla\u010denju fondova solidarnosti iz Slovenije i Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, toliki iznos novca \u0107e Hrvatska potencijalno dobiti zbog na\u0161eg jada i bijede, a ne zbog na\u0161e kvalitete, a pogotovo ne zbog sposobnosti hrvatskih politi\u010dara. A to da vlada plan oporavka krije kao zmija noge i da te 90% tih novaca planira ulupati u javni sektor i da su ono \u0161to nazivaju gospodarstvo ustvari javne firme (vodoopskrba, promet, elektroprivreda) je drugi par rukava i druga tema”, napisao je Ore\u0161\u010danin ju\u010der na svom FB profilu.<\/p>\n\n\n\n
Glas poduzetnika: U dokumenti su ve\u0107 ranije najavljeni projekti<\/h3>\n\n\n\n
UGP je danas priop\u0107io kako se, prema sa\u017eetku dokumenta koji je objavljen, mo\u017ee zaklju\u010diti da \u0107e ve\u0107ina sredstava biti usmjerena na projekte koji su trebali biti sufinancirani sredstvima iz VFO-a 2014.-2020. (vi\u0161egodi\u0161nji financijski okvir koji utvr\u0111uje Europska unija za razdoblje od nekoliko godina), ali zbog uobi\u010dajenih hrvatskih birokratskih boljki (kao \u0161to su problemi sa zemlji\u0161tem i javna nabava), ve\u0107ina tih projekata se nije pomakla od to\u010dke izrade projektne dokumentacije.<\/p>\n\n\n\n
“S obzirom na to da se projekti ugovoreni u sklopu NPOO-a moraju zavr\u0161iti do 2026. godine, upitno je ho\u0107e li se investicije koje se nisu uspjele realizirati u prethodnih 7 godina mo\u0107i kvalitetno provesti u tako kratkom roku.<\/p>\n\n\n\n
Iako se u dokumentu navodi da \u0107e 54% sredstava biti namijenjeno projektima u gospodarstvu, radilo bi se o hvalevrijednom podatku da pod gospodarstvo vlada ne podrazumijeva projekte javnih dr\u017eavnih tvrtki (kao \u0161to su Hrvatske \u017eeljeznice i Hrvatske ceste). Ve\u0107ina sredstava ne ide mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji dokazano jedini mogu biti pravi zama\u0161njak prema gospodarskom oporavku.<\/p>\n\n\n\n
Naime, jedino kroz pove\u0107anje zaposlenosti i izvoza mo\u017ee se zna\u010dajno utjecati na odr\u017eivi rast BDP-a. U objavljenom dijelu dokumenta pod gospodarstvo stoje ulaganja u projekte voda, energetike i prometa, izgradnju distributivnih centara kao i ja\u010danje konkurentnosti te zelena tranzicija gospodarstva. Osim \u0161to su to projekti na kojima \u0107e se isklju\u010divo anga\u017eirati strani izvo\u0111a\u010di, smatramo da sve navedeno ima vrlo malo veze s oporavkom gospodarstva”, komentiraju iz UGP.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo nisu reforme”<\/h3>\n\n\n\n
“Tako\u0111er, moramo istaknuti da \u0107e prema procjeni na\u0161ih stru\u010dnjaka iz Odbora za EU fondove, za projekte mikro, malih i srednjih poduzetnika biti namijenjeno manje od 4 milijarde kuna bespovratnih sredstava. Kao \u0161to smo upozoravali, radi se o veoma lo\u0161em potezu koji \u0107e imati zna\u010dajne posljedice na na\u0161e gospodarstvo. Poduzetnici i obrtnici nisu dobili potporu koju su trebali od vlade RH tijekom posljednjih godinu dana i potrebna su im zna\u010dajna sredstva kako bi spasili svoje poslovanje te sa\u010duvali radna mjesta svojih zaposlenika.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to smo mogli vidjeti u dijelu objavljenog dokumenta nisu reforme, naprotiv. Radi se o projektima koji nisu ostvareni, pa su ih ministarstva sada predala kako bi se sredstva za oporavak iskoristila za te stare projekte. Ne mo\u017eemo, dakle, sada govoriti o planu za spas gospodarstva, ve\u0107 o nesposobnosti vlade RH da kreira kvalitetan plan oporavka i otpornosti. U fokusu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti moraju biti prvo gra\u0111ani, zatim tvrtke, a onda u kontekstu svega toga tranzicija ekonomije”, priop\u0107ili su iz UGP-a.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA<\/p>\n\n\n\n
