{"id":7196,"date":"2020-08-29T07:58:54","date_gmt":"2020-08-29T06:58:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=7196"},"modified":"2020-08-29T07:58:56","modified_gmt":"2020-08-29T06:58:56","slug":"29-8-2020-strucnjak-za-dnevno-evo-sto-pad-bdp-a-znaci-za-zivot-gradana-hrvatska-treba-drasticno-smanjenje-poreza-i-velike-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=7196","title":{"rendered":"29.8.2020. – STRU\u010cNJAK ZA DNEVNO: Evo \u0161to pad BDP-a zna\u010di za \u017eivot gra\u0111ana! \u2018Hrvatska treba drasti\u010dno smanjenje poreza i velike reforme\u2019!"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatskom je odjeknula vijest o padu BDP-a od 15.1% u ovom kvartalu. Posljedice zatvaranja ekonomije polako dolaze na naplatu, a kako \u0107e se to odraziti na svakodnevni \u017eivot gra\u0111ana, za Dnevno<\/strong> je objasnio ekonomski analiti\u010dar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Guste Santini. <\/strong>Poru\u010dio je kako dr\u017eava treba intervenirati i spasiti gospodarstvo ne mare\u0107i za prora\u010dunski deficit, a predvi\u0111a veliku nezaposlenost. Smatra kako bez ozbiljnih poreznih rastere\u0107enja i reformi nema zna\u010dajnog oporavka.<\/p>\n\n\n\n

Objavljeno je kako Hrvatska ima pad BDP-a od 15,1%. \u0160to \u0107e to zna\u010diti za gra\u0111ane i kakav rasplet situacije mo\u017eemo o\u010dekivati? Ho\u0107e li do\u0107i do velike nezaposleni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cBDP je pao 15,1%, a u prvom kvartalu smo imali rast 0,4%, a istovremeno su se \u010duvala radna mjesta vladinim potporama, iako je gospodarstvo ve\u0107 imalo ozbiljnih problema. Bilo je re\u010deno da pravo na tu pomo\u0107 imaju samo tvrke koje imaju pad prihoda od 20%. Govorilo se stotinama tisu\u0107a ljudi koji imaju pravo na tu naknadu. Ve\u0107 to je znak disbalansa kad je tako velik broj ljudi imao pravo na naknadu u gospodarstvu koje zapo\u0161ljava oko milijun ljudi. Dakle oko pola tvrtki je imalo pad prihoda vi\u0161e od 20%. Iako Dr\u017eavni zavod za statistiku najavljuje da su mogu\u0107e korekcije tih veli\u010dina, te veli\u010dine odnosno pad od 15,1% nije tako velik. Imali su u vidu broj djelatnika u tvrtkama koje su imalo pravo na naknadu. E sada, Zdravko Mari\u0107 je jasno dao doznanja da ta pri\u010da ne mo\u017ee i\u0107i dalje i da se takore\u0107i, ne\u0107e mo\u0107i subvencionirati pla\u0107e u iznosu od 4 tisu\u0107e kune i sada \u0107e se morati tra\u017eiti neke druge mjere. Drugim rije\u010dima, Ministarstvo financija u ovom trenutku ne raspola\u017ee dovoljnim sredstvima da se kvalitetno odredi prema krizi u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo. Prevedeno, to zna\u010di da bi uskoro mogli krenuti otkazi i da bi broj nezaposlenih uskoro mogao po\u010deti ozbiljno rasti.<\/strong> Jasno, kada ljudi postanu nezaposleni dobivaju neku pomo\u0107, a ta pomo\u0107 \u0107e biti sve manja i manja. Na koncu, ljudi postaju socijalno ugro\u017eeni. Ako velik broj gra\u0111ana s niskim pla\u0107ama ili onih koji \u0107e dobiti otkaz, a ne raspola\u017eu s u\u0161te\u0111evinom, prirodno je za o\u010dekivati da \u0107e ti ljudi imati ozbiljnih socijalnih problema. Prema tome, broj siroma\u0161nih i socijalno ugro\u017eenih bi se mogao rapidno pove\u0107avati.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Ho\u0107e li porasti tro\u0161kovi \u017eivota? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u201c\u0160to se ti\u010de zna\u010dajnijeg\u00a0 poskupljenja tro\u0161kova \u017eivota, ne o\u010dekujem da \u0107e se to dogoditi. Mi smo na jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu i robe ima u izobilju. Problem je \u0161to pada i \u0161to \u0107e padati potra\u017enja. Ljudi tro\u0161e sve manje i racionaliziraju.\u00a0Manja potra\u017enja, naravno zna\u010di, manje \u0161ansi da se odr\u017ei zaposlenost. Dakle, po\u010dinje negativna spirala.<\/strong>\u00a0A ova pri\u010da o tome kako se treba okrenuti gospodarstvu i kako ne treba dozvoliti da se ovisi u uvozu, to su pri\u010de za malu djecu. Nikakva se proizvodnja ne mo\u017ee pokrenuti preko no\u0107i. Dakle, mi \u0107emo stagnirati.\u00a0Gospodarstvu treba velika financijska injekcija da se to gospodarstvo odr\u017ei, a o\u010dito u prora\u010dunu novca nema niti \u0107e ga biti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Santini nadodaje kako Vlada u rje\u0161avanju ove krize ne smije robovati prora\u010dunskom deficitu te pozica gra\u0111ane da podr\u017ee zna\u010dajne reforme i drasti\u010dno smanjenje poreza.