{"id":7200,"date":"2020-08-29T21:21:06","date_gmt":"2020-08-29T20:21:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7200"},"modified":"2020-08-29T21:21:07","modified_gmt":"2020-08-29T20:21:07","slug":"29-8-2020-tko-ce-biti-gubitnici-maric-poziva-na-rezove-ali-sindikati-ne-odustaju-od-rasta-placa-u-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7200","title":{"rendered":"29.8.2020. – Tko \u0107e biti gubitnici: Mari\u0107 poziva na rezove, ali sindikati ne odustaju od rasta pla\u0107a u 2021."},"content":{"rendered":"\n

Postignuti dogovor Vlade i sindikata ujedno zna\u010di da je ovogodi\u0161nji rast pla\u0107a samo odgo\u0111en<\/em><\/strong>

Kada ministar financija ka\u017ee \u201csve je podlo\u017eno rezovima, osim mirovina\u201d, ujedno \u0161alje poruku ostalim korisnicima prora\u010duna ne samo da bi se mogli na\u0107i na listi \u201cgubitnika\u201d, nego i da u ova te\u0161ka vremena nema mjesta velikim zahtjevima.<\/p>\n\n\n\n

<\/a><\/em>Gotovo identi\u010dne rije\u010di mogle su se \u010duti i u travnju uo\u010di rebalansa prora\u010duna. Tada je saborski zastupnik Branko Ba\u010di\u0107, primjerice, rekao: \u201cPostoje rashodi poput mirovina koji se ne mogu smanjivati i na to treba paziti, sve drugo mo\u017ee biti na stolu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, prvi koji bi se mogli prepoznati u ovim na\u010delnim obra\u0107anjima prora\u010dunskim korisnicima zacijelo su sindikati s kojima \u0107e Vlada uskoro morati otvoriti pregovore o rastu pla\u0107a u idu\u0107oj godini. Nakon izbijanja koronakrize, uo\u010di rebalansa prora\u010duna, sindikati su pristali odre\u0107i se prije dogovorene povi\u0161ice u lipnju i listopadu od 2+2, dok je dogovor oko nekih materijalnih prava, poput bo\u017ei\u0107nice za ovu godinu, ostavljen za jesen kada \u0107e razmjeri krize biti jasniji. Postignuti dogovor Vlade i sindikata ujedno zna\u010di da je ovogodi\u0161nji rast pla\u0107a samo odgo\u0111en te da \u0107e pla\u0107e javnog sektora od 1. sije\u010dnja idu\u0107e godine rasti \u010detiri posto.<\/p>\n\n\n\n

Jasna pozicija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata, svjestan je da situacija ne\u0107e biti jednostavna jer o\u010dekuje da \u0107e Vlada, u nastojanju da smanji deficit, i\u0107i na mjere \u0161tednje. Me\u0111utim, \u010dini se da sindikati oko toga imaju dosta jasnu poziciju.<\/p>\n\n\n\n

\u201cO\u010dekujem poziv sindikatima, da \u0107e to biti na vrijeme i da \u0107e se s njima razgovarati\u201d, ka\u017ee Sever. Sude\u0107i na temelju razgovora s predstavnicima sindikata koje okuplja NHS, on zaklju\u010duje da \u0107e ustrajati u svojim zahtjevima kako po pitanju isplate bo\u017ei\u0107nica za ovu godinu tako i u slu\u010daju rasta osnovice pla\u0107a od \u010detiri posto po\u010detkom idu\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTo su pozicije s kojih se ide u pregovore. Iskustvo nam govori da jednom kada se odreknemo povi\u0161ice ili kada se zamrznu materijalna prava, potrebne su godine da se vratimo na iste pozicije\u201d, obja\u0161njava Sever. Poput nekih svojih kolega, i on smatra da odustajanje od rasta pla\u0107a nije dobro ni za gospodarstvo jer u uvjetima velike neizvjesnosti to dodatno smanjuje potro\u0161nju. Nije to dobro ni za privatni sektor, dodaje, jer upravo od njega kupujemo proizvode i usluge.<\/p>\n\n\n\n

Nastavak moratorija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da situacija ne\u0107e biti jednostavna, smatraju i ekonomisti, isti\u010du\u0107i da veliki prora\u010dunski deficit i nu\u017enost vra\u0107anja javnih financija u odr\u017eive okvire neizbje\u017eno name\u0107e smanjenje rashoda.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, velik dio javnog sektora, lije\u010dnici, nastavnici, kao i oni koji rade u socijalnoj skrbi, proteklih su mjeseci izlo\u017eeni ne samo velikom pritisku, nego i dodatnim poslovima. Ipak, u usporedbi s neizvjesno\u0161\u0107u koja \u010deka privatni sektor, oni koji rade u javnom sektoru barem ne moraju strahovati za posao.<\/p>\n\n\n\n

Imaju\u0107i sve te okolnosti u vidu, kako isti\u010de jedan ekonomist koji je \u017eelio ostati anoniman, mo\u017eda bi optimalno rje\u0161enje u ovoj situaciji bilo produljenje moratorija na rast pla\u0107a u javnom sektoru. Tim prije \u0161to Ministarstvo financija najavljuje smanjenje poreza na dohodak koji bi ve\u0107em dijelu zaposlenih trebao donijeti povi\u0161icu.<\/p>\n\n\n\n

