{"id":7203,"date":"2020-09-06T16:49:54","date_gmt":"2020-09-06T15:49:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7203"},"modified":"2020-09-06T16:49:57","modified_gmt":"2020-09-06T15:49:57","slug":"6-9-2020-zeljeznica-mozda-ipak-nije-kasno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7203","title":{"rendered":"6.9.2020. – \u017deljeznica? Mo\u017eda ipak nije kasno…"},"content":{"rendered":"\n

Ulaganje u ceste i zanemarivanje \u017eeljeznice s ekonomskog aspekta bila je glupost. No ispalo je dobro\u00a0…<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rijetki zaljubljenici u promet s ushi\u0107enjem su popratili najavu resornog ministra\u00a0Olega Butkovi\u0107a<\/strong>\u00a0da \u0107e u fokusu prometne politike u idu\u0107ih deset godina biti obnova \u017eeljeznica. Trenuta\u010dne investicije u prometnu infrastrukturu, ka\u017ee Butkovi\u0107, iznose 20 milijardi kuna, a polovica od toga odnosi se na \u017eeljeznicu. Cilj je dr\u017eave da se ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu udvostru\u010de i da za deset godina iznose vi\u0161e od tri milijarde eura. Tako bi kona\u010dno nakon ere gradnje autocesta u Hrvatskoj trebala nastupiti \u017eeljezni\u010dka renesansa. No jesmo li zakasnili s procesom modernizacije \u017eeljeznica i je li svojedobna odluka da se najprije ide u gradnju autocesta bila pogre\u0161na? Ekonomisti zastupaju stav da je za razvoj gospodarstva \u017eeljezni\u010dka infrastruktura kudikamo va\u017enija od cestovne.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je dosad, prema podacima HAC-a, u gradnju mre\u017ee autocesta utro\u0161ila 55 milijardi kuna ili oko 7,3 milijarde eura, a taj iznos bi se uz dana\u0161nju razinu prometa trebao u optimisti\u010dnoj varijanti vratiti za najmanje 20 godina. Samo dvije glavne cestarske tvrtke u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, HAC i ARZ,\u00a0investirale su 45 milijardi kuna<\/strong>. Neke studije pokazuju da razvoj \u017eeljeznica donosi dvije tre\u0107ine radnih mjesta vi\u0161e nego cestogradnja. Konkretno, milijarda eura ulo\u017eenih u \u017eeljeznicu vra\u0107a se kroz 17.500 novih radnih mjesta, a ceste ih donose oko \u0161est tisu\u0107a. O razvoju morskih i rije\u010dnih luka i pripadaju\u0107ih gradova izli\u0161no je raspravljati. Mo\u017ee li se vjerovati toj studiji, cestogradnja je Hrvatskoj donijela oko\u00a044 tisu\u0107e novih radnih mjesta<\/strong>, dok bi \u017eeljeznica, da je isti novac ulo\u017een u taj oblik prometne infrastrukture, rezultirala otvaranjem oko 130 tisu\u0107a radnih mjesta. Zagovornici cestogradnje kao argument isti\u010du porast turisti\u010dkog prometa koji je u Hrvatskoj ostvaren u posljednjih dvadesetak godina.<\/p>\n\n\n\n

Stara cestovna struktura, kakvu smo imali do 2000-ih, jednostavno\u00a0ne bi mogla progutati toliku koli\u010dinu automobila kojima danas dolazi gotovo 70 posto gostiju iz inozemstva. Osim toga, moderne autoceste, a hrvatske su me\u0111u najboljima u Europi, znatno utje\u010du na sigurnost prometa i smanjuju broj stradalih u prometu. Va\u017ena je u tome i demografska komponenta jer stanovni\u0161tvo postaje mobilnije i lak\u0161e prihva\u0107a prelazak na radno mjesto u drugom gradu. Prosje\u010dnog Hrvata te\u0161ko bi bilo uvjeriti da je na ceste potro\u0161eno previ\u0161e novca jer tu je u pitanju i\u00a0nacionalni ponos<\/strong>, a i ceste su u svakodnevnom \u017eivotu vidljivije od \u017eeljeznice. Me\u0111utim, stratezi i kreatori dr\u017eavnih politika trebaju se dr\u017eati brojki i promi\u0161ljanja tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ispada da to nije bio slu\u010daj 2001. kada je na valu demokratskih i ekonomskih promjena tada\u0161nja Ra\u010danova Vlada odlu\u010dila da se ve\u0107ina javnih investicija usmjeri u gradnju autocesta. Nakon ekonomski i politi\u010dki te\u0161kih 90-ih godina ta je odluka imala rezona jer je budila optimizam u narodu, a za razliku od \u017eeljeznice, gradnja autocesta jednostavniji je i br\u017ei proces.<\/p>\n\n\n\n