“Prevladavaju ulaganja u velike javne investicije dr\u017eavnih poduze\u0107a”<\/h3>\n\n\n\n
“Vlada je ju\u010der najavila da putem investicija kroz NPOO planira osigurati novih 100.000 radnih mjesta. Me\u0111utim, s obzirom na to da javnost nema uvid u cjeloviti dokument, skepti\u010dni smo u mogu\u0107nost ostvarenja tog pokazatelja jer iz istoga ne mo\u017eemo zaklju\u010diti kako su do tog broja do\u0161li. Tako\u0111er, zanima nas na kakva radna mjesta i unutar kojih sektora se ista odnose.<\/p>\n\n\n\n
Iz objavljenog sa\u017eetka dokumenta jedino mo\u017eemo vidjeti da prevladavaju ulaganja u velike javne investicije dr\u017eavnih poduze\u0107a (dobar dio onih koji nisu zavr\u0161eni u prethodnom razdoblju), a manji dio je namijenjen projektima u poduzetni\u0161tvu. Poduzetnici jedini mogu kroz daljnja ulaganja u digitalizaciju, nove tehnologije, istra\u017eivanje i razvoj te pro\u0161irenje kapaciteta zna\u010dajno pove\u0107ati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, pove\u0107ati izvoz i dodatna otvaranja novih radnim mjesta, a sve s krajnjim ciljem pove\u0107anja BDP-a i pribli\u017eavanja prosjeku EU”, rekao je Kristian Koruni\u0107, koordinator Odbora za EU fondove udruge Glas poduzetnika.<\/p>\n\n\n\n
Balen: Za vladu su gospodarstvo \u017eeljeznice, ceste, dr\u017eavne firme…<\/h3>\n\n\n\n
Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT udruge, kazao je ju\u010der u Otvorenom da se na takav dokument ne mogu o\u010ditovati jer to zapravo nije nacionalni plan oporavka, ve\u0107 sa\u017eetak nacrta s nejasnim brojkama. U proces, ka\u017ee, nisu bili uklju\u010deni, a za pojam gospodarstva rekao je da je vlada odabirom partnera s kojima se konzultirala pokazala \u0161to je za njih gospodarstvo, a to su Hrvatske \u017eeljeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, dr\u017eavne firme, komunalna poduze\u0107a. Smatra da je to dio forme koji nije ispunjen i jako su nezadovoljni.<\/p>\n\n\n\n
Kome se uop\u0107e “poma\u017ee”?<\/h3>\n\n\n\n
Glavne komponente plana za oporavak su sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n
1. Gospodarstvo
2. Javna uprava, pravosu\u0111e i dr\u017eavna imovina
3. Obrazovanje, znanost i istra\u017eivanje
4. Tr\u017ei\u0161te rada i socijalna za\u0161tita
5. Zdravstvo
6. Inicijativa: Obnova zgrada<\/p>\n\n\n\n
1. Gospodarstvo – 26.229.965.304 mlrd kn<\/h3>\n\n\n\n
Reforme i investicije u okviru prve komponente pobolj\u0161at \u0107e konkurentnost gospodarstva, uz ja\u010danje poljoprivrede, prometnog sektora, energetike i za\u0161tite okoli\u0161a te podi\u0107i razinu odr\u017eivosti turizma ulaganjem u kontinentalni turizam i produljenje turisti\u010dke sezone, stoji u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to \u0107e se oporavljati u prvoj komponenti?<\/h3>\n\n\n\n
Vodno gospodarstvo, \u017eeljeznice, cestovni i zra\u010dni sektor, pomorstvo i unutarnji plovni putevi. Zatim poljoprivreda.<\/p>\n\n\n\n
“Pokrenut \u0107e se aktivnosti i mjere modernizacije i restrukturiranja hrvatskog \u017eeljezni\u010dkog sektora radi pove\u0107anja konkurentnosti i u\u010dinkovitosti \u017eeljezni\u010dkog sektora kako bi se korisnicima u putni\u010dkom i teretnom prometu pru\u017eile bolje usluge, a time i podigla cjelokupna gospodarska konkurentnost Hrvatske”, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Kao jedan od glavnih izazova navode ne\u0161to \u0161to hrvatska javnost zna ve\u0107 desetlje\u0107ima: “Prometna mre\u017ea je neujedna\u010dena, s vrlo nerazvijenom \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom te nema odgovaraju\u0107e infrastrukture za javni gradski, prigradski i me\u0111ugradski promet”.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u ciljeve su stavili razvijanje dva prototipa vlaka do 2026. godine: prototip BEMV baterijskog elektromotornog vlaka i prototip BMV baterijskog motornog vlaka.<\/p>\n\n\n\n
