De\u017eurstvo u stanju pripravnosti ne \u010dini u cijelosti radno vrijeme osim ako ograni\u010denja nametnuta radniku u velikoj mjeri ograni\u010davaju njegovu mogu\u0107nost da upravlja svojim slobodnim vremenom tijekom tog de\u017eurstva
Organizacijske pote\u0161ko\u0107e koje radniku mo\u017ee uzrokovati de\u017eurstvo i koje su posljedica prirodnih elemenata ili njegova slobodnog izbora nisu relevantne<\/p>\n\n\n\n
U predmetu C-344\/19 tehni\u010dki stru\u010dnjak bio je zadu\u017een osigurati tijekom vi\u0161e uzastopnih dana funkcioniranje oda\u0161ilja\u010dkih centara za televiziju smje\u0161tenih na planini u Sloveniji. Osim dvanaest sati svojeg redovnog posla, obavljao je i de\u017eurstva u trajanju od \u0161est sati dnevno u stanju pripravnosti. Tijekom tih de\u017eurstava nije bio obvezan ostati u doti\u010dnom oda\u0161ilja\u010dkom centru nego je morao biti dostupan na telefon i u slu\u010daju potrebe mo\u0107i se tamo vratiti u roku od sat vremena. On je de facto, uzimaju\u0107i u obzir zemljopisni polo\u017eaj oda\u0161ilja\u010dkih centara koji su te\u0161ko dostupni, bio primoran tamo boraviti za vrijeme svojih de\u017eurstava, u smje\u0161taju za zaposlenike koji mu je stavio na raspolaganje njegov poslodavac, bez puno mogu\u0107nosti za rekreativne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
U predmetu C-580\/19 dr\u017eavni slu\u017ebenik obavljao je du\u017enost vatrogasca u gradu Offenbach na Majni (Njema\u010dka). Na tom je temelju, uz svoju redovitu slu\u017ebu morao redovito obavljati de\u017eurstva u stanju pripravnosti. On tijekom tih de\u017eurstava nije morao biti prisutan na mjestu koje je odredio njegov poslodavac nego biti dostupan i u slu\u010daju uzbune biti u mogu\u0107nosti do\u0107i do granice grada u roku od 20 minuta u svojoj interventnoj uniformi i sa slu\u017ebenim vozilom koje mu je stavljeno na raspolaganje.<\/p>\n\n\n\n
Predmetne osobe smatrale su da su se njihova de\u017eurstva u stanju pripravnosti, zbog ograni\u010denja koja podrazumijevaju, trebala u cijelosti priznati kao radno vrijeme i tako se i pla\u0107ati, neovisno o tome jesu li obavile konkretan posao tijekom tih de\u017eurstava ili ne. Nakon \u0161to je prvonavedenoj osobi odbijen zahtjev u prvom i drugom stupnju, ona je podnijela reviziju pred Vrhovnim sodi\u0161\u010dem (Vrhovni sud, Slovenija). Druga je pak pokrenula postupak pred Verwaltungsgerichtom Darmstadt (Upravni sud u Darmstadtu, Njema\u010dka) nakon \u0161to joj je poslodavac odbio zahtjev.<\/p>\n\n\n\n
Odgovaraju\u0107i na prethodna pitanja dvaju navedenih sudova, Sud je u dvjema presudama koje je donijelo veliko vije\u0107e osobito pojasnio kada se de\u017eurstva u stanju pripravnosti mogu kvalificirati kao \u201eradno vrijeme\u201d ili, obrnuto, \u201evrijeme odmora\u201d s obzirom na Direktivu 2003\/88 (vidi pod: 1).<\/p>\n\n\n\n
Ocjena Suda<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uvodno, Sud podsje\u0107a da se de\u017eurstvo radnika treba kvalificirati ili kao \u201eradno vrijeme\u201d ili kao \u201evrijeme odmora\u201d u smislu Direktive 2003\/88, jer su ta dva pojma me\u0111usobno isklju\u010diva. Nadalje, vrijeme tijekom kojeg radnik nije obavio nikakvu zada\u0107u za svojeg poslodavca nije nu\u017eno \u201evrijeme odmora\u201d. Tako iz sudske prakse Suda osobito proizlazi da se de\u017eurstvo automatski mora kvalificirati kao \u201eradno vrijeme\u201d kada radnik tijekom tog de\u017eurstva ima obvezu ostati na svojem mjestu rada, razli\u010ditom od svojeg domicila, i tamo biti na raspolaganju svojem poslodavcu.<\/p>\n\n\n\n Nakon tog poja\u0161njenja Sud je kao prvo ocijenio da de\u017eurstva, uklju\u010duju\u0107i u stanju pripravnosti, u cijelosti ulaze u pojam \u201eradno vrijeme\u201d i kada ograni\u010denja nametnuta radniku tijekom tih de\u017eurstava objektivno i u velikoj mjeri utje\u010du na njegovu mogu\u0107nost da slobodno upravlja vremenom tijekom kojeg njegove profesionalne usluge nisu tra\u017eene i da se posveti svojim vlastitim interesima. Nasuprot tomu, kada nema takvih ograni\u010denja, samo ono vrijeme koje je vezano uz obavljanje posla koji je, eventualno, zaista izvr\u0161en tijekom takvih de\u017eurstava treba smatrati kao \u201eradno vrijeme\u201d.<\/p>\n\n\n\n U tom pogledu Sud navodi da se, kako bi se ocijenilo je li de\u017eurstvo \u201eradno vrijeme\u201d, mogu uzeti u obzir samo ona ograni\u010denja koja su radniku nametnuta nacionalnim propisom, kolektivnim ugovorom ili od strane njegova poslodavca. Nasuprot tomu, organizacijske pote\u0161ko\u0107e koje radniku mo\u017ee uzrokovati de\u017eurstvo i koje su posljedica prirodnih elemenata ili njegova slobodnog izbora nisu relevantne. To je primjerice slu\u010daj nedostatka rekreativnih aktivnosti u podru\u010dju iz kojeg se radnik ne mo\u017ee u praksi udaljiti za vrijeme de\u017eurstva u stanju pripravnosti.