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cS obzirom na sve, ja sam pesimisti\u010dan. Vjerojatno je u stvarnosti do\u0161lo i do ve\u0107eg pada proizvodnje. Ovo su prvi podaci koji \u0107e se jo\u0161 peglati i \u010distiti. Ako ovo jesu to\u010dni podaci, zna\u010di da \u0107emo u slijede\u0107em kvartalu jo\u0161 vi\u0161e pasti, a situacija jo\u0161 ozbiljnija. Mo\u017eda pad ne\u0107e biti 15.1%, ali sigurno preko 10% i to \u0107e stvoriti jo\u0161 lo\u0161ije pretpostavke za o\u017eivljavanje gospodarstva. To je jedna makro slika. A mikro slika je jo\u0161 gora.<\/strong> S obzirom na odnos fiksnih i vanrednih tro\u0161kova hrvatsko gospodarstvo \u0107e zavr\u0161iti s gubitkom. To zna\u010di da ljudi koji vode posao i koji su investirali, ne\u0107e dobiti prinos za svoj kapital. Njihova \u0107e se imovina smanjiti. Do\u0107i \u0107e do jo\u0161 ve\u0107eg pesimizma, a cijela stvar \u0107e se uslo\u017eniti. Neima\u0161tina \u0107e se bitno pove\u0107ati i broj socijalno ugro\u017eenih \u0107e se bitno pove\u0107ati.<\/strong> Da bismo to rije\u0161ili, moramo zaista odlu\u010dno krenuti u reforme i s druge strane zaboraviti na prora\u010dunski deficit. Gospodarstvo se mora sa\u010duvati i mora se sa\u010duvati socijalna stabilnost zemlje. Ako \u0107e se robovati prora\u010dunskom deficitu, bojim se da \u0107e stvar biti jo\u0161 te\u017ea i stvar bi mogla jako podsje\u0107ati na ono \u0161to smo imali 2008\/2009. godine\u201d, <\/strong>govori nam Santini te podsje\u0107a kako dr\u017eava ima du\u017enost brinuti o svojim obveznicima.<\/p>\n\n\n\n

\u201cDakle, treba i\u0107i u ve\u0107i javni dug da se sanira gospodarstvo dok ne krenu bolji dani. Dr\u017eava bi trebali ulo\u017eiti u privatni sektor. Ako dr\u017eava zabrani nekome da radi, onda im treba nadoknaditi \u0161tetu. <\/strong>Vi\u0161e nije bitno je li na\u0161e gospodarstvo ovisi u uslu\u017enim djelatnostima. Bitno je da je to tako i da imamo kapacitete koji su neiskori\u0161teni i da \u0107e turisti\u010dki sektor zavr\u0161iti s gubicima. Kada je takva situacija, dr\u017eava mora pomo\u0107i svome gospodarstvu. Ako dr\u017eava ima pravo napla\u0107ivati poreze, onda se ona mora brinuti o svojim poreznim obveznicima.<\/strong> To je temeljno na\u010delo. Ako porezni obveznici nemaju novaca, a nemaju novaca jer \u0107e ostvariti gubitke, onda treba zaustaviti poreze. Rekao sam ve\u0107 u 7dnevno, da je potrebno napraviti moratorij na porezne obveze i dogovoriti s bankama da dr\u017eava preuzme kredite za najugro\u017eenije.<\/strong> Me\u0111utim, mi to nismo napravili. Sada kada se skinu svi ovi moratoriji, nastupit \u0107e eksplozija. Onog momenta, kada banke budu mogle napla\u0107ivati  svoja potra\u017eivanja, oni koji ne\u0107e mo\u0107i platiti, na\u0107i \u0107e se u neobranom gro\u017e\u0111u. Dr\u017eava bi se trebala aktivnije odrediti. U prvom planu ne smije biti javni dug nego socijalni mir i o\u010duvanje gospodarstva.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska u odnosu na EU stoji lo\u0161e jer ve\u0107 sad imamo me\u0111u najmanjim dohodcima po glavi stanovnika. Za o\u010dekivati je da \u0107e takva zemlja te\u017ee iznijeti krizu. Ovo stanje ogolit \u0107e na\u0161u ekonomsku stvarnost.<\/strong> Hrvatska treba provesti ozbiljne porezne reforme koje kod nas nikada nisu cjelovite, to su uglavnom glancanja. Treba provesti i reformu javne uprave, treba racionalizirati dr\u017eavu i dramati\u010dno smanjiti poreze\u201d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cPozivam gra\u0111ane da tra\u017ee i podr\u017ee ozbiljne reforme\u201d, zaklju\u010duje Santini.\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatskom je odjeknula vijest o padu BDP-a od 15.1% u ovom kvartalu. Posljedice zatvaranja ekonomije polako dolaze na naplatu, a kako \u0107e se to odraziti na svakodnevni \u017eivot gra\u0111ana, za Dnevno je objasnio ekonomski analiti\u010dar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Guste Santini. Poru\u010dio je kako dr\u017eava treba intervenirati i spasiti gospodarstvo ne mare\u0107i za prora\u010dunski deficit, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7196"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7196"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7197,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7196\/revisions\/7197"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}