U ovoj komponenti spominju i vode pa ka\u017eu kako im je cilj novac za oporavak ulo\u017eiti u to da svi potro\u0161a\u010di imaju dostupnost javnih vodnih usluga.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de poljoprivrede, \u017eele uspostaviti sustav pametne poljoprivrede pa \u0107e, izme\u0111u ostalog, uspostaviti i posebni sustav ozna\u010davanja proizvoda u skladi\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n
A kako \u0107e to provoditi?<\/h3>\n\n\n\n
Mijenjat \u0107e zakone i uspostaviti nove prometne uprave, \u0161to vjerojatno zna\u010di i novo zapo\u0161ljavanje uhljeba, a me\u0111u na\u010dinima provedbe stoji i ovo: “Pismo sektorske politike za pomorstvo i unutarnje plovne putove, kao i Pismo sektorske politike za \u017eeljezni\u010dki sektor”. Tim pismom hvale se ve\u0107 godinama. Kako je jo\u0161 pro\u0161le godine objavio Faktograf, ministarstvo Olega Butkovi\u0107a je jo\u0161 2018. najavljivalo dokument, a 2019. potvrdilo im je da je dokument gotov. Sada ga opet spominju.<\/p>\n\n\n\n
Kao rezultat svega \u0161to planiraju provesti u ovoj komponenti o\u010dekuju, izme\u0111u ostalog, rekonstruiranu \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu te sustav elektroni\u010dke naplate cestarine.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to s turizmom?<\/h3>\n\n\n\n
U dokumentu pi\u0161e da \u0107e dodjeljivati bespovratna sredstva za privatni i javni sektor radi oporavka zbog korone te da time o\u010dekuju, izme\u0111u ostaloga, turisti\u010dku ponudu ve\u0107e dodane vrijednosti i pove\u0107anje prosje\u010dne potro\u0161nje po gostu.<\/p>\n\n\n\n
2. Javna uprava, pravosu\u0111e i dr\u017eavna imovina – 4.760.479.617 kn<\/h3>\n\n\n\n
U okviru druge komponente, najavljuju, radit \u0107e se na pobolj\u0161anju u\u010dinkovitosti javne uprave, pravosu\u0111a i upravljanja dr\u017eavnom imovinom, kao i na kvaliteti i dostupnosti javnih usluga gra\u0111anima te u\u010dinkovitoj borbi protiv korupcije.<\/p>\n\n\n\n
Pa ponavljaju: “Nepristrano, neovisno i u\u010dinkovito pravosu\u0111e, kao i moderna i u\u010dinkovita javna uprava temelj su pravne dr\u017eave koja brine o svakom svom gra\u0111aninu”.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps:\/\/7f53bb0072dd2150bdda9436b14bb449.safeframe.googlesyndication.com\/safeframe\/1-0-38\/html\/container.html<\/p>\n\n\n\n
\u017dele i unaprijediti u\u010dinkovitost javne uprave pa planiraju unaprijediti postupak zapo\u0161ljavanja u dr\u017eavnoj slu\u017ebi kao i uspostaviti novi model pla\u0107a u dr\u017eavnoj i javnoj slu\u017ebi te unaprijediti sustav pla\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
“Uvo\u0111enje modela za hibridni pristup radnom mjestu \u2013 smart-working”, tako\u0111er je jedna od stavki u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Dalje, plan je ja\u010dati ljudske kapacitete za pra\u0107enje korporativnog upravljanja u dr\u017eavnim poduze\u0107ima, a i navodno planiraju prodati 100-tinjak poduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Novcima za oporavak \u017eele pove\u0107ati u\u010dinkovitost pravosudnog sustava kako bi pridobili ve\u0107e povjerenje gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
Obe\u0107avaju i da \u0107e do 2023. ostvariti potpunu primjenu na\u010dela “samo jednom”, odnosno od gra\u0111ana i tvrtki samo \u0107e se jednom tra\u017ei odre\u0111eni podatak koji \u0107e se kroz sredi\u0161nji sustav interoperabilnosti u\u010diniti dostupan svim tijelima javne uprave. Kakve to veze ima s oporavkom od korone, nije ba\u0161 najjasnije.<\/p>\n\n\n\n
Kakve veze ova komponenta ima s planom oporavka zbog korone, nije jasno.<\/p>\n\n\n\n
3. Obrazovanje, znanost i istra\u017eivanje – 7.500.000.000 kn<\/h3>\n\n\n\n