Te\u017eak kompromis<\/strong><\/p>\n\n\n\n

No, ne treba dvojiti da \u0107e potraga za kompromisom izme\u0111u Vlade i sindikata, kao i proteklih godina, sigurno potrajati. Valja podsjetiti da je krajem pro\u0161le godine, nakon vi\u0161etjednog \u0161trajka u \u0161kolama i dramati\u010dnih pregovora sa sindikatima, uz ostalo, Vlada obe\u0107ala da \u0107e do lipnja napraviti analizu pla\u0107a i izraditi novi sustav koeficijenata pla\u0107a u javnom sektoru. PremijerAndrej Plenkovi\u0107obe\u0107ao je da \u0107e se anga\u017eirati stru\u010dnjaci koji \u0107e utvrditi realnu slo\u017eenost poslova te da \u0107e se prema tome izra\u010dunati koeficijenti za sve u javnim slu\u017ebama, a prvi rezultati trebali su biti poznati u prvoj polovici godine.<\/p>\n\n\n\n

Osim prijedloga koeficijenata, analiza je trebala pokazati i koliko je zaposlenika potrebno u kojem sektoru. No, koronakriza je, \u010dini se, malo poremetila planove, ali sve dok se Vlada ozbiljno ne pozabavi pla\u0107ama u javnom sektoru, pregovori sa sindikatima nastavit \u0107e se uhodanim putem.<\/p>\n\n\n\n

Neovisno o tome kako \u0107e oni zavr\u0161iti ovaj put, nema sumnje da izrada prora\u010duna za idu\u0107u godinu ministru financija predstavlja velik izazov. Prema planovima iz travanjskog Programa konvergencije, deficit prora\u010duna u idu\u0107oj godini trebao bi se smanjiti na 2,4 posto BDP-a s ovogodi\u0161njih sedam posto, \u0161to zna\u010di za oko 16 milijardi kuna, pa bi u idu\u0107oj godini trebao iznositi oko devet milijardi kuna. S obzirom na o\u010dekivani rast BDP-a u idu\u0107oj godini, prema posljednjim projekcijama od 6,1 posto, izgledan je i solidan rast prihoda, kao i priljev novca iz EU.<\/p>\n\n\n\n

Manje izdataka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U idu\u0107oj godini prora\u010dun vi\u0161e ne\u0107e imati izdatke za ubla\u017eavanje posljedica od koronakrize, kao \u0161to je sufinanciranje radnih mjesta, barem ne u mjeri u kojoj je to bilo ove godine. Me\u0111utim, pritisak na pove\u0107anje rashoda sigurno \u0107e biti sna\u017ean jer \u0107e mnogi i dalje trebati pomo\u0107. Osim toga, da bi se potaknuo oporavak i u ve\u0107oj mjeri anga\u017eirao novac iz EU, Vlada \u0107e morati dati i svoj dio.<\/p>\n\n\n\n

Izdaci za zaposlene i socijalne naknade \u010dine 60 posto bud\u017eeta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za razliku od Vlade koja u 2021. godini o\u010dekuje rast BDP-a od 6,1 posto i prora\u010dunski deficit od 2,4 posto, analiti\u010darka Raiffeisen banke Zrinka \u017divkovi\u0107-Matijevi\u0107 smatra da \u0107e oporavak biti znatno sporiji, a time i rast poreznih prihoda.<\/p>\n\n\n\n

Ona procjenjuje da \u0107e BDP idu\u0107e godine rasti po stopi od tri posto, a toliko \u0107e iznositi i deficit prora\u010duna, \u0161to zna\u010di oko 11 milijardi kuna. S obzirom na projekt uvo\u0111enja eura, ne sumnja da \u0107e Vlada nastojati zna\u010dajno smanjiti deficit, ali ostaje pitanje koliko \u0107e u tome uspjeti.<\/p>\n\n\n\n

– Imamo rigidnu strukturu rashoda, pri \u010demu izdaci za zaposlene i socijalne naknade \u010dine oko 60 posto BDP-a. Proteklih godina zna\u010dajno su se smanjili izdaci prora\u010duna za subvencije i kamate, \u0161to zna\u010di da jo\u0161 preostaju materijalni i kapitalni rashodi. Me\u0111utim, treba imati na umu da manji izdaci za investicije zna\u010de i manju gospodarsku aktivnost – ka\u017ee \u017divkovi\u0107-Matijevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kada je, pak, rije\u010d o povla\u010denju novca iz EU, dodaje kako ostaje upitno koliki su nam uop\u0107e projektni kapaciteti.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postignuti dogovor Vlade i sindikata ujedno zna\u010di da je ovogodi\u0161nji rast pla\u0107a samo odgo\u0111en Kada ministar financija ka\u017ee \u201csve je podlo\u017eno rezovima, osim mirovina\u201d, ujedno \u0161alje poruku ostalim korisnicima prora\u010duna ne samo da bi se mogli na\u0107i na listi \u201cgubitnika\u201d, nego i da u ova te\u0161ka vremena nema mjesta velikim zahtjevima. Gotovo identi\u010dne rije\u010di mogle […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7200"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7200"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7200\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7201,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7200\/revisions\/7201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}