Cestogradnja je podigla iz pepela doma\u0107u gra\u0111evinsku industriju<\/strong>, raslo je zapo\u0161ljavanje, Hrvatski BDP tih je godina plivao na valu cestogradnje. Me\u0111utim, kriza koja je nastupila 2009. godine razotkrila je sve nedostatke takve politike. Hrvatski javni dug dobrim dijelom poguran kreditima za gradnju cesta toliko je pritiskao dr\u017eavu da je Kukuriku koalicija, koja je na vlast do\u0161la 2011., ozbiljno razmi\u0161ljala da autoceste ponudi koncesionaru na upravljanje, i to za manju naknadu nego \u0161to su iznosili dugovi cestara stvoreni kroz vi\u0161e od 50 kreditnih aran\u017emana. Milanovi\u0107 je od te ideje odustao samo zbog javnog pritiska<\/strong>. Kasnije su se gospodarske okolnosti promijenile, s njima i situacija na tr\u017ei\u0161tu novca, pa je sada\u0161nja vladaju\u0107a garnitura refinancirala cestarske dugove i zasad autoceste u\u010dinila odr\u017eivima. Me\u0111utim, legitimno je zapitati se je li ulaganje u taj oblik prometne infrastrukture dovoljno poguralo hrvatsko gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor nije jednostavan, vi\u0161e zbog naknadnih okolnosti, manje zbog nominalnih efekata takve odluke. Sredinom 2000-ih hrvatska je dosezala jedva pet posto gospodarskog rasta godi\u0161nje, \u0161to nije bilo dovoljno za zemlju iza\u0161lu iz rata. Enormni profit koji je na cestogradnji ostvarivala hrvatska gra\u0111evinska operativa, naro\u010dito u razdoblju nakon odlaska ameri\u010dkog Bechtela, umjesto u nova tr\u017ei\u0161ta, investiran je u stanogradnju. To je pak dovelo do\u00a0nekretninskog buma<\/strong>, koji se dolaskom kriznog vala 2009. istopio kao balon od sapunice. S druge strane, dok su se vlasnici gra\u0111evinskih tvrtki bogatili, javni dug, koji svi vra\u0107amo, dosegao je gotovo 100 posto doma\u0107eg BDP-a.<\/p>\n\n\n\n

Okolnostima koje su tome pridonijele treba dodati megalomanske projekte inicirane od ekipe na \u010delu s tada\u0161njim premijerom Ivom Sanaderom, za\u010dinjene pozama\u0161nom, a u me\u0111uvremenu i sudski dokazanom korupcijom. No povijesne okolnosti i\u0161le su Hrvatskoj na ruku. U me\u0111uvremenu postali smo \u010dlanica EU, a Bruxelles \u2013\u00a0zbog energetskih i ekolo\u0161kih ciljeva<\/strong>\u00a0\u2013 u programima sufinanciranja infrastrukture prote\u017eira \u017eeljeznicu. Velika je vjerojatnost da \u0107e se kruna svih \u017eeljezni\u010dkih projekata \u2013 nizinska pruga od Zagreba do Rijeke \u2013 sufinancirati europskim novcem u iznosu do 85 posto. Naravno, bespovratno. Da se Hrvatska kojim slu\u010dajem prije 20 godina odlu\u010dila za modernizaciju \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee, morali bismo to sami platiti, a na sufinanciranje gradnje autocesta iz fondova EU ne bismo mogli ra\u010dunati ni kao \u010dlanica EU. S tog aspekta gledano, odluka prvo ceste pa \u017eeljeznica bila je dobra.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ulaganje u ceste i zanemarivanje \u017eeljeznice s ekonomskog aspekta bila je glupost. No ispalo je dobro\u00a0… Rijetki zaljubljenici u promet s ushi\u0107enjem su popratili najavu resornog ministra\u00a0Olega Butkovi\u0107a\u00a0da \u0107e u fokusu prometne politike u idu\u0107ih deset godina biti obnova \u017eeljeznica. Trenuta\u010dne investicije u prometnu infrastrukturu, ka\u017ee Butkovi\u0107, iznose 20 milijardi kuna, a polovica od toga […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7203"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7203"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7203\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7204,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7203\/revisions\/7204"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7203"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7203"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7203"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}