Tre\u0107a komponenta temelji se na ja\u010danju sustava znanosti i obrazovanja, kao i na cjelo\u017eivotnom u\u010denju koje, navode iz hrvatske vlade, treba biti jedan od temelja konkurentnosti Hrvatske u godinama oporavka pred nama, uz poticanje deficitarnih zanimanja i izvrsnosti.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 godinama sve vlade obe\u0107avaju modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja, lak\u0161e \u0161kolske torbe, manje \u0161trebanja. Pa su sad i to uvrstili u plan oporavka.<\/p>\n\n\n\n
“Pove\u0107ana razina temeljnih pismenosti od ranog pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja do srednjo\u0161kolskog \u010dime se stvaraju pretpostavke za bolju prohodnost prema visokom obrazovanju, a \u010demu \u0107e pridonijeti pove\u0107an broj obveznih nastavnih sati u osnovnoj \u0161koli i pove\u0107anje udjela srednjo\u0161kolaca upisanih u gimnazijske programe”, jedan je od ciljeva. Najavljeno je i izgradnja i dogradnja \u0161kola i vrti\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
4. Tr\u017ei\u0161te rada i socijalna za\u0161tita – 2.084.125.000 kn<\/h3>\n\n\n\n
\u010cetvrta komponenta, navode, va\u017ena je za poticanje zapo\u0161ljavanja, razvoj vje\u0161tina za tr\u017ei\u0161te rada, kao i za osna\u017eivanje mirovinskog sustava te sustava socijalne skrbi, uz dodatne napore za suzbijanje siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n\n\n\n
U ovoj komponenti najavljuju pove\u0107anje op\u0107e stope zaposlenosti na 70 posto te unaprje\u0111enje mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n
“Predlo\u017eene reforme i investicije doprinijet \u0107e konkurentnom i inovativnom gospodarstvu, pobolj\u0161anju kvalitete \u017eivota i ja\u010danju dru\u0161tvene kohezije, pove\u0107anju op\u0107e stope zaposlenosti (s 66,7% na 70% do 2024.), stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mla\u0111e od 30 godina i samozaposlene”, ka\u017eu.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, \u017eele osigurati dodatne smje\u0161tajne kapacitete za 700 starijih osoba kojima je potrebna dugotrajna skrb.<\/p>\n\n\n\n
5. Zdravstvo – 2.563.703.700 kn<\/h3>\n\n\n\n
Peta komponenta usmjerena je, pi\u0161e u dokumentu, na dostupnost i odr\u017eivost zdravstvenog sustava, uz njegovu daljnju modernizaciju za prevenciju i rano otkrivanje bolesti te razvoj telemedicine i medicinske robotike.<\/p>\n\n\n\n
U tom dijelu dokumenta navodi se kako \u0107e sustav zdravstva unaprijediti na na\u010din da oja\u010daju sustav javnog zdravstva. Navode i da \u0107e uspostaviti psiho-onkolo\u0161ko lije\u010denje i psiholo\u0161ke intervencije kao standard. I jo\u0161 puno toga \u0161to je ve\u0107 trebalo biti rije\u0161eno.<\/p>\n\n\n\n
6. Obnova zgrada – 5.945.000.000 kn<\/h3>\n\n\n\n
Inicijativa za obnovu zgrada va\u017ena je sastavnica odr\u017eivog razvoja Hrvatske, pi\u0161e u dokumentu, te uklju\u010duje dekarbonizaciju zgrada i energetske u\u0161tede u zgradarstvu, protupotresnu obnovu Zagreba i okolice, ja\u010danje sposobnosti za djelovanje kod prirodnih katastrofa i obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra.<\/p>\n\n\n\n
Vlada ka\u017ee da je to izuzetno ambiciozan plan<\/h3>\n\n\n\n
“Vlada je svjesna da se radi o izuzetno ambicioznom planu reformi i investicija.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, Hrvatska je u dobrom polo\u017eaju da ostvari znatan napredak na vi\u0161e podru\u010dja tijekom narednog desetlje\u0107a. Vlada je u proteklom razdoblju dokazala da mo\u017ee posti\u0107i makroekonomsku i financijsku stabilnost, a pristup europskim fondovima, uklju\u010duju\u0107i Mehanizam za oporavak i otpornost te perspektiva pridru\u017eivanja europodru\u010dju i Schengenskom podru\u010dju u bliskoj budu\u0107nosti Hrvatskoj otvaraju nove mogu\u0107nosti”, zaklju\u010duje se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n