<\/p>\n\n\n\n Osim toga Sud nagla\u0161ava da je na nacionalnim sudovima da izvr\u0161e op\u0107u provjeru svih okolnosti slu\u010daja kako bi provjerili treba li de\u017eurstvo u stanju pripravnosti kvalificirati kao \u201eradno vrijeme\u201d jer ta kvalifikacija naime nije automatska kada ne postoji obveza ostanka na mjestu rada. U tu svrhu, s jedne strane, nu\u017eno je uzeti u obzir razumnost roka kojim raspola\u017ee radnik da se vrati obavljanju svojih profesionalnih aktivnosti od trenutka kada ga njegov poslodavac pozove na intervenciju, \u0161to na\u010delno podrazumijeva da se vrati na mjesto rada. Me\u0111utim, Sud isti\u010de da posljedice takvog roka treba ocijeniti konkretno, uzimaju\u0107i u obzir ne samo druga ograni\u010denja koja su nametnuta radniku, kao \u0161to je obveza da ima sa sobom posebnu opremu kada mora do\u0107i na mjesto rada, nego i pogodnosti koje su mu dane. Takve pogodnosti mogu se sastojati primjerice od stavljanja na raspolaganje slu\u017ebenog vozila za koja vrijede odstupanja od pravila u cestovnom prometu. S druge strane, nacionalni sudovi moraju tako\u0111er uzeti u obzir prosje\u010dnu u\u010destalost intervencija koje je radnik odradio tijekom svojih de\u017eurstava, kad se ona mo\u017ee objektivno ocijeniti.<\/p>\n\n\n\n Kao drugo, Sud nagla\u0161ava da na\u010din pla\u0107anja radnika za de\u017eurstva ne ulazi u podru\u010dje primjene Direktive 2003\/88. Stoga joj se ne protive nacionalni propis, kolektivni ugovor o radu ili odluka poslodavca koji u svrhu naknade za de\u017eurstva razli\u010dito uzimaju u obzir razdoblja tijekom kojih su zaista obavljene radne obveze i ona u kojima nije obavljen nikakav stvarni posao, \u010dak i ako se ta razdoblja moraju u cijelosti smatrati kao \u201eradno vrijeme\u201d. Kada je rije\u010d o pla\u0107anju de\u017eurstava koja se ipak ne mogu kvalificirati kao \u201eradno vrijeme\u201d, Direktivi 2003\/88 ne protivi se niti ispla\u0107ivanje iznosa kojim se \u017eeli nadoknaditi nepogodnosti koja ta de\u017eurstva uzrokuju radniku.<\/p>\n\n\n\n Kao tre\u0107e, Sud isti\u010de da \u010dinjenica da se de\u017eurstvo koje se ne mo\u017ee kvalificirati kao \u201eradno vrijeme\u201d smatra kao \u201evrijeme odmora\u201d ne utje\u010de na posebne obveze poslodavaca predvi\u0111ene Direktivom 89\/3912 . Konkretno, oni ne mogu uvesti de\u017eurstva koja svojom duljinom ili u\u010destalo\u0161\u0107u predstavljaju rizik za sigurnost ili zdravlje radnika, i to neovisno o \u010dinjenici da se ta de\u017eurstva kvalificiraju kao \u201evrijeme odmora\u201d u smislu Direktive 2003\/88.<\/p>\n\n\n\n NAPOMENA<\/strong>: Prethodni postupak omogu\u0107uje sudovima dr\u017eava \u010dlanica da u okviru postupka koji se pred njima vodi upute Sudu pitanja o tuma\u010denju prava Unije ili o valjanosti nekog akta Unije. Sud ne rje\u0161ava spor pred nacionalnim sudom. Na nacionalnom je sudu da predmet rije\u0161i u skladu s odlukom Suda. Ta odluka jednako obvezuje i druge nacionalne sudove pred kojima bi se moglo postaviti sli\u010dno pitanje.<\/p>\n\n\n\n (1) \u010clanak 2. to\u010dka 1. Direktive 2003\/88\/EZ Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 4. studenoga 2003. o odre\u0111enim vidovima organizacije radnog vremena (SL 2003., L 299, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 2., str. 31.).<\/sub><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" De\u017eurstvo u stanju pripravnosti ne \u010dini u cijelosti radno vrijeme osim ako ograni\u010denja nametnuta radniku u velikoj mjeri ograni\u010davaju njegovu mogu\u0107nost da upravlja svojim slobodnim vremenom tijekom tog de\u017eurstva Organizacijske pote\u0161ko\u0107e koje radniku mo\u017ee uzrokovati de\u017eurstvo i koje su posljedica prirodnih elemenata ili njegova slobodnog izbora nisu relevantne U predmetu C-344\/19 tehni\u010dki stru\u010dnjak bio je […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7317"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7317"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7317\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7318,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7317\/revisions\/7318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7317"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